Pleven

Koordinate: 43° 24′ 32″ S; 24° 37′ 09″ I / 43.408770° S; 24.619285° I / 43.408770; 24.619285
S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Pleven
bug. Плевен
Kapela-mauzolej "Sv. Georgije Pobedonosac"
Grb
Administrativni podaci
Država Bugarska
OblastPlevenska oblast
Stanovništvo
Stanovništvo
 — 2011..106.954
Geografske karakteristike
Koordinate43° 24′ 32″ S; 24° 37′ 09″ I / 43.408770° S; 24.619285° I / 43.408770; 24.619285
Aps. visina116 m
Površina85,000,000 kvadratni metar km2
Pleven na karti Bugarske
Pleven
Pleven
Pleven na karti Bugarske
Ostali podaci
GradonačelnikGeorg Spartanski
Veb-sajt
www.pleven.bg

Pleven (bug. Плевен; starinski Plevna[1]) je grad u severnom delu zemlje i sedmi po veličini u Republici Bugarskoj. Sedište je istoimene oblasti.

Grad Pleven je poznat po čuvenoj bici kod Plevne iz 1877. godine između Turaka i Rusa.

Geografija[uredi | uredi izvor]

Pleven se nalazi u središnjem delu bugarske Dunavske nizije. Grad je udaljen oko 170 km severoistočno od Sofije. Granična reka Dunav se nalazi 50 km severno od grada.

Grad je smešten na najsevernijim padinama planinskog venca Balkan. Nadmorska visina grada je oko 110-120 m.

Klima u gradu je izmenjeno kontinentalna.

Istorija[uredi | uredi izvor]

Stari Pleven je prvobitno bio tračko naselje. U vreme starog Rima ovde se nalazilo utvrđenje.

Tokom većeg dela srednjeg veka grad je bio u sastavu Bugarske. Godine 1270, prvi put se pominje pod današnjim imenom. 1380. godine grad je pao pod vlast Osmanlija.

Godine 1878, grad je postao deo savremene bugarske države. Prethodno se kod grada desila odlučijuća bitka Rusko-turskog rata 1877-78. Od tada je potpuno promenio izgled i dobio crte 'evropskog grada', što se posebno sagledava u pravilnoj uličnoj mreži i nizu velelepnih gradskih zdanja.

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Demografija
1934.1946.1956.1965.1975.1985.1992.2001.2011.
31.25039.05957.55578.933107.883129.863130.747121.880106.954

Po najnovijim procenama grad Pleven ima oko 110.000 stanovnika. Ogromna većina gradskog stanovništva su etnički Bugari, dok ostatak čine Romi i Turci. Poslednjih 20ak godina grad gubi stanovništvo. Oživljavanje privrede trebalo bi da zaustavi negativni demografski trend.

Većina stanovnika je pravoslavne veroispovesti — oko 90%, dok po 5% stanovnika pripada islamskoj i katoličkoj veroispovesti. Broj rimokatolika je znatno veći nego u drugim gradovima i delovima Bugarske.

Partnerski gradovi[uredi | uredi izvor]

Galerija[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Larousse 1900, str. 27.

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Larousse (1900). Presqu'ile des Balkans. Paris. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]