Viktorija, prestolonaslednica Švedske
Viktorija | |
---|---|
Lični podaci | |
Datum rođenja | 14. jul 1977. |
Mesto rođenja | Stokholm, Švedska |
Porodica | |
Supružnik | Danijel Vestling (2010 — danas) |
Potomstvo | Estelle, Duchess of Östergötland, Oscar, Duke of Skåne |
Roditelji | Karl XVI Gustaf Silvija Somerlat |
Dinastija | Bernadoti |
Prestolonaslednica Švedske Princeza Švedske Vojvotkinja od Vestergotlanda | |
Prethodnik | Karl XVI Gustaf Švedski |
Potpis | |
Grb Viktorije, prestolonaslednice Švedske, vojvotkinje od Vestergotlanda |
Viktorija, prestolonaslednica Švedske, vojvotkinja od Vestergotlanda (šved. Victoria, Sveriges Kronprinsessa, Hertiginna av Västergötland; rođena 14. jula 1977), punim imenom Viktorija Ingrid Alis Dezire (šved. Victoria Ingrid Alice Désirée), najstarija je kći kralja Karla XVI Gustafa i kraljice Silvije od Švedske, i naslednica švedskog prestola.
Detinjstvo i obrazovanje[uredi | uredi izvor]
Viktorija je rođena 14. jula 1977. godine u devet časova i četrdeset i pet minuta ujutru, u bolničkom centru Univerziteta Karolinska u Stokholmu, kao najstarija kći kralja Karla XVI Gustafa i kraljice Silvije od Švedske (rođena Somerlat).[1][2] Ime Viktorija je dobila po svojoj čukunbabi po ocu Viktoriji od Badena i navranbabi Viktoriji od Ujedinjenog Kraljevstva, a drugo, treće i četvrto ime — Ingrid, Alis i Dezire — po pratetki po ocu Ingrid od Danske, odnosno baki po majci Alis Somerlat i Dezire Klari, supruzi Karla XIV Johana, prvog švedskog kralja iz dinastije Bernadota. Krštena je 22. septembra 1977. kao protestantkinja, a kumovi na krštenju bili su joj kralj Harald V od Norveške, ujak Ralf Somerlat, princeza Beatriks od Holandije i tetka po ocu princeza Dezire. Nakon Viktorije, kralj Karl XVI Gustaf i kraljica Silvija dobili su još dvoje dece, princa Karla Filipa i princezu Madlen.
Rođena kao princeza Viktorija od Švedske, Viktorija je postala princeza prestolonaslednica 1. januara 1980, nakon što je promenjen zakon o koji je nalagao da presto mora naslediti najstariji muški potomak. Po novom zakonu, presto nasleđuje najstariji potomak monarha bez obzira na pol.[3] Viktorija je tako preuzela titulu prestolonaslednice Švedske od svog mlađeg brata Karla Filipa, i pride dobila i titulu vojvotkinje od Vestergotlanda.
Viktorija je pohađala državnu osnovnu školu „Smedslättsskolan“ i državnu gimnaziju „Enskilda Gymnasiet“, u kojoj je maturirala 1996. godine. Za vreme raspusta putovala bi po inostranstvu, uglavnom u Nemačku i Sjedinjene Američke Države, radi usavršavanja znanja stranih jezika.[4] Po maturiranju je godinu dana studirala francuski jezik na privatnom univerzitetu „Université Catholique de l'Ouest“ u Anžeu, Francuska, a studije je prekinula na leto 1997. da bi se posvetila pohađanju specijalnog programa obuke u Parlamentu Švedske. Od 1998. do 2000, Viktorija je studirala na američkom Univerzitetu Jejl,[5] a u za to vreme je takođe stažirala u ambasadi Švedske u Vašingtonu. Diplomu iz istorije umetnosti stekla je 2009. na Univerzitetu u Upsali. U međuvremenu je s uspehom pohađala nekoliko programa vojne, poljoprivredne i političke obuke u rodnoj Švedskoj.[4][6]
Brak i porodica[uredi | uredi izvor]
Prestolonaslednica Viktorija se 19. juna 2010. udala za Danijela Vestlinga, svog bivšeg ličnog trenera, koji je po venčanju postao princ Danijel, vojvoda od Vestergotlanda.[7] Njih dvoje su vezu otpočeli početkom 2002. godine,[8] a njihova veridba objavljena je 24. februara 2009. Viktorija i Danijel venčali su se na isti dan na koji su se pre trideset i četiri godine venčali Viktorijini roditelji Karl XVI Gustaf i Silvija,[7] i na koji je pre dve stotine godina Žan Baptist Bernadot postao naslednik švedskog prestola.[9] Njihovo venčanje, koje je u medijima bilo opisivano kao „najveće evropsko kraljevsko venčanje još od venčanja princa od Velsa i ledi Dajane Spenser 1981“,[traži se izvor] donelo je švedskoj kraljevskoj porodici novi rast popularnosti. Događaju je prisustvovalo više od hiljadu i dve stotine gostiju, a Srbiju su predstavljali princ prestolonaslednik Aleksandar II Karađorđević i princeza Katarina.
Viktorija i Danijel su se po svom venčanju uselili u palatu Haga u blizini Stokholma.
Dana 17. avgusta 2011. predstavnici za javnost švedske kraljevske porodice potvrdili su da prestolonaslednica Viktorija očekuje svoje prvo dete, koje bi trebalo da se rodi u martu naredne godine.[10] Princeza Estela Silvija Eva Meri, vojvotkinja od Estergotlanda rođena je 23. februara 2012. u bolnici Karolinska, u istoj bolnici u kojoj je rođena i Viktorija. Princeza je svoja imena dobila po grofici Esteli Bernadot (1904–1984), supruzi kraljevog rođaka grofa Folkea Bernadota koja je bila poznata po svom humanitarnom radu, zatim baki po majci kraljici Silviji, baki po ocu Evi Vestling, i svojoj kumi Meri od Danske.[11] Estela je krštena 22. maja iste godine, a kumovi na krštenju bili su joj ujak princ Karl Filip, vojvoda od Vermlanda, Vilem-Aleksander, princ od Oranja, Hokon, prestolonaslednik Norveške, Meri, krunska princeza od Danske, i tetka po ocu Ana Vestling.[12]
Kao i njena majka, Estela je u direktnoj liniji nasledstva švedskog prestola, u kojoj zauzima drugo mesto, i jednoga dana će postati kraljica Švedske. Ona je prva princeza u švedskoj istoriji čije mesto u liniji nasledstva ne može zauzeti nijedan muški potomak monarha rođen posle nje.
Drugo dete princeze Viktorije i princa Danijela, princ Oskar Karl Olof, vojvoda od Skonea, rođeno je 2. marta 2016.[13]
Porodično stablo[uredi | uredi izvor]
Porodica[uredi | uredi izvor]
Supružnik[uredi | uredi izvor]
ime | slika | datum rođenja |
---|---|---|
Princ Danijel, vojvoda od Vestergotlanda | 18. septembar 1973. |
Deca[uredi | uredi izvor]
ime | slika | datum rođenja |
---|---|---|
Princeza Estela, vojvotkinja od Vestergotlanda | 23. februar 2012. | |
Princ Oskar, vojvoda od Skonea | 2. mart 2016. |
Titule[uredi | uredi izvor]
- 14. jul 1977 — 31. decembar 1979: Njeno kraljevsko visočanstvo princeza Viktorija od Švedske
- 1. januar 1980 — 9. januar 1980: Njeno kraljevsko visočanstvo prestolonaslednica Švedske
- 9. januar 1980 — trenutno: Njeno kraljevsko visočanstvo prestolonaslednica Švedske, vojvotkinja od Vestergotlanda
Ordenje[uredi | uredi izvor]
- Austrija: Zlatni orden za zasluge Republici Austriji (2012)[14]
- Belgija: Veliki krst Reda Leopolda (2001)[15]
- Brazil: Veliki orden Reda Južnog krsta (2007)[16]
- Bugarska: Orden Reda Stare planine (2007)
- Grčka: Veliki krst Reda časti (2008)
- Danska: Vitez Reda slona (1995)[17]
- Estonija: Orden prve klase Reda Bele zvezde (2011)[18]
- Estonija: Orden prve klase Reda Tera Marijana (1995)[19]
- Island: Veliki krst viteza Reda sokola (2004) [20]
- Japan: Orden Reda krune (2016)
- Japan: Orden Reda hrizanteme
- Jordan: Orden Vrhovnog reda renesanse (2003)
- Letonija: Oficir Reda tri zvezde (2005)
- Litvanija: Veliki krst komandira Reda velikog vojvode Gemidina (1995)[21]
- Luksemburg: Veliki krst Reda Adolfa od Nasaua (2008)[22]
- Malezija: Komandir Reda zaštitnika kraljevstva (2005)[23]
- Monako: Vitez oficir Reda Grimaldijevih
- Nemačka: Veliki krst Reda za zasluge Federalnoj Republici Nemačkoj (2003)
- Norveška: Veliki krst Kraljevskog norveško reda Svetog Ulava (1995)
- Rumunija: Veliki krst Reda zvezde Rumunije (2008)
- Finska: Veliki krst Ordena finske bele ruže (1996)
- Francuska: Veliki krst Reda časti
- Švedska: Medalja u čast 50. rođendana kralja Karla XVI Gustafa
- Švedska: Član Kraljevskog reda Serafima (1995)
- Tunis: Veliki krst Reda Republike (2015)[24]
Izvori[uredi | uredi izvor]
- ^ Sponberg, Udo (2. 2. 2013). „Och så ska det gå till...”. Göteborgs-Posten (na jeziku: švedskom). Pristupljeno 16. 9. 2013.
- ^ „H.K.H. Kronprinsessan Victoria – Biografi”. Švedska kraljevska porodica (na jeziku: švedskom). Pristupljeno 16. 9. 2013.
- ^ Peterson, Klaes (24. 11. 2003). „Kungen: Grundlagen är lustig”. Aftonbladet (na jeziku: švedskom). Pristupljeno 16. 9. 2013.
- ^ a b „H.K.H. Kronprinsessan Victoria – Biografi – Utbildning”. Švedska kraljevska porodica (na jeziku: švedskom). Pristupljeno 16. 9. 2013.
- ^ Brenč, Mark Alden (mart 2013). „Degree of Commitment”. Yale Alumni Magazine (na jeziku: engleski). Pristupljeno 16. 9. 2013.
- ^ „Monarchy: A modern royal family”. Sweden.se (na jeziku: engleski). Pristupljeno 16. 9. 2013.
- ^ a b „Kronprinsessan Victoria och Daniel Westling förlovade”. Švedska kraljevska porodica (na jeziku: švedskom). 24. 2. 2009. Arhivirano iz originala 29. 07. 2012. g. Pristupljeno 16. 9. 2013.
- ^ Nilen, Danijel (12. 7. 2002). „Första bilden på kärleksparet”. Aftonbladet (na jeziku: švedskom). Pristupljeno 16. 9. 2013.
- ^ T., T. (23. 3. 2009). [www.dn.se/nyheter/sverige/victorias-brollop-star-den-19-juni-2010-1.828408 „Victorias bröllop står den 19 juni 2010”] Proverite vrednost parametra
|url=
(pomoć). Dagens Nyheter (na jeziku: švedskom). Pristupljeno 16. 9. 2013. - ^ „Kronprinsessparet väntar barn”. Švedska kraljevska porodica (na jeziku: švedskom). 17. 8. 2010. Arhivirano iz originala 20. 08. 2011. g. Pristupljeno 17. 9. 2013.
- ^ „Victoria and Daniel reveal the name of their little princess”. Hello. 24. 2. 2012. Pristupljeno 17. 9. 2013.
- ^ „Victoria's pride shines through in Princess Estelle's baptism photos”. Hello (na jeziku: engleski). 28. 5. 2012. Pristupljeno 17. 9. 2013.
- ^ „Kronprinsessan Victoria och Prins Daniel har fått en son”. Švedska kraljevska porodica (na jeziku: švedskom). 2. 3. 2016. Arhivirano iz originala 04. 03. 2016. g. Pristupljeno 22. 5. 2016.
- ^ „Anfragebeantwortung” (PDF). Parlament Republike Austrije (na jeziku: nemačkom). 23. 4. 2012. Pristupljeno 16. 9. 2013.
- ^ „Swedish royals visit Belgium”. Imageshack.us (na jeziku: engleski). 2001. Arhivirano iz originala 15. 10. 2013. g. Pristupljeno 16. 9. 2013.
- ^ „Diário Oficial da União DOU de 06/09/2007”. Diário Oficial da União. 6. 9. 2007. Pristupljeno 16. 9. 2013.
- ^ „Hendes Kongelige Højhed Kronprinsesse Victoria af Sverige”. Borger.dk (na jeziku: danskom). 14. 7. 1995. Arhivirano iz originala 26. 06. 2013. g. Pristupljeno 16. 09. 2013.
- ^ „Estonian State Decorations – Kroonprintsess Victoria, Valgetähe I klassi teenetemärk”. President.ee (na jeziku: estonskom). 18. 1. 2011. Pristupljeno 16. 9. 2013.
- ^ „Estonian State Decorations – Kroonprintsess Victoria, Maarjamaa Risti I klassi teenetemärk”. President.ee (na jeziku: estonskom). 11. 9. 1995. Pristupljeno 16. 9. 2013.
- ^ „Fálkaorðuhafar”. Forseti.is (na jeziku: islandskom). 7. 9. 2004. Arhivirano iz originala 25. 03. 2012. g. Pristupljeno 16. 9. 2013.
- ^ „Apdovanotų asmenų duomenų bazė”. Lietuvos Respublikos Prezidentė (na jeziku: litvanskom). Pristupljeno 16. 9. 2013.
- ^ „Galamiddag på Kungliga slottet”. Švedska kraljevska porodica (na jeziku: švedskom). 15. 4. 2008. Arhivirano iz originala 23. 05. 2013. g. Pristupljeno 16. 9. 2013.
- ^ „Recipients of the Order of the Defender of the Realm”. Monarhija Malezije (na jeziku: engleski). Arhivirano iz originala 04. 08. 2012. g. Pristupljeno 16. 9. 2013.
- ^ „Statsbesök från Tunisien – dag 1”. Švedska kraljevska porodica (na jeziku: švedskom). 30. 4. 2015. Arhivirano iz originala 02. 04. 2016. g. Pristupljeno 22. 5. 2016.
Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]
- Prestolonaslednica Viktorija Arhivirano na sajtu Wayback Machine (15. maj 2016) na zvaničnoj prezentaciji švedske kraljevske porodice