Vsevolod I Jaroslavič

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Vsevolod I Jaroslavič
Vsevolod I Jaroslavič
Lični podaci
Datum rođenja1030.
Datum smrti13. april 1093.(1093-04-13) (62/63 god.)
Mesto smrtiVišgorod, Kijevska Rusija
Porodica
SupružnikAnastasija, Ana
PotomstvoVladimir Monomah, Eupraksija Kijevska, Rostislav, Katarina, Marija
RoditeljiJaroslav Mudri
Ingegerda Švedska
DinastijaRjurikoviči
Veliki knez Kijevske Rusije
Period1076—1093
PrethodnikSvjatoslav II Jaroslavič
NaslednikSvjatopolk II Izjaslavič

Vsevolod I Jaroslavič (rus. Всеволод I Ярославич; 1030[1] — 13. april 1093) bio je veliki knez Kijevske Rusije od 1078. godine do svoje smrti.[2]

Biografija[uredi | uredi izvor]

Vsevolod je bio sin velikog kneza Jaroslava Mudrog i Ingegerde Švedske.[3] Godine 1043. između Rusije i Vizantije je vođen rat. Nakon okončanja rata, Jaroslav je svoga sina Vsevoloda oženio vizantijskom plemkinjom Anastasijom. Anastasija (Monomahina) mu je rodila sina Vladimira, budućeg velikog kneza Kijeva.

Jaroslav umire 1054. godine. Nasledila su ga trojica sinova — Svjatoslav II, Izjaslav I i Vsevolod. Braća su zavela trijumvirat i podelila državu na tri dela. Vsevolodu su pripala područja Perejaslava, Rostova, Suzdalja i Belozjorsk. Godine 1067. Vsevolodu umire prva žena. Za drugu ženu odabrao je kumansku princezu Anu. Ona mu je rodila ćerku Eupraksiju (buduću svetorimsku caricu, suprugu Henrika IV) i još nekoliko dece.

Svjatoslav i Vsevolod sklapaju zaveru protiv svoga brata i 1073. godine proteruju Izjaslava iz Kijeva. Svjatoslav umire 1076. godine. Izjaslav se vraća na presto, ali i on umire dve godine kasnije. Sada Vsevolod preuzima vlast. Tokom svoje dugogodišnje vladavine, Vsevolod je izbegavao ratove. Vođstvo nad armijama prepuštao je svome sinu Vladimiru. Umro je nakon višegodišnje bolesti (1093).

Porodično stablo[uredi | uredi izvor]

 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
16. Igor Rjurikovič
 
 
 
 
 
 
 
8. Svjatoslav I Kijevski
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
17. Olga Kijevska
 
 
 
 
 
 
 
4. Vladimir I Veliki
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
9. Maluša
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
2. Jaroslav Mudri
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
10. Rogvolod
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
5. Rogneda od Polocka
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
1. Vsevolod I Jaroslavič
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
12. Erik Pobednički
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
6. Olaf Šetkonung
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
3. Ingegerd Olofsdoter
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
7. Estrid od Bodrića
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Raffensperger 2012, str. 99.
  2. ^ Raffensperger 2012, str. 36, 99.
  3. ^ Martin 1993, str. 32.

Literatura[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]