Dragomir Nenadović

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
dragomir nenadović
Dragomir Nenadović
Lični podaci
Datum rođenja(1915-04-07)7. april 1915.
Mesto rođenjaGoražde, kod Berana, Kraljevina Crna Gora
Datum smrti22. februar 1942.(1942-02-22) (26 god.)
Mesto smrtiPaljska kosa, kod Mojkovca, ND Crna Gora
Profesijazemljoradnik
Delovanje
Član KPJ od1938.
Učešće u ratovimaNarodnooslobodilačka borba
SlužbaNOV i PO Jugoslavije
Heroj
Narodni heroj od27. novembra 1953.

Dragomir Nenadović (Goražde, kod Berana, 7. april 1915 — Paljska kosa, kod Mojkovca, 22. februar 1942), učesnik Narodnooslobodilačke borbe i narodni heroj Jugoslavije.

Biografija[uredi | uredi izvor]

Rođen je 7. aprila 1915. godine u selu Goraždu kod Berana. Potiče iz siromašne seljačke porodice. Posle završene osnovne škole, bavio se poljoprivredom na vrlo skromnom imanju. Njegov stariji brat i sestra bili su članovi Komunističke partije Jugoslavije, što je uticalo i na Dragomira da se već u ranoj mladosti opredelio za revolucionarni omladinski pokret.

Učestvovao je u akcijama i demonstracijama revolucionarno orijentisane omladine beranskog sreza. Nakon toga je 1937. godine postao član SKOJ-a. Kao već istaknuti učesnik u revolucionarnim događajima i s određenim iskustvom, primljen je 1938. godine u KPJ. Zbog učešća u demonstracijama i drugim akcijama, više je puta bio hapšen. Njegovo hrabro držanje na saslušanjima i u zatvoru pribavilo mu je ugled i autoritet, naročito među omladinom.

Nakon okupacije 1941. godine, aktivno je učestvovao u pripremama za oružani ustanak. U Trinaestojulskom ustanku se posebno istakao u napadu na žandarmerijske stanice i u borbama za oslobođenje Berana, 17. i 18. jula 1941. godine. Istakao se i u borbama za odbranu slobodne teritorije beranskog sreza, krajem jula i u prvoj polovini avgusta 1941. godine.

Radio je i na izvršavanju zadataka KPJ u borbi protiv reakcionara i saradnika okupatora. Novembra 1941. godine, zajedno s Vojom Maslovarićem, upao je u Berane, s ciljem da unište jednog od najvećih protivnika Narodnooslobodilačkog pokreta, predsednika budimske opštine Tomicu Čukića, koji je mnoge antifašiste poslao u smrt i u italijanske koncentracione logore. Maslovarić je ubio izdajnika, a Nenadović je bio pored njega, obezbeđujući mu odstupnicu iz grada. I kasnije se isticao podvizima u ubistvu špijuna i kolaboratora Ljuba Kokoševića, Dana Pavelica, Miraša Šćekića i drugih.

Kada je bio formiran Beranski partizanski bataljon, krajem 1941. godine, Nenadović je postao njegov borac. Istakao se u mnogim teškim borbama ovog bataljona prvih meseci 1942. godine u Sandžaku. Zahvaljujući borbama Beranskog bataljona, snage Narodnooslobodilačkog pokreta u znatnom delu Sandžaka uspele su da izbegnu najteže udarce neprijatelja.

Jurišajući na četničke položaje, Dragomir Nenadović ubijen je neprijateljskim rafalom na Paljskoj kosi, između Mojkovca i Bijelog Polja, 22. februara 1942. godine.

Odlukom predsednika Federativne Narodne Republike Jugoslavije Josipa Broza Tita, 27. novembra 1953. godine, proglašen je za narodnog heroja.

Literatura[uredi | uredi izvor]