Pređi na sadržaj

Šopron županija (bivša)

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Šopron (bivša županija)
Sopron vármegye  (mađarski)
Comitatus Soproniensis  (latinski)
11. vek—15. mart 1950.
Grb Šoproni
Grb

Šopron na mapi Kraljevine Mađarske
Glavni gradŠopron
Regijajugoistočna Evropa
Zemlja Kraljevina Mađarska
Površina1910 3.256 km²
1930 1.915 km² km2
Stanovništvo1910 283.500
1930 179.261 179261
Događaji
Istorija 
• Uspostavljeno
11. vek
(11. vek -1946)
(1946-1949)
(1949-1950)
• Trijanon
(4. jun 1920.)
• Ukinuto
15. mart 1950.
Prethodnik		 Sledbenik
Kraljevina Mađarska
Mađarska
(1,915 km²)
Austrija
(1,341 km²)

Bivša županija Šopron (mađ. Sopron vármegye, nem. Ödenburg, lat. Comitatus Soproniensis) je bila administrativna županija Kraljevine Mađarske. Njena teritorija je sada podeljena između Austrije i Mađarske. Glavni grad okruga bio je Šopron.

Geografija[uredi | uredi izvor]

Županija Šopron je delila granice sa austrijskom zemljom Donjom Austrijom i tadašnjim mađarskim županijama Mošon, Đer, Vesprem i Vaš. U okrugu je bilo jezero Nežider (mađ. Fertő tó, nemački: Neusiedler See). Površina županije je 1910. godine iznosila oko 3.256 km².

Istorija[uredi | uredi izvor]

Šopronska županija je bila jedna od prvih županija u mađarskoj kraljevini. Županiju je osnovao kralj Sveti Stefan I u vreme osnivanja države i uređenja kraljevskog županijskog sistema, sa Šopronvarom kao centrom, na teritoriji poseda porodice Ošl.[1]

Županija Šopron nakon Trijanonskog ugovora. (3) Grad Šopron (urbani deo) (4) teritorija prebačena iz županije Mošon u županiju Šopron 1921. godine.
Formiranje današnje županije Đer-Šopron. (1)Teritorija koja je od županije Vaš dodeljena županiji Đer-Šopron 1950. godine. (2) teritorija koja je od županije Šopron 1950. godine dodeljena županiji Vaš.

Godine 1920. Trijanonskim ugovorom zapadni deo županije ulazi u sastav Austrije, dok je istočni deo u sastav Mađarske. Godine 1921. referendumom je odlučeno da se grad Šopron i osam okolnih naselja pridruže Mađarskoj umesto Austriji.

Godine 1950. županija Šopron se spojila sa županijom Đer-Mošon i formirala županiju Đer-Šopron, dok je mali deo županije Šopron pripao okrugu Vaš. Županija je 1990. preimenovana u okrug Đer-Mošon-Šopron.

Demografija[uredi | uredi izvor]

1900[uredi | uredi izvor]

Godine 1900. u županiji je živelo 279.796 ljudi i sastojalo se od sledećih jezičkih zajednica:[2]

Ukupno:

Po popisu stanovništva iz 1900. godine, županiju su činile sledeće verske zajednice:[3]

Ukupno:

1910[uredi | uredi izvor]

Etnička karta okruga sa podacima popisa iz 1910.

Godine 1910. u županiji je živelo 283.510 stanovnika i sastojalo se od sledećih jezičkih zajednica:[2]

Ukupno:

Po popisu stanovništva iz 1910. godine, županiju su činile sledeće verske zajednice:[3]

Ukupno:


Pod odeljenja županije[uredi | uredi izvor]

Pod odeljenja županije Šopron 1910. godine

Početkom 20. veka, Šopron županija je bila podeljena na okruge i one su bile:

Okruzi (járás)
Okrug Centar okruga
Čepreg Čepreg
Čorna Čorna
Felšepulja Felšepulja, Austrija Oberpulendorf
Kapuvar Kapuvar
Kišmarton Kišmarton, Austrija Ajzenštat
Nađmarton Nađmarton, Austrija Matersburg
Šopron Šopron
Urbani okrug (gradovi sa zakonskim ovlašćenjima)
Šopron
Urbani okruzi (grad sa organizovanim većem)
Kišmarton, Austrija Ajzenštat
Rust, Austrija Rust

Ajzenštat, Matersburg, Rust i Oberpulendorf sada su u Austriji.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Györffy György. „15 / A vármegye X. századi előzményei és korai szervezete.”. István király és műve. Gondolat Budapest 1983. ISBN 963-281-221-2. 
  2. ^ a b „KlimoTheca :: Könyvtár”. Kt.lib.pte.hu. Pristupljeno 2012-06-25. 
  3. ^ a b „KlimoTheca :: Könyvtár”. Kt.lib.pte.hu. Arhivirano iz originala 21. 02. 2014. g. Pristupljeno 25. 06. 2012. 
Preuzeto iz „https://sr.wikipedia.org/w/index.php?title=Шопрон_жупанија_(бивша)&oldid=27773230”