Privreda Srbije
Privreda Srbije | |
---|---|
Valuta | dinar |
Fiskalna godina | kalendarska godina |
Članstvo u organizacijama | CEFTA, CES, MŠ |
Statistika | |
BDP (nominalna) | 88,63 milijardi (nominalno 2025p)[1] |
BDP rast | 3.9% (2024p) 4.1% (2025p) |
BDP po stanovniku | 30.910 odnosno 13.490 nominalno (2025) |
BDP po sektoru | poljoprivreda (16,0%), industrija (28,1%), usluge (56%) (2017 [2]) |
Inflacija (IPC) | 12,1% (2023) ([3]) |
Stanovništvo ispod linije siromaštva | 23.2% (2019) |
Džini indeks | 33.3 (2019) |
Radna snaga | 3,167,119 ([4]) (2020) |
Radna snaga po zanimanjima | poljoprivreda: 6,0% industrija: 26,1% usluge: 67,9% (2017) ([5]) |
Glavne industrije | farmaceutska proizvodnja, poljoprivredna mehanizacija, električna i komunikaciona oprema, papirna i transportna industrija, prehrambena industrija. |
Razmena | |
Izvoz | $25,5 milijardi (2019)[2] |
Izvozna dobra | motorna vozila ($2,42 milijardi), električne mašine ($2.033 milijardi), ne-gvozdeni metali ($2.005 milijardi), guma i plastični proizvodi ($1.670 milijardi), hemikalije i hemijski proizvodi ($1.193 milijardi) |
Glavni izvozni partneri | ![]() ![]() ![]() ![]() ![]() ![]() ![]() ![]() ![]() ![]() |
Uvoz | $25,8 milijardi (2018) |
Uvozna dobra | hemikalije i hemijski proizvodi ($2.408mil), mašine ($2.100mil), petrolej i prirodni gas ($1.977mil), motorna vozila ($1.818mil), sirov metal ($1.740mil), |
Glavni uvozni partneri | ![]() ![]() ![]() ![]() ![]() ![]() ![]() ![]() ![]() ![]() |
SDI stock | €2,3 milijarde (2020) |
Bruto spoljni dug | $26,5 milijardi (Jul 2020) |
Javne finansije | |
Prihodi | $17, 69 milijardi (2017p) |
Rashodi | $17,6 milijardi (2017) |
Kreditni rejting | 68 |
Rezerve | $12,8 milijardi (novembar 2020) |
Sve vrednosti, ako nije drugačije naznačeno, izražene su u američkim dolarima |
Privreda Srbije prati model slobodnog tržišta. Najveća oblast privrede Republike Srbije je oblast usluga/tercijalni sektor, koji obuhvata ukupno 67,9% BDP. Potom sledi industrijska oblast (26,1% BDP) i poljoprivredna oblast (6,0% BDP). Krajem 80-ih godina, na početku privredne tranzicije iz planske privrede u tržišnu, Srbija je imala povoljnu poziciju u odnosu na region. Ta pozicija je izgubljena zbog privrednih sankcija od 1992. do 1995. godine (koje su, između ostalog, rezultovale i u obaranju rekorda hiperinflacije), kao i zbog NATO bombardovanja 1999. godine.
Najjača oblast srpske privrede su energetika, automobilska industrija, mašine, rudarstvo i poljoprivreda. Najbitniji industrijski izvoz čine automobili, sirovine metala, nameštaj, hrana, mašine, hemikalije, šećer, guma, odeća, farmaceutski proizvodi. Trgovina igra glavnu ulogu u srpskoj privrednoj proizvodnji. Glavni trgovinski saradnici su Nemačka, Italija, Rusija, Kina i susedne balkanske zemlje.
Beograd je glavni grad i privredno srce Srbije i dom većine najvećih srpskih i međunarodnih kompanija koje posluju u zemlji, kao i Narodne banke Srbije i Beogradske berze. Novi Sad je drugi po veličini grad i najvažnije privredno čvorište posle Beograda.
Nakon dolaska Vojislava Koštunice na vlast 2000. godine, država Srbija uvodi nove zakone za lakšu privatizaciju privrede, i od tada sledi eksponencijalni ekonomski rast baziran na prodaji kompanija, sa najvećim rastom između 2006. i 2008. Nominalni BDP po glavi stanovnika je skočio sa $1,160 u 2000. godini na $6,158 u 2011. godini. Procenjuje se da je nominalni BDP Srbije u 2010. godini iznosio $43,6 milijardi. BDP PPP za 2010. iznosi $80,6 milijardi, odnosno $10,897 po glavi stanovnika. U 2010. godini, Srbija je imala gotovo najveći ekonomski rast od svih zemalja u regionu, koji je iznosi 1,9% (realni rast). Trenutni veliki ekonomski problemi Srbije su visoka stopa nezaposlenosti (11,9%, podaci iz septembra 2018) kao i visoki spoljnotrgovinski deficit, ($6,9 milijardi). Trgovinski deficit se drastično smanjio u odnosu na 2008. godinu kada je dostigao gotovo $12 milijardi. Takođe, pokrivenost uvoza izvozom je umnogome povećana sa 32% 2004. godina na čak 58,5% 2010.
Poslednjih godina, Srbija je bila svedok investicija velikih stranih firmi. Prosečan realni rast u poslednjih 10 godina je 4,45%. Srbija ima relativno mali udeo državne administracije u odnosu na ostale zemlje Evrope kao deo BDP: svega 20,6%. Privatna potrošnja iznosi 74,3% BDP a investicije 28,6%.
Tokom svetske finansijske krize 2008. i 2009. godine, vlada predsednika Vlade Mirka Cvetkovića povukla je niz poteza za koje neki analitičari tvrde da su spasili zemlju i bankarski sistem od ekonomskog kraha. Na primer, povećana je državna garancija za sve uloge u bankama na 50.000 evra, čime je obuhvaćeno preko devedeset odsto svih uloga. Ekonomski analitičari smatraju da je to jedna od mera koje su sačuvale srpski bankarski sistem, a banke su saopštile da je trend povlačenja uloga zaustavljen i da je od početka 2009. godine primetan rast štednih uloga.
Ekonomski podaci i indikatori
[uredi | uredi izvor]Ekonomski podaci i indikatori 2000,2023
Gpdina | BDP (nominalni u miljardama EUR) | BDP po glavi stanovnika (nominalni u miljardama EUR) | BDP po glavi stanovnika PKM (PKM u USD) | BDP rast (realni u %) | Ukupne investicije (u % BDP) | Strane direktne investicije (miljarde USD) | Strane direktne investicije (miljarde EUR) | Inflacija (u %) | Devizni kurs (za 1 EUR) | Nezaposlenost (u %) | Stopa zaposlenosti (u %) | Zaposleni registrovani(osobe) | Radna snaga (u ljudima) | Devizne rezerve(Centralna Banka (miljarde EUR)) | Devizne rezerve( Komercijalne Banke (miljarde EUR)) | Devizne rezerve (Ukupno (miljarde EUR) ) | Zlatne rezerve (Ukupno (T Zlato) ) | Robna razmena rzvoz (Izvoz ((miljarde USD)) | Robna razmena uvoz (Uvoz((miljarde USD)) | Robna razmena balans (((miljarde USD)) | Robna razmena (Uvoz/Izvoz (%)) | Javni dug (% BDP) | Minimalna plata (u EUR) | Medijalna plata (50% zaposlenih) (u EUR) | Prosečna plata (u EUR) | Prosečna neto plata (u EUR) |
---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
2000 | €28.502 | €2.650 | $6.313.275 | 7.759% | 10.720% | $54 | 70.000% | 61.51 | 12.100% | 32.3% | 3569895 | €0.55 | €0.39 | €0.95 | 1,558 | 5,614 | -1,772 | 46.8% | 201.2% | €101 | ||||||
2001 | €14.584 | €2.840 | $6.789.478 | 4.993% | 19.350% | $501 | 80.744% | 65.5 | 12.200% | 41.4% | 3550875 | €0.61 | €0.51 | €0.98 | 49.8% | 36.9% | €102 | |||||||||
2002 | €18,165 | €3.020 | $7.389.302 | 7.116% | 21.367% | $546 | 8.868% | 78.89 | 14.470% | 43.5% | 3535725 | €2.19 | €0.68 | €2.86 | 2,074 | 5,614 | -3,540 | 36.9% | 68.3% | €92 | €152 | |||||
2003 | €19.882 | €3.160 | $7.888.299 | 4.415% | 22.311% | $1,511 | 2.901% | 79.23 | 16.000% | 43.5% | 3522846 | €2.36 | €0.69 | €3.20 | 34.5% | 55.6% | €105 | €177 | ||||||||
2004 | €20.995 | €3.460 | $8.853.456 | 9.047% | 30.104% | $1,077 | 10.602% | 78.89 | 19.530% | 43.6% | 3497569 | €3.10 | €0.59 | €3.70 | 3,523 | 10,755 | -7,232 | 32.8% | 52.6% | €124 | €194 | |||||
2005 | €22.253 | €3.660 | $10.088.561 | 10.154% | 22.541% | $1,579 | 16.253% | 79.00 | 21.830% | 43.8% | 3369669 | €3.23 | €0.62 | €3.80 | 33.2% | 51.6% | €126 | €210 | ||||||||
2006 | €25.930 | €3.860 | $10.974.129 | 5.108% | 21.762% | $5,663 | 10.732% | 88.60 | 21.560% | 43.8% | 3211965 | €9.02 | €0.52 | €9.54 | 6,431 | 13,174 | -6,743 | 48.8% | 52.6% | €145 | €258 | |||||
2007 | €31.557 | €4.130 | $12.045.218 | 6.440% | 25.070% | $4,389 | 6.002% | 95.89 | 18.800% | 47.5% | 3204276 | €8.16 | €0.52 | €9.08 | 45.1% | 35.9% | €188 | €347 | ||||||||
2008 | €35.712 | €4.380 | $13.025.828 | 5.656% | 26.522% | $3,407 | 12.411% | 105.50 | 14.400% | 48.8% | 3229170 | €10.60 | €0.92 | €12.03 | 10,974 | 24,332 | -13,358 | 59.5% | 28.3% | €233 | €401 | |||||
2009 | €32.486 | €4.280 | $12.802.431 | -2.732% | 18.737% | $2,729 | 8.117% | 104.64 | 16.900% | 48.8% | 3074965 | €10.00 | €1.42 | €11.69 | 59.3% | 32.8% | €220 | €338 | ||||||||
2010 | €31.545 | €4.330 | $13.103.603 | 0.731% | 18.380% | $1,549 | 6.143% | 105.50 | 20.000% | 46.5% | 1350354 | 2931478 | €12.06 | €1.68 | €12.87 | 9,794 | 16,471 | -6,677 | 59.7% | 41.8% | €203 | €330 | €468 | |||
2011 | €35.431 | €4.450 | $13.751.806 | 2.036% | 19.217% | $3,018 | 11.137% | 113.72 | 23.600% | 44.3% | 2883187 | €10.91 | €0.80 | €11.97 | 11,780 | 19,862 | -8,082 | 71.1% | 45.4% | €234 | €372 | €521 | ||||
2012 | €33.679 | €4.440 | $13.938.823 | -0.682% | 17.317% | $2,629 | 7.330% | 114.64 | 24.600% | 43.5% | 2888489 | €11.19 | €0.91 | €12.10 | 11,353 | 19,014 | -7,661 | 71.9% | 56.2% | €236 | €366 | €555 | ||||
2013 | €36.426 | €4.590 | $14.634.218 | 2.893% | 16.715% | $1,518 | 7.694% | 120.96 | 23.000% | 42.8% | 2982216 | €9.91 | €0.91 | €11.64 | 14,614 | 20,543 | -5,929 | 73.4% | 59.6% | €232 | €294 | €388 | €597 | |||
2014 | €35.467 | €4.540 | $14.667.214 | -1.590% | 18.681% | $1,550 | 2.082% | 121.63 | 19.894% | 43.5% | 3175885 | €10.38 | €1.73 | €12.11 | 14,843 | 20,650 | -5,806 | 70.4% | 70.4% | €235 | €380 | €585 | ||||
2015 | €35.740 | €4.640 | $14.932.417 | 1.776% | 18.078% | $2,114 | 1.392% | 123.47 | 18.231% | 44.1% | 1989617 | 3136661 | €10.20 | €1.43 | €11.81 | 13,379 | 18,218 | -4,839 | 78.8% | 74.7% | €236 | €368 | €603 | |||
2016 | €36.779 | €4.820 | $15.856.452 | 3.339% | 19.575% | $2,080 | 1.122% | 118.45 | 15.917% | 44.1% | 2009785 | 3227121 | €9.96 | €1.56 | €11.52 | 14,883 | 19,247 | -4,363 | 77.4% | 71.9% | €230 | €302 | €375 | €627 | ||
2017 | €39.235 | €4.950 | $16.621.467 | 2.101% | 22.655% | $2,867 | 3.131% | 118.19 | 14.051% | 45.8% | 2062588 | 3252029 | €11.26 | €1.11 | €11.76 | 16,992 | 21,946 | -4,954 | 74.3% | 61.5% | €253 | €395 | €638 | |||
2018 | €42.892 | €5.200 | $17.880.955 | 4.495% | 25.104% | $3,984 | €3,496 | 1.960% | 117.59 | 13.273% | 46.5% | 2131079 | 3268748 | €11.88 | €1.63 | €12.92 | 19,227 | 25,883 | -6,657 | 73.4% | 53.8% | €282 | €421 | €678 | ||
2019 | €46.005 | €5.460 | $19.025.432 | 4.249% | 23.173% | $4,605 | €3,815 | 1.850% | 117.45 | 10.909% | 47.7% | 2173135 | 3260591 | €12.55 | €1.81 | €14.36 | 19,630 | 26,730 | -7,101 | 74.3% | 56.7% | €308 | €466 | €700 | ||
2020 | €46.815 | €5.440 | $19.168.069 | -0.980% | 24.414% | $3,638 | €3,039 | 1.575% | 117.20 | 9.457% | 47.8% | 2215475 | 3196753 | €12.88 | €1.90 | €14.78 | 19,501 | 26,233 | -6,733 | 75.5% | 56.9% | €366 | €416 | €511 | €871 | |
2021 | €53.329 | €5.910 | $21.636.819 | 7.389% | 25.643% | $4,433 | €3,863 | 4.085% | 117.22 | 10.093% | 50.0% | 2273591 | 3176077 | €13.90 | €2.55 | €16.45(37.2t Gold) | 37.2 T Gold | 25,563 | 33,797 | -8,234 | 76.4% | 56.5% | €367 | €455 | €635 | €920 |
2022 | €60.030 | €9.012 | $24.084.000 | 2.300% | 27.048% | $4,170 | €4,416 | 15.000% | 117,67 | 9.885% | 50.9% | 2308955 | 3167119 | €14.22 | €3.05 | €17.27(38t Gold) | 38.5 T Gold | 26,120 | 36,332 | -10,212 | 71.9% | 52.1% | €401 | €494 | €727 | €1002 |
2023 | €68.870 | €10.374 | $26.074.158 | 3.000% | 22.335% | $4,489 | €4,122 | 12.361% | 117,54 | 9.076% | 50.7% | 2 360 762 | 3 174 200 | €20.25 | €3.36 | €23.624 | 38.47 T Gold | $25,720 | $34,250 | $-8,530 | 75% | 51.227% | €350 | €561 | €726 | €1005 |
BDP Godina 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011 2012 2013 2014 BDP (u milijardama $) 8.7 11.5 15.3 19.8 23.8 25.3 29.7 39.9 49.3 42.9 43.6 46.3 48.6 47.1 47.3 Rast BDP-a 4.5% 4,8% 4.2% 2.5% 8.2% 6.0% 5.6% 7.1% 5.6% -4.0% 1.9% 3.0% 5.0% -1% 0.2% BDP po glavi stanovnika (USD) 1 160 1 536 2 036 2 640 3 186 3 408 4 009 5 387 6 685 5 808 5 898 6 241 6 540 7 136 7 797 BDP (PPP) po glavni stanovnika 5 713 6 177 6 512 6 857 7 638 8 357 9 141 10 071 10 821 10 635 10 897 11 365 12 122 13 004 13 954 Izvor podataka: IMF[5]
Rast industrijske proizvodnje Godina 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 Rudarstvo 8,1 -12,8 1,6 0,8 -0,7 2,1 3,5 -0,6 3,6 -3,8 5,8 Proizvodnja 14,5 0,7 2,7 -4,6 9,6 -0,7 5,4 4,3 0,8 -16,1 4,0 Struja, voda, gas 2,1 1,2 -1,7 2,3 0,1 6,6 2,2 2,8 1,8 0,8 -4,4 Industrijski prosek 11,4 0,1 1,8 -3,0 7,1 0,8 4,7 3,7 1,1 -12,6 2,5 Izvor: Republički zavod za razvoj[6] Izvor: Republički zavod za statistiku[7]
Javne finansije
[uredi | uredi izvor]Ministarstvo finansija Republike Srbije nadležno je za nadgledanje državnog budžeta, javnih prihoda i rashoda, kao i javnog duga države. Javni dug Srbije se u odnosu na BDP smanjio za 144,6% u periodu od 2000. do 2008. godine, međutim isti se povećao zbog svetske ekonomske krize 2008. i 2009. godine.
Javni dug Godina 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011 (mart) Dug (milijarde EUR) 14,17 13,43 11,53 11,02 9,68 10,28 9,35 8,88 8,78 9,85 12,16 12,67 Dug (procenat BDP) 169.9% 102.2% 69.5% 64.3% 53.3% 50.2% 36.2% 29.4% 25.3% 31.3% 41.4% 39.7% Izvor: „Ministarstvo finansija Republike Srbije” (PDF). Arhivirano iz originala (PDF) 06. 03. 2012. g.
Narodna Banka Srbije je centralna banka i kao takva je nadležna za stabilnost cena, politiku vrednosti valute, kontrolisanjem deviznih rezervi, i nadgledanjem finansijskog sistema zemlje.
Devizne rezerve Srbije su se nagomilale u periodu od 2000. do 2007. godine kada su dostigle vrhunac od $16,07 milijardi. Tada Narodna Banka odlučuje da smanji devizne rezerve da bi se ublažile prevelike oscilacije domaće valute tokom ekonomske krize. One sada iznose $13,45 milijardi
Devizne rezerve Godina 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 Rezerve kod Narodne banke (milijarda $) 0.52 1,17 2,28 3,55 4,24 5,84 11,89 14,22 11,48 Rezerve kod domaćih banaka (milijarda $) 0,37 0,64 0,78 0,89 0,91 0,70 10,75 1,85 1,37 Ukupno (milijarda $) 0,89 1,81 3,06 4,44 5,15 6,54 12,64 16,07 12,85 Izvor: National Bank of Serbia
Devizne rezerve (iznos u milionima evra) Godina 2008 2009 2010 2011 2012 2013 2014 2015 2016 Rezerve Narodne banke Srbije 8.162 10.602 10.002 12.058 10.915 11.189 9.907 10.378 10.205 Rezerve banaka 920 1.425 1.684 809 1.057 913 1.735 1.435 1.557 Ukupno 9.082 12.027 11.686 12.867 11.972 12.102 11.642 11.813 11.762 Izvor: „Narodna banka Srbije (strana 17)” (PDF). Arhivirano iz originala (PDF) 03. 09. 2017. g.
Robna razmena
[uredi | uredi izvor]Srbija je potpisnica sporazuma o slobodnoj trgovini sa EU što omogućava srpskim proizvođačima da izvezu na prostore EU bez carina i drugih nadoknada.[8] Za neke proizvode (junetina, šećer, i vino) određena dozvoljena količina (kvota) uvoza na godišnjem nivou. EU je najznačajniji spoljnotrgovinski partner Srbije.
Srbija je takođe potpisnica CEFTA što joj omogućava izvoz u zemlje regiona bez carine. Srbija svake godine ostvaruje spoljnotrgovinski suficit sa ostalim zemljama članicama CEFTA. Pored ova dva, Srbija je potpisala i sporazume o slobodnoj trgovini sa zemljama EFTA, kao i sa zemljama Zajednice Nezavisnih Država, što je stavlja u unikatnu poziciju bescarinskog pristupa dva glavna tržišta u Evropi.
Spoljna trgovina | |||||||||||
---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
Godina | 2000 | 2001 | 2002 | 2003 | 2004 | 2005 | 2006 | 2007 | 2008 | 2009 | 2010 |
Izvozi (milijarde $): | 1,558 | 1,721 | 2,075 | 2,477 | 3,523 | 4,553 | 6,428 | 8,825 | 10,973 | 8,344 | 9,794 |
Uvozi (milijarde $): | 3,330 | 4,261 | 5,614 | 7,333 | 10,753 | 10,575 | 13,172 | 18,554 | 22,875 | 16,056 | 16,734 |
Spoljnotrgovinski bilans (milijarde $): | -1,772 | -2,540 | -3,539 | -4,856 | -7,230 | -6,022 | -6,744 | -9,729 | -11,902 | -7,712 | -6,939 |
Pokrivenost uvoza izvozom (%): | 46,8 | 40,4 | 37,0 | 33,8 | 32,8 | 41,1 | 48,8 | 47,6 | 48,0 | 52,0 | 58,5 |
Izvor: Republički zavod za statistiku2000-2009 data, 2010 data[mrtva veza] |
Najveći partneri Srbije u 2010.
[uredi | uredi izvor]Pet najvećih izvoznih partnera Srbije u 2010.:
Pet najviše izvezenih proizvoda u 2010.:
Pet najviše uvezenih proizvoda u Srbiju u 2010.
- Nafta ($1.496bn)
- Prirodni gas ($0.948bn)
- Metali ($0.667bn)
- Električne mašine ($0.643bn)
- Gvožđe i čelik ($0.583bn)[9]
Izvoz i uzvoz robe po zemljama, 2013–2015.
[uredi | uredi izvor]- |
|
|
Strane direktne investicije
[uredi | uredi izvor]
Zemlje koje su najviše investirale u Srbiju: |
Srbija prihvata strane direktne investicije (FDI) i dovođenje što većeg broja stranih firmi sa velikim kapitalom za ulaganje je prioritet Vlade Republike Srbije. Stoga je Vlada odlučila da privuče strane investitore velikim finansijskim i poreskim olakšicama[11]. Srbija je i čak u komunističkom periodu bila uključena u međunarodnoj trgovini, a strane firme su je koristile da bi plasirale proizvode na tržište nesvrstanih zemalja.
Prema skorijem istraživanju Privredne Komore Nemačke, Srbija je na prvom mestu za ulaganje u Jugoistočnoj Evropi. Isto istraživanje pokazuje da je 97% stranih firmi vrlo zadovoljno uslovima poslovanja.[12]
Strane direktne investicije u Srbiju Godina 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 Iznos investicija u kešu (milijarde $) 0,05 0,17 0,50 1,38 0,98 1,61 4,47 3,56 3,36 2,40 n/a Ukupan iznos investicija (milijarde $) 0,05 0,16 0,55 1,41 1,03 2,09 5,12 3,98 2,99 1,92 n/a Ukupan iznos po glavi stanovnika ($) 5 15 51 133 98 199 499 381 n/a n/a n/a Cash investments Izvor: Serbia Investment and Export Promotion Agency, Izvor: „Konferencija UN”. Arhivirano iz originala 05. 04. 2011. g.
Investicije po sektoru (2005−2009):- Finansije ($5.29bn)
- Proizvodnja ($3.16bn)
- Transport i Telekomunikacije ($2.68bn)
- Nekretnine ($2.06bn)
- Trgovina ($1.82bn)[13]
Privredna računica
[uredi | uredi izvor]- Državni budžet (2009)
- Prihodi: 1146,5 milijarde RSD
- Rashodi: 1267,9 milijarde RSD
Izvor: „Ministarstvo Finansija Republike Srbije” (PDF). Arhivirano na sajtu Wayback Machine (6. mart 2012)
- Prosečna plata (februar 2011)
- Bruto: RSD 49394[14], US$ 678.01[15], € 482.92[16]
- Neto (posle poreza i PIO): RSD 35538[15], US$ 487.81[15], € 347.45[traži se izvor]
Izvor: Zavod za Statistiku Republike Srbije, kurs računat na dan 31. januara 2011. godine.
- Zaposlenost po sektoru (Oktobar 2008)
- Tercijalni: 48.7%
- Sekundarni: 27.2%
- Primarni: 24.1%
- Ukupan broj radno sposobnog stanovništva: 3.26 Million
- Stopa nezaposlenosti: 19,2% (March 2011)[17]
- Spoljni dug (November 2008)
- Javni sektor: $8,49 milijarde
- Privatni sektor: $19,50 milijardi
- Ukupno: $27,99 milijardi
Izvor: Narodna Banka Srbije
Sredstvo plaćanja
[uredi | uredi izvor]Zvanično delujuće sredstvo plaćanja u Srbiji je srpski dinar. Međutim od dolaska međunarodnih snaga na Kosovu i Metohiji i stupanja na snagu evra, u južnoj srpskoj pokrajini koristi se i evro kao sredstvo plaćanja. Na trgovinskom razini, kupoprodaja se vrši i u evrima, švajcarskim francima, i američkim dolarima, najviše u oblasti bankarstva i poljoprivredi.
Reference
[uredi | uredi izvor]- ^ „Download World Economic Outlook database: April 2022”. IMF.org. International Monetary Fund. Pristupljeno 19. 4. 2022.
- ^ http://publikacije.stat.gov.rs/G2019/pdfE/G20191198.pdf
- ^ https://publikacije.stat.gov.rs/G2020/Pdf/G202017013.pdf
- ^ „World Bank Group - International Development, Poverty, & Sustainability”. World Bank (na jeziku: engleski). Pristupljeno 26. 01. 2023.
- ^ „Report for Selected Countries and Subjects”. IMF. 1. 4. 2010. Arhivirano iz originala 24. 5. 2020. g. Pristupljeno 5. 1. 2023.
- ^ „Osnovni ekonomski indikatori”. Republički zavod za razvoj. Arhivirano iz originala 5. 5. 2010. g. Pristupljeno 6. 1. 2023.
- ^ „Industrial production indices by sectors”. Republički zavod za statistiku. Arhivirano iz originala 13. 11. 2010. g. Pristupljeno 6. 1. 2023.
- ^ „Liberalized Trade”. Arhivirano iz originala 05. 08. 2012. g. Pristupljeno 24. 4. 2013.
- ^ a b v g [1][mrtva veza], Pristupljeno 24. 4. 2013.
- ^ a b „Arhivirana kopija” (PDF). Arhivirano iz originala (PDF) 05. 03. 2016. g. Pristupljeno 07. 04. 2011.
- ^ „SIEPA: Investment incentives”. Arhivirano iz originala 05. 08. 2012. g. Pristupljeno 07. 04. 2011.
- ^ „Serbia ranked first in investors' poll”. Arhivirano iz originala 20. 02. 2012. g. Pristupljeno 07. 04. 2011.
- ^ https://archive.today/20120805163950/www.siepa.gov.rs/site/en/home/1/investing_in_serbia/strong_fdi_figures/]. Pristupljeno 24. 4. 2013. Nedostaje ili je prazan parametar
|title=
(pomoć) - ^ a b v „Zavod za Statistiku Republike Srbije”. Pristupljeno 24. 4. 2013.
- ^ http://webrzs.stat.gov.rs/WebSite/public/PublicationView.aspx?pKey=41&pLevel=1&pubType=2&pubKey=460= Zavod za Statistiku Republike Srbije], Pristupljeno 24. 4. 2013.
- ^ http://webrzs.stat.gov.rs/axd/en/index1.php?SifraVesti=467&Link=[mrtva veza]