Kapkejk

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Kapkejk (engl. cupcake) jeste kolačić koji je nastao u Sjedinjenim Američkim Državama. Najčešće se sastoji iz dva dela. Bazu ili donji deo čini biskvit, dok je na vrhu krem. Ovaj mali kolač je namenjen posluživanju jedne osobe i danas je veoma popularan slatkiš u svetu, pre svega zbog jeftinih i lako dostupnih sastojaka i jednostavne pripreme. Postoji mnogo različitih vrsta kapkejka, dobijenih kombinovanjem različitih ukusa biskvita i krema.

Kapkejk

Istorija[uredi | uredi izvor]

Najraniji poznati zapis onoga što danas zovemo kapkejk bio je 1796. godine, kada je Amelija Simons objavila recept za "laganu tortu pečenu u čašicama" u svom kuvaru.[1] Međutim, tada termin kapkejk nije bio u upotrebi. On se prvi put pojavljuje 1828. godine, kada je u SAD iz štampe izašla knjiga "Sedamdeset pet recepata za kolače, torte i slatkiše" autorke Elajze Lesli, koja je u ovoj knjizi objavila uputstvo za pripremu danas veoma popularnog kolača.[2][1]

Moderna ideja o kapkejku se razlikuje od istorijskog porekla ove fraze. Početkom 19. veka postojala su dva različita termina: kap kejk i kapkejk.

Savremen način pravljenja kapkejka

Termin kap kejk  ("šolja za torte") odnosio se na tortu čiji su sastojci mereni šoljom. Većina kuvara u Ujedinjenom Kraljevstvu i Severnoj Americi početkom 19. veka nisu znali čitati, tako da su recepti  i pažljivo čuvane tajne njihovih kulinarskih uspeha bili pamćeni i prenošeni sa generacije na generaciju. Količine sastojaka merene su šoljama standardne veličine,  kako bi proces pamćenja uputstava za pripremu određenog kolača bio olakšan. Kasnijih godina, kada su ustanovljene standardne, nama danas poznate mere sastojaka, ovi recepti su postali poznati kao 1234 kolači ili četvrtina kolača, takozvani jer se sastoje od četiri sastojka: jedna šolja putera, dve šolje šećera, tri šolje brašna i četiri jaja.[3][4][5]

Iz recepta objavljenog 1828. godine pronalazimo uputstva za pečenje pojedinačnih kolačića u manjim šoljama. Ovo nam govori da poreklo ovog malog kolača datira bar iz ranog 19. veka. Kolači su se pekli u pojedinačnim šoljama kako bi se popunio neiskorišćen prostor u rerni. Kolači iz ovog perioda su dobijali ime po čašama u kojima su se pekli. Kako se ovaj kolač pekao u šolji, dobio je naziv kapkejk. Ovo je upotreba imena koja je ostala, i naziv kapkejk sada je dat bilo kojoj maloj, okrugloj torti koja je veličine čašice.[4]

Početkom 20. veka pojava plehova i silikonskih modli za pečenje više kolača istovremeno donela je metodu masovne proizvodnje, a rođena je i moderna tradicija pečenja.[4]

Recepti[uredi | uredi izvor]

Klasičan kapkejk može se napraviti od istih osnovnih sastojaka koji bi se koristili za tortu normalne veličine, a to su: puter, šećer, jaja i brašno. Kako u biskvit tako i u krem mogu se dodati i umešati i drugi sastojci. Klasični dodaci biskvitu su komadići čokolade ili suvo grožđe, dok se u krem mogu umešati orašasti plodovi, bobice i druge vrste voća. Takođe se mogu posuti šećerne mrvice odozgo ili dodati dekorativni ukrasi za torte i kolače, kao što su cvetići, srca i bombonice. U bazu se još mogu dodati različita punjenja, uglavnom voćna ili čokoladna. Taj fil se može dodati kašičicom, pravljenjem rupice na vrhu kolača ili ubrizgati direktno u biskvit preko šprica. Tokom vremena ljudi su eksperimentisali sa različitim ukusima, te su na scenu stupile slatko-slane kombinacije ukusa. Jedan od najpopularnijih slanih dodataka su perece. Velika prednost ovog kolačića jeste da su četiri sastojka osnovna, dok se ostali dodaju po ukusu.

Njihova mala veličina omogućava im da se peku mnogo brže od normalnog kolača.[6] Za vreme pečenja, volumen testa se u početku povećava zbog stvaranja ugljen-dioksida, a smanjuje se nakon hlađenja usled oslobađanja gasova, kao što su para, vazduh i ugljen-dioksid.[7]

Varijante[uredi | uredi izvor]

Torta u šoljici
Kuglica od torte

Načini pečenja[uredi | uredi izvor]

Prvobitno se kapkejk pekao u keramičkim šoljama. Neki pekari i dalje za pečenje koriste pojedinačne posudice, šoljice za kafu, velike šolje za čaj ili drugo keramičko posuđe.

Pleh napravljena od limenog čelika

Danas se ovi kolačići peku u plehovima koji su najčešće napravljeni od metala ili silikonske gume i imaju šest ili dvanaest udubljenja. Standardno udubljenje ima 76 milimetara u prečniku i prima 110 grama smese. Međutim, u poslednje vreme se proizvode plehovi sa udubljenjima različitih veličina.[13]

Pojedinačne silikonske korpice

Prilikom pečenja mogu se koristiti i pojedinačne korpice. To su listovi tankog papira, napravljeni u obliku čašice. Korišćenjem ovih korpica kapkejk ostaje sočan i može se lakše izvaditi iz pleha nakon pečenja, a sam pleh je posle lakše očistiti. Ove korpice dostupne su u nekoliko veličina, od velikih do malih, i smatraju se sanitarnijom varijantom kada se kolači prenose iz ruke u ruku.

Papirna korpica za kapkejk

Pored korpica postoje i obloge, koje se mogu izrađivati od vrlo tanke aluminijumske folije ili silikonske gume, kao pojedinačne posudice. Budući da se mogu samostalno nositi, folije i silikonske obloge mogu se koristiti i na ravnom plehu za pečenje, što ih čini popularnim među ljudima koji nemaju specijalizovani pleh sa udubljenjima. Neke korpice napravljene su od debljeg papira, često sa čvršćim kartonom na gornjoj ivici, radi dodatne čvrstoće, tako da mogu i samostalno da peku kapkejk, bez pleha. Neki pekari koriste dve ili tri tanke korpice, ugnježdene zajedno da simuliraju jednu čvrstu korpicu.

Različite veličine korpica smatraju se "standardnim" u različitim zemljama. Mini korpice su obično 27 do 30 milimetara u prečniku na dnu i visine 20 milimetara. Korpice standardne veličine se kreću od 45 do 53 milimetara u prečniku na dnu i visoke su od 30 do 35 milimetara. Australijski i švedski pekari su navikli na veće papirne korpice, sa većim prečnikom na vrhu u odnosu na američke i britanske pekare.

Prodavnice[uredi | uredi izvor]

Bankomat prodavnice Sprinkls

U Sjedinjenim Američkim Državama se početkom 21. veka razvio trend otvaranja specijalizovanih poslastičarnica koje prodaju samo kapkejkove. Ovi kolači su počeli dobijati na popularnosti početkom 2000-ih kada su se poslastičarnica Magnolia iz Njujorka i njihovi proizvodi pojavili u popularnoj TV seriji Seks i grad.[14]

Džordžtaun Kapkejk (engl. Georgetown Cupcake) je bila prva specijalizovana poslasticarnica za kapkejkove otvorena u Vašingtonu. Poslastičarnica je stekla popularnost nakon premijere emisije DC Kapkejkc (engl. DC Cupcakes) na kanalu TLC 2010. godine. Emisija se sastoji iz šest delova i prikazuje poslastičarnicu i vlasnice, sestre Sofiju LaMontagne i Katerinu Kalinis.

Sa sedištem u Beverli Hillsu, u Kaliforniji, Sprinkls Kapkejks (engl. Sprinkles Cupcakes) je poslastičarnica u vlasništvu Kendis Nelson i njenog supruga Čarlsa Nelsona. Otvorena je 2005. godine, a zaposleni dnevno naprave preko 25 000 kapkejka sa 11 lokacija. Sprinkls je takođe prva prodavnica koja je predstavila kapkejk bankomat, koji može da primi do 350 kapkejka.[15]


Zanimljivosti[uredi | uredi izvor]

Specijalne proslave[uredi | uredi izvor]

Kapkejkovi se često koriste za proslave, koje imaju određenu temu. Upravo zbog svoje prilagodljivosti, time što se može birati ukus i dekoracija, kapkejk je odličan za zabave bilo koje vrste.

Periodni sistem kapkejka

Nacionalni dani kapkejka u SAD[uredi | uredi izvor]

Rekord[uredi | uredi izvor]

Rekord za najviše pojedenih kapkejka u najkraćem vremenu je 29 kolača za 30 sekundi.[17]

Najveći kapkejk[uredi | uredi izvor]

Najveći kapkejk na svetu napravljen je 2. novembra 2011. godine. Ovaj rekord postigla je poslastičarnica Džordžtaun Kapkejk, a sam kolač je bio težak 1176.6 kilograma i visok skoro 92 centimetara sa skoro 150 centimetara u prečniku. Rerna i pleh su posebno napravljeni za ovaj pokušaj, a sam pleh je bio težak 305.9 kilograma.[18]

Galerija[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b „The Food Timeline: cake history notes”. www.foodtimeline.org. 
  2. ^ Leslie, Eliza (1828). Seventy-five receipts for pastry, cakes, and sweetmeats. Boston Public Library. Boston : Munroe and Francis... str. 61. 
  3. ^ „The Food Timeline: cake history notes”. www.foodtimeline.org. 
  4. ^ a b v „Who invented the cupcake?”. HowStuffWorks (na jeziku: engleski). 2009-10-05. 
  5. ^ „The Food Timeline: cake history notes”. www.foodtimeline.org. 
  6. ^ Sakin, Melike; Kaymak-Ertekin, Figen; Ilicali, Coskan (2007-12-01). „Simultaneous heat and mass transfer simulation applied to convective oven cup cake baking”. Journal of Food Engineering (na jeziku: engleski). 83 (3): 463—474. ISSN 0260-8774. doi:10.1016/j.jfoodeng.2007.04.007. 
  7. ^ Baik, O. D.; Sablani, S. S.; Marcotte, M.; Castaigne, F. (1999). „Modeling the Thermal Properties of a Cup Cake During Baking”. Journal of Food Science (na jeziku: engleski). 64 (2): 295—299. ISSN 1750-3841. doi:10.1111/j.1365-2621.1999.tb15886.x. 
  8. ^ Mackley, Lesley (1992). The book of afternoon tea. Internet Archive. Los Angeles : HPBooks. str. 69. ISBN 978-1-55788-046-8. 
  9. ^ Farrow, Joanna (2004). Cupcakes. Internet Archive. North Vancouver, B.C. : Witecap. str. 40—41. ISBN 978-1-55285-626-0. 
  10. ^ Gand, Gale; Moskin, Julia (2001). Gale Gand's just a bite : 125 luscious, little desserts. Internet Archive. New York : Clarkson Potter. str. 68—69. ISBN 978-0-609-60825-8. 
  11. ^ „New York City Cupcakes”. web.archive.org. 2011-04-05. Arhivirano iz originala 05. 04. 2011. g. Pristupljeno 25. 03. 2020. 
  12. ^ „Recepri a kolače-Mafini”. 
  13. ^ „Muffin Recipes & Videos - Joyofbaking.com *Video Recipes*”. www.joyofbaking.com. 
  14. ^ „Cupcake passion more than a trend - CNN”. web.archive.org. 2010-10-25. Arhivirano iz originala 25. 10. 2010. g. Pristupljeno 25. 03. 2020. 
  15. ^ „Cupcake ATM”. www.bizjournals.com. 
  16. ^ „Ida Freund | 175 Faces of Chemistry”. www.rsc.org. 
  17. ^ Myrick, Richard (2012-10-18). „Cupcake Fun Facts | Mobile Cuisine”. Mobile Cuisine | Food Truck, Pop Up & Street Food Coverage (na jeziku: engleski). 
  18. ^ „Largest cupcake / fairy cake”. Guinness World Records (na jeziku: engleski).