Pređi na sadržaj

Jastrebovi (porodica)

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
(preusmereno sa Accipitridae)

Jastrebovi
Vremenski raspon: 50–0 Ma eocensadašnjost
Spizaetus ornatus
Naučna klasifikacija e
Domen: Eukaryota
Carstvo: Animalia
Tip: Chordata
Klasa: Aves
Red: Accipitriformes
Porodica: Accipitridae
Vieillot, 1816
Potporodice

Jastrebovi (lat. Accipitridae) su porodica ptica iz reda orlova i jastrebova (Accipitriformes). U kome se nalaze zajedno sa porodicama orlovi ribari (Pandionidae) i sekretari (Sagittariidae), prema nekim klasifikacijama i porodicom lešinari Novog sveta (Cathartidae).[1] Porodici jastrebova pripada veliki broj vrsta jastrebova, orlova, mišara, kobaca, lunja, eja i lešinara Starog sveta.

Kariotipska analiza[2][3][4] upućuje na zaključak da su jastrebovi (Accipitridae) posebna monofiletska grupa, ali da li su jedna porodica, red ili nekoliko posebnih redova još uvek nije definitivno određeno.

Jastrebovi (Accipitridae) su porodica ptica koja uključuje vrste koje se značajno razlikuju međusobno po veličini i obliku. Najmanji predstavnici porodice su biserna lunja (Gampsonyx swainsonii) i mali kobac (Accipiter minullus), koji dostižu dužinu od 23 cm i težinu od oko 85 g, a najveći živući predstavnik je crni lešinar (Aegypius monachus), koji dostiže dužinu od 120 cm i težinu od 14 kg. Najmanji raspon krila od 39 cm ima mali kobac (Accipiter minullus), a najveći od 300 cm ima crni lešinar (Aegypius monachus) i himalajski sup (Gyps himalayensis). Najveća vrsta koja je ikada postojala je Hastov orao (Harpagornis moorei), za koju se procenjuje da je dostizala dužinu od 140 cm i težinu od 15 do 16,5 kg.[5] Većinu vrsta jastrebova karakteriše polni dimorfizam, pri čemu su ženke veće od mužjaka.[6]

Jastrebove (Accipitridae) odlikuju oštar kukast kljun i duge kandže. Perje im je obično smeđe ili sivo.[7] Čula su im veoma oštra, naročito vid.

Ishrana

[uredi | uredi izvor]

Većina vrsta su grabljivice. Neke vrste pretežno love sisare manje i srednje veličine, druge love ptice, treće ribu, dok neke love insekte, gmizavce i vodozemce. Međutim, ima i vrsta koje se pretežno hrane strvinama, a jedan broj se hrani i voćem.

Rasprostranjenost

[uredi | uredi izvor]

Naseljavaju sve kontinente osim Antarktika. Neke vrste su ptice selice.

Klasifikacija

[uredi | uredi izvor]

Napomene

[uredi | uredi izvor]
  1. ^ Napomena: Vrsta izumrla početkom 17. veka.
  2. ^ Napomena: Ranije Hieraaetus fasciatus
  3. ^ Napomena: Ranije Spizaetus africanus

Reference

[uredi | uredi izvor]
  1. ^ „Catalogue of Life”. Arhivirano iz originala 10. 08. 2016. g. Pristupljeno 14. 01. 2017. 
  2. ^ de Boer, L. E. M. (1975). "Karyological heterogeneity in the Falconiformes (aves)".
  3. ^ Amaral, Karina Felipe; Jorge, Wilham (2003). "The chromosomes of the Order Falconiformes: a review"
  4. ^ Federico, Concetta; Cantarella, Catia Daniela; Scavo, Cinzia; Saccone, Salvatore; Bed'hom, Bertrand; Bernardi, Giorgio (2005). "Avian genomes: Different karyotypes but a similar distribution of the GC-richest chromosome regions at interphase".
  5. ^ Worthy, T.; Holdaway, R. (2003). "The Lost World of the Moa: Prehistoric Life of New Zealand."
  6. ^ Paton, P. W. C.; Messina, F. J.; Griffin, C. R. (1994). "A Phylogenetic Approach to Reversed Size Dimorphism in Diurnal Raptors".
  7. ^ Thiollay, J. M. (1994). "Family Accipitridae (Hawks and Eagles)".
  8. ^ a b v g d đ e ž Lerner; Mindell. (2005).
  9. ^ a b v g d đ e ž V.F. Vasić; D.V. Simić; Ž. Stanimirović; M. Karakašević; M. Šćiban; M. Ružić; S. Kulić; M. Kulić i S. Puzović. „Srpska nomenklatura ptica”. Arhivirano iz originala 11. 10. 2018. g. Pristupljeno 11. 10. 2018. 
  10. ^ Etherington, Graham J.; Mobley, Jason A. (2016). „Molecular phylogeny, morphology and life-history comparisons within Circus cyaneus reveal the presence of two distinct evolutionary lineages”.

Literatura

[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze

[uredi | uredi izvor]