Pređi na sadržaj

Kokoši

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Kokoši
Vremenski raspon: Eocen—sadašnjost, 55–0 Ma
Mužjak cejlonske kokoši (Gallus lafayettii).
Naučna klasifikacija e
Domen: Eukaryota
Carstvo: Animalia
Tip: Chordata
Klasa: Aves
Kladus: Pangalliformes
Red: Galliformes
Temminck, 1820
Postojeće porodice
Sinonimi

Gallimorphae

Kokoši ili koke ili kokoške[1] (lat. Galliformes) su veoma rasprostranjen red iz klase ptica (lat. Aves). Odlikuju ih veoma snažne noge koje su dobro prilagođene čeprkanju i trčanju. Kada lete, to čine samo na kratkim razdaljinama. Većina vrsta se gnijezdi na tlu. Nalaze se na svim kontinentima, ali najveći broj vrsta je u Aziji.

Kokoši najviše obitavaju u šumama, ali to nije njihovo jedino stanište.

Opis[uredi | uredi izvor]

Veličina ovog reda ptica varira od 12,5 do 120 cm, a masa od 28 g do 14 kg.

Mužjak i ženka fazana (izražen polni dimorfizam).

Vrsta kokoši sa najvećim rasponom krila je najvjerovatnije zeleni paun (lat. Pavo muticus). Većina kokoši su debeljuškastog tipa, debelih vratova i srednje dugih nogu, sa kratkim i zaobljenim krilima. Iako su kokoši veoma loši letače, ne postoji vrsta koja ne umije da leti. Odrasli mužijaci mnogih vrsta imaju jednu ili više oštrih kandži na svakoj nozi koje koriste u borbi. Polni dimorfizam je veoma izražen kod većine vrsta.

Mnoge kokoši su manje više stanarice, ali neke manje vrste (poput prepelica) se sele iz umjerenih područja na veće razdaljine. Selidbe u doline su veoma česte među vrstama iz planinskim, suptopskim i supartikčkim oblasti. Neke vrste su prilagođene životu u travnatim staništima, i ove vrste su prepoznatljive po dugom i tankom vratu, kao i velikim i širokim krilima. Neke nesredone vrste izgledaju veoma slično, što je rezultat konvergentna evolucije. Vrste koju pokazuju manji polni dimorfizam su u većoj potrazi za hranom u svom staništu.

Većina kokoši su biljojedi ili svaštojedi, i te vrste su zdepaste građe i imaju kratke i debele kljunove. Mladunci se hrane insektima. Neke suptoropske koke imaju potpuno drugačiju ishranu, a hrane se na sličan način kao djetlić: iz trulog stabla vade larve, termite, pa i mladunce glodara. Pauni i nkei fazani imaju tanke kljunove, koji su loše prilagođeni kopanju, te ih odlikuju duge noge i prsti. Ove ptice se hrane beskičmenjacima među lišćem, u pijesku i u plitkim barama ili obalama potoka. Plavi paun (lat. Pavo cristatus) je u Indiji poznat po tome što ubija zmije - čak i otrovne kobre - snažnim nogama i oštrim kljunom. Takođe, često lovi ljuskare i slične životinje u plitkim potocima.

Kokoši su poligamne i često nose i više od deset jaja. Takve vrste imaju izražen polni dimorfizam. Mladunci vrlo brzo odrastaju.

Sistematika[uredi | uredi izvor]

Red kokošaka je podjeljen na šest porodica, od kojih je jedna istrebljena:

Filogenija[uredi | uredi izvor]

Filogenija živih kokoši na bazi rada Džona Bojda[2]

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Izvori[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Strogo zaštićene vrste koje se nalaze na Dodacima CITES konvencije, www.pravno-informacioni-sistem.rs
  2. ^ John Boyd's website [1] Boyd, John (2007). „GALLIFORMES- Landfowl. Pristupljeno 30. 12. 2015. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]