Druga bitka na Mazurskim jezerima

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Druga bitka na Mazurskim jezerima
Deo Prvog svetskog rata

Istočni front,7.-18. februar 1915.
Vreme7. februar22. februar 1915.
Mesto
Istočna Pruska, danas Poljska
Ishod Neodlučan, Rusija izgubila deo teritorija
Sukobljene strane
 Ruska Imperija  Nemačko carstvo
Komandanti i vođe
Tadeuš fon Sivers
Pavel Plehve
Paul fon Hindenburg
Jačina
ruska 10. i 12. armija nemačka 8. i 10. armija
Žrtve i gubici
56.000 ubijenih, ranjenih i nestalih
100.000 zarobljenih
nepoznato

Druga bitka na Mazurskim jezerima poznata je i kao Zimska bitka na Mazurskim jezerima. Predstavljala je severni deo ofanzive, koju su tokom zime 1915. preduzele Nemačka i Austrougarska na istočnom frontu u Prvom svetskom ratu. Cilj ofanzive je bio da se pređe preko Visle i da se Rusima zada težak udarac, koji bi ih možda izbacio iz rata. Bitka je završila neodlučeno, a Rusi su izgubili jedan deo teritorije.

Uvod[uredi | uredi izvor]

Nemački načelnik generalštaba Erih fon Falkenhajn verovao je da će Nemačka dobiti rat na Zapadnom frontu, pa je oklevao da podrži Paula fon Hindenburga na Istočnom frontu. Ipak Falkenhajn je odobrio planiranu ofanzivu, koju će predvoditi Paul fon Hindenburg. General Aleksandar fon Lizingen će predvoditi napad protiv Rusa na Karpatima, sa ciljem da se zauzme Lavov. General Svetozar Borojević od Bojne će pokušati da oslobodi opsednuti Pšemisl.

Snage[uredi | uredi izvor]

Hindenburg je imao na raspolaganju za severnu ofanzivu nemačku 8. armiju pod komandom Frica fon Belova. Novoformirana nemačka 10. armija je takođe bila poslana na istok. Nasuprot nemačkim snagama bila je ruska 10. armija generala Siversa u području Mazurskih jezera. Južno blizu Mazurskih jezera bila je ruska 12. armija pod komandom Pavela Plehve.

Bitka[uredi | uredi izvor]

Nemačka 8. armija je započela iznenadni napad usred snežne oluje 8. februara 1915. Rusi su pretrpeli teške gubitke i povukli su se 120 kilometara. Rusi su se povukli u neredu, tako da su mnogi od njih zarobljeni. Najveći gubitak je pretrpeo ruski XX korpus pod zapovedništom generala Bulgakova. Nemačka 10. armija ih je opkolila u šumi, pa se 21. februara celi korpus predao. Iako su Rusi izgubili celi korpus, njegovo herojsko držanje je omogućilo ostatku ruske 10. armije da formira nove obrambene linije.

Već 22. februara ruska 12. armija pod zapovedništvom Pavela Plehve izvela je kontranapad. Kontranapad je zaustavio nemački dalji prodor i bitka je bila završena.

Rezultati[uredi | uredi izvor]

Drugom bitkom na Mazurskim jezerima završena je nemačka ofanziva na severu. Rusi su imali i teritorijalne gubitke i velike gubitke i u ljudstvu, ali sprečili su nemački prodor duboko u Rusiju. Propala je nemačka namera da Rusiji zada takav poraz, kojim bi je izbacila iz rata. Južnije je propala fon Lizingenova ofanziva, a Nemci i Austrijanci su imali jako mnogo žrtava. Tvrđava Pšemisl se predala Rusima nakon duge opsade. Nemačko-austrijska ofanziva iz 1915. nije uspela u glavnim ciljevima. Od tada nemačka vojska više ne deluje kao nezavisna sila, nego u sadejstvu sa Austrougarskom i u zajedničkim operacijama na istočnom frontu.

Literatura[uredi | uredi izvor]