Najstarija „Kuća Luke Sučića” u Subotici

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Najstarija „Kuća Luke Sučića“ u Subotici
Najstarija kuća u Subotici
Opšte informacije
MestoSubotica
OpštinaSubotica
Država Srbija
Vreme nastankaprva polovina 18. veka
Tip kulturnog dobraSpomenik kulture
Nadležna ustanova za zaštituMeđuopštinski zavod za zaštitu spomenika kulture
www.heritage-su.org.rs

Najstarija „Kuća Luke Sučića“ u Subotici je podignuta u prvoj polovini 18. veka i predstavlja nepokretno kulturno dobro kao spomenik kulture.

Istorijat[uredi | uredi izvor]

Najstarija kuća Subotice nalazi se u predelu gde se razvijala drevna Subotica u neposrednoj blizini nekadašnje gradske kule sa kraja 15. veka. Krajem 17. veka ovaj prostor još uvek je bio dominirajući u strukturi grada. Prema pisanju Ištvana Ivanjija, kuća je podignuta istovremeno kada i samostan, tj. u prvoj polovini 18. veka.

Izgled[uredi | uredi izvor]

Fotografija kuće

Građena je u stilu provincijskog baroka, kao porodična kuća Sučića, koja je zbog pregradnje same kule morala da se iseli. Izvorni objekat je imao pravougaonu osnovu, ali je godinama deo po deo dograđivan, tako da danas kao samostalna zgrada ne postoji. Naknadnim dogradnjama nastali objekat je dobio osnovu u obliku ćiriličnog slova "Š" jednom svojom stranom okrenut Trgu. Kuća je prizemna, građena od opeke, debelih zidova i veoma čvrstih temelja. Sa ulične strane su lokali u koje se ulazi kroz nekoliko stepenika u delu od crkve. Negde u poslednjoj trećini sadašnje zgrade lokali su niži. Detaljnim ispitivanjem unutrašnjih prostora, tavana i podruma može se veoma lako utvrditi etapna izgradnja.

Dvorišni krak sadašnje zgrade nesumljivo predstavlja prvu najstariju zgradu, postavljenu u pravcu istok-zapad uzdužno sa tremom okrenutim jugu na kome je bilo pet polukružnih otvora. Ispod zgrade je prostrani podrum zasvođen polukružnim svodovima. Svod ispod pomenutog kraka zgrade građen je od opeke, koje se razlikuju od ostalog materujala korištenog u drugim delovima podruma. U tom delu podruma među opeke je ulagano i kamenje, verovatno iz zidova nekadašnje tvrđave.

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]


Napomena: Sadržaj ovog članka je jednim delom ili u celosti preuzet sa http://www.sanu.ac.rs. Nosilac autorskih prava nad materijalom je dao dozvolu da se isti objavi pod slobodnom licencom. Dokaz o tome se nalazi na OTRS sistemu, a broj tiketa sa konkretnom dozvolom je 2009072410055859.