FK Dinamo Kijev
FK Dinamo | ||||
---|---|---|---|---|
Puno ime | Футбольний клуб «Дина́мо» Київ | |||
Nadimak | belo-plavi | |||
Osnovan | 1927. | |||
Stadion | Olimpijski stadion u Kijevu, Kijev | |||
Kapacitet | 70.050 | |||
Predsednik | Igor Surkis | |||
Trener | Mirčea Lučesku | |||
Liga | Premijer liga Ukrajine | |||
2020/21. | PLU, 1. | |||
|
FK Dinamo (ukr. ФК «Дина́мо») je ukrajinski profesionalni fudbalski klub iz Kijeva, koji se takmiči u Premijer ligi Ukrajine.
Istorija[uredi | uredi izvor]
Klub je osnovan 1927. godine kao amaterski klub, deo poznatog sovjetskog sportskog društva Dinamo. Za vreme Sovjetskog Saveza klub je bio veliki rival sa klubovima iz Moskve. Zbog uspešnih rezultata u međusobnim susretima sa Moskovljanima postao je deo ukrajinskog nacionalnog ponosa i najpopularniji klub države. Klub je čak, nezvanično, nazvan ukrajinskom nacionalnom reprezentacijom i bio je veoma cenjen i izvan bivšeg Sovjetskog Saveza.
Po raspadu Sovjetskog Saveza klub je prerastao u najjaču ekipu ukrajinske lige. Dominirali su ligom dok Ahmetov nije preuzeo Šahtjor iz Donjecka. pa su 2002. i 2005. završili su kao drugi u ligi.
Od 1993. vlasnik kluba je Grigorij Surkis, bogati ukrajinski biznismen, jedan je od najmoćnijih ljudi istočne Evrope, sa velikim interesima u naftnoj kompaniji.. Ukrajinska vlada bila je optužena za određivanje preniske cene za prodaju kluba, nameštenu za kupovinu od strane Surkisa. Vlasnik kluba bio je u dobrim odnosima sa bivšim predsednikom Leonidom Kučmom, pa su i igrači kluba, kao i Andrej Ševčenko, korišćeni za pridobivanje glasova prilikom izbora.
Klub je dosad učestvovao na svim prvenstvima Sovjetskog Saveza i Ukrajine, koja su osvajali više puta nego ostale ekipe. Fudbalska reprezentacija SSSR 70-ih i 80-ih godina 20. veka bila je sastavljena većinom od igrača Dinama. Godine 1975. osvojili su Kup pobednika kupova i Evropski superkup (pobedivši Bajern Minhen ). Kup pobednika kupova osvojili su i 1986, a 1999. igrali su u polufinalu Lige šampiona gde ih svojim igrama odveo sad već Ševčenko.
Ratne godine[uredi | uredi izvor]
Tragični događaj u istoriji kluba je streljanje igrača kluba u leto 1942. zbog pobede nad dotada nepobedivim timom nemačke vojske. [1]
Nakon što su nacisti okupirali Ukrajinu, ekipa Dinama zaposlila se u gradskoj pekari, te su počeli rekreativno igrati fudbal gde god se moglo. Jednom ih je tako primetila i nemačka vojska, te su ih pozvali na utakmicu u kojoj je trebalo da igrači nastupe pod imenom Start. U toj ekipi igralo je 8 igrača Dinama (Nikolaj Trusević, Mihajil Putistin, Ivan Kuzmenko, Makar Gončarenko, Fedor Tjučev, Mihajil Sviridovskij, Nikolaj Korotkin i Aleksij Klimenko), i 3 igrača Kijevske Lokomotive (Vladimir Balakin, Vasilij Sukharev i Mihajil Melnik ).
Tokom ljetnih mjeseci te 1942. godine, Start je igrao utakmice sa njemačkim vojnicima. 12. jula pobedili su nemce prvi put, a pet dana kasnije sa 6:0 su dobili još jaču njemačku ekipu. 19. jula su pobijedili mađarski MSG Wal sa 5:1. 26. jula igrao se revanš, ali i ovaj put je Start dobio (3:2). Izgledalo je da ekipa slabi pa su 6. avgusta Nemci poslali svoju nepobedivu Flakelf ekipu. Štampa, iako je naširoko najavljivala ovu veliku utakmicu, nije pisala o porazu njemačkog tima sa 1:5. Posle pobede nad Rukhom 16. avgusta igrači su uhvaćeni, mučeni, i zatvoreni u obližnji logor u Siretzu. Nikolaj Korotkin je umro pri tom mučenju. U februaru 1943.. pri napadu partizana trojica igrač su ubijena. Pobeći su uspeli Gončarenko, Sviridovskij i Tjučev.
Mito[uredi | uredi izvor]
Pobedom nad danskim Alborgom, Dinamo je ušao u Ligu šampiona i igrao je prvu utakmicu sa Panatinaikosom. Posle utakmice španski sudija Antonio López Nieto je tvrdio da su mu pre utakmice čelnici kijevskog kluba nudili novac i dva krznena kaputa za pristrano suđenje. Klub je odmah izbačen, a Alborg je zauzeo negovo mesto u Ligu šampiona. Uprava kluba je tvrdila da je sudija hteo kupiti te kapute, ali ih nije ih mogao platiti.
Stadion[uredi | uredi izvor]
Dinamo svoje utakmice igra na Stadionu Dinama „Valerij Lobanovski“, koji može da primi 16.800 gledalaca. Susrete koji privlače, veći broj gledalaca igraju na stadionu Olimpijskog kompleksa u Kijevu, koji može da primi 80.000 gledalaca.
Trofeji[uredi | uredi izvor]
- UEFA superkup : 1
- 1975.
- Prvenstvo Ukrajine : 16 (rekord)
- 1993, 1994, 1995, 1996, 1997, 1998, 1999, 2000, 2001, 2003, 2004, 2007, 2009, 2015, 2016, 2021.
- Kup Ukrajine : 13 (zajednički rekord)
- 1993, 1996, 1998, 1999, 2000, 2003, 2005, 2006, 2007, 2014, 2015, 2020, 2021.
- Superkup Ukrajine : 9 (rekord)
- 2004, 2006, 2007, 2009, 2011, 2016, 2018, 2019, 2020.
- Prvenstvo Sovjetskog Saveza : 13 (rekord)
- 1961, 1966, 1967, 1968, 1971, 1974, 1975, 1977, 1980, 1981, 1985, 1986, 1990.
- 1954, 1964, 1966, 1974, 1978, 1982, 1985, 1987, 1990.
- Superkup Sovjetskog Saveza : 3 (rekord)
- 1980, 1985, 1986.
FK Dinamo u evropskim takmičenjima[uredi | uredi izvor]
- Ažurirano 30. oktobra 2019.
Takmičenje | Od. | P | N | I | GD | GP | GR | % pobede |
---|---|---|---|---|---|---|---|---|
Evropski kup / Liga šampiona | 233 | 97 | 52 | 84 | 333 | 283 | +50 | 41,63 |
Kup pobednika kupova | 30 | 20 | 6 | 4 | 72 | 27 | +45 | 66,67 |
Kup UEFA / Liga Evrope | 111 | 45 | 37 | 29 | 157 | 119 | +38 | 40,54 |
UEFA superkup | 3 | 2 | 0 | 1 | 3 | 1 | +2 | 66,67 |
Total | 377 | 164 | 95 | 118 | 564 | 430 | +134 | 43,50 |
Fudbaleri Dinama osvajači „Zlatne lopte“[uredi | uredi izvor]
- 1975. — Oleg Blohin
- 1986. — Igor Belanov
- 2004. — Andrej Ševčenko, kao igrač FK Milan
Trenutna postava[uredi | uredi izvor]
4. februar 2017
|
|