U Šugrinu je rođen izvesni Stevan, najbolji tobdžija Hajduk-Veljka Petrovića, koji ga je za račun Turaka i ubio topom 1813. godine.[1]
Rođen je u mestu 1836. godine Milan Piroćanac državnik srpski. Mada sin Stevana Nedeljkovića, uzeo je sebi za novo prezime izvedeno po svom zavičaju pirotskom. Učio je visoke škole u Beogradu i Parizu, i malo u Nemačkoj. Bio je načelnik Ministrastva spoljnih poslova za vreme knjaza Mihaila, koji mu je poverio nekoliko važnih diplomatskih misija. Posle pogibije knjazove prelazi u sudstvo gde je predsednik Prvostepenog suda u Beogradu i dugo član Kasacionog suda. Bavio se tokom života i advokaturom. Pokrenuo je list "Šumadija", pa uskoro i "Videlo". Bio je vođa Napredne stranke do jeseni 1883. godine. Bio je prethodno nekoliko puta ministar u vladi, a nakon pada vlade Ristićeve, on 1879. godine formira kao predsednik naprednjačku vladu. Posle ostavke 1886. godine povlači se sasvim iz politike. Bio je jedan od najboljih srpskih pravika a dokazao se i kao politički pisac sa više naslova knjiga - brošura i brojnih članaka. Njegovi radovi su bili: "Međunarodni položaj Srbije", "Knez Mihailo i zajednička radnja balkanskih naroda", "Istorijska razmišljanja" idr. Umro je u Beogradu početkom 1897. godine.[2]
U mesnoj osnovnoj školi od 1910. godine radi učitelj Svetozar Lazarević.[3] Po završetku Prvog svetskog rata postavljen je 1920. godine za stalnog učitelja Živojin Kostić.
U naselju Šugrin živi 94 punoletna stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosi 67,6 godina (68,5 kod muškaraca i 66,8 kod žena). U naselju ima 54 domaćinstva, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 1,76.
Ovo naselje je velikim delom naseljeno Srbima (prema popisu iz 2002. godine).