Korisnik:Draganam3/pesak
Sajam knjiga u Parizu[uredi | uredi izvor]
Sajam knjiga u Parizu je događaj posvećen knjigama i pisanju i koji je organizovan u izložbenom centru Versaja u proleće. Ovaj događaj je otvoren za velike i male izdavače i predstavnike knjiga. Njegova originalnost je otvorena za profesionalce i širu javnost. Od 2016. godine se naziva Livre Paris[1].
Sajam[uredi | uredi izvor]
Sajam knjiga predstavlja kulturnu manifestaciju francuskog javnog života, na kojoj se ističu bogastvo i raznolikost svetskog izdavaštva. Program traje 4 dana, na kojoj prisustvuju skoro 3000 autora. Prisutni autori mogu da predstave svoje knjige ili učestvuju na konferencijama i debatama sa čitaocima. Sajam okuplja takođe i autore iz 50 stranih zemalja, kao i profesionalce za knjige i štampu. Posetioci mogu na sajmu da kupe izložbene knjige i da prisustvuju organizovanim sastancima sa autorima i izdavačima.
Sajam svake godine uvodi inovacije i 2018. godine su kreirane dve nove scene: Polar et Young Adult.
Logistika sajma je poverena Red Expositions France, i sajam se održava nakon Sajma agrikulture.
Ostale izložbe[uredi | uredi izvor]
Sajam U Parizu je jedan od najvažnijih sajmova u svetu. Postoje još tri velika francuska sajma knjiga: Sajam knjiga u Montrealu, Sajam knjiga u Bejrutu i Ženevski sajam knjiga.
Hronologija[uredi | uredi izvor]
- 1981. godine Džek Lang, ministar kulture, otvorio je sajam u Velikoj palati
- 1982. godine Fransoa Miteran, predsednik republike, svečano je otvorio sajam
- 1983. godine organizovan je dan za bibliotekare i knjižare
- 1985. godine Simon Sinjore privlači mnoge obožavatelje svojim romanom Volodia
- 1987. godine Valeri Žiskar d'Esten svečano je otvorio sajam
- 1988. godine otvorio se ciklus pozvanih zemalja
- 1989. godine sajam se premešta u Versaj
- 1990. godine vraća se u Veliku palatu
- 1993. godine regije počinju da investiraju u sajam
- 1994. sajam se vraća u Versaj
- 1995. godine Salman Ruždi dolazi na sajam, braneći fatvu
- 1996. godine Sjedinjene američke države su zemlja gostovanja sajma
- 2001. godine Nemačka je počasni gost. Predsednik Republike Francuske Žak Širak i nemački savezni kancelar Gerhard Šreder otvaraju sajam
- 2002. godine Italija je počasni gost
- 2004. godine Kina je počasni gost
- 2005. godine ulaz na sajam je besplatan za studente
- 2008. godine dolazi do bojkota Libana, Tunisa, Alžira, Maroka, Saudijske Arabije, Jemena i Saveza arapskih pisaca. Dolazi do filtriranja ulaza, čija posledica su dugi redovi
- 2010. godine Frederik Miteran otvara sajam. Nekoliko izdavača smanjuje svoje učešće, dok Udruženje nezavisnih izdavača negira povećanje stope štandova malih izdavača
- 2011. godine Nordijska književnost je u centru pažnje, koju predstavljaju pisci iz pet gostujućih zemalja: Švedska, Danska, Norveška, Finska i Island. Ulaz na sajam je besplatan za korisnike Biblioteke grada Pariza
- 2012. godine Japan je počasni gost, dok je Moskva gostujući grad. Kenzaburo Oe, dobitnik Nobelove nagrade za književnost učestvuje u debatama o Agori
- 2013. godine Rumunija je zemlja gost, dok je Barselona gostujući grad. Fransoa Oland otvara sajam
- 2014. godine Argentina je gostujuća zemlja, dok je Šangaj gostujući grad. Premijer Francuske zajedno sa predsednicom Argentine, Kristinom Kiršner[2], otvara sajam
- 2015. godine Brazil je gostujuća država, dok su Krakov i Vroclav gostujući gradovi
- 2016. godine Južna Koreja postaje zemlja u središtu pažnje
- 2017. Maroko je počasni gost. Sajam je istakao slova i kulturu zemlje u arapskom svetu
- 2018. godine Rusija je počasni gost na sajmu koji je otvorio Emanuel Makron. Dolazi do bojkotovanja ruskog štanda, kao i diplomatskih tenzija zbog trovanja agenta
Sergeja Skripalja
Sajam 2015. godine[uredi | uredi izvor]
Brazil je u središtu pažnje sa poljskim gradovima Krakovom i Vroclavom. Tema sajma je ,,turizam i putovanja" i odbrana autorskih prava i slobode izražavanja. Oko 3000 autora su izlagali svoje knjige. Fransoa Oland u pratnji ministra kulture otvara sajam.
Grupa Hachette Livre bojkotovala je sajam jer je smatrala da je njen trošak previsok u odnosu na njen ekonomski uticaj. Iste subote desetine pisaca, prevodilaca i izdavača glasno demonstriraju na sajmu kako bi osudili ,,rastuću nesigurnost profesije"
Sajam 2016. godine[uredi | uredi izvor]
Sajam knjiga se od 2016. godine zove Livre Paris. Novo ime, novi logo, novi scenski razvoj, sajam predstavlja novi koherentniji program.
Iste godine, sajam odaje počast južnokorejskoj književnosti uz pozvane gradove Brazavil, Pont-Noar i Konstantin.
Sajam 2017. godine[uredi | uredi izvor]
Maroko je u središtu sajma. Prvi put od svog nastanka, sajam naglašava slova i kulturu zemlje u arapskom svetu, odražavajući dinamičnost i bogastvo razmene između Maroka I Francuske na uređivačkom i književnom nivou.
Sajam 2018. godine[uredi | uredi izvor]
Rusija je gost 38. sajma. Predstavlja ga delegacija pisaca zaduženih za ilustraciju obnove ruskih pisama.
Sajam 2019. godine[uredi | uredi izvor]
Sajam 2019. godine pravi izuzetak na osnovu prethodnih sajmova. Ceo kontinent je bio gost, umesto jedne zemlje.
Poznati učesnici[uredi | uredi izvor]
- Žorži Amadu (1998)
- Pol Oster(2010)
- Hervé Bazin (1981)
- Tahar Ben Jelloun (1999)
- Enki Bilal(2007, 2015)
- Vilijam Bojd(2014)
- Paulo Koeljo(1998, 2015)
- Delfina de Vigan(2016)
- Maksim Čatam(2011, 2015)
- Umberto Eko(1994, 2000, 2002, 2010)
- Per Olov Enquist(2011)
- Džejms El Rej(1996)
- Karlos Fuentes(2009)
- Ana Gavalda(2008, 2010, 2014)
- Alen Ginzberg(1996)
- Daglas Kenedi(2010, 2014, 2015)
- Doris Lesing(2010)
- Antonio Lobo Antunes(2000, 2010)
- Gaston Miron(1981)
- Herta Miler(2001)
- Ameli Notomb(2015, 2016)
- Kenzburo Oe(2012)
- Sofi Oksanen(2011)
- Salman Ruždi(1995)
- Riad Satuf(2015)
- Žoze Saramago(2000)
- Erik-Emanuel Šmit(2014, 2015, 2016)
- Tarun Tejpal(2007)
- Pol Verhoven(2015)
Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]
Zvanična stranica grada Pariza
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ Livre Paris (na jeziku: francuski), 2019-01-28, Pristupljeno 2019-05-29
- ^ „Cristina Kirchner et Jean-Marc Ayrault inaugurent le Salon du Livre de Paris”. www.actualitte.com (na jeziku: francuski). Pristupljeno 2019-05-29.