Sport u Hrvatskoj
Sport u Hrvatskoj ima značajnu ulogu u hrvatskoj kulturi. Najizdržljiviji sport je fudbal i igra se na amaterskom i profesionalnom nivou među svim starosnim grupama u celoj zemlji. Glavni popularni timski sportovi u svim delovima Hrvatske su rukomet, košarka i vaterpolo. Hokej na ledu je popularan timski sport u hrvatskoj unutrašnjosti. Najpopularniji individualni sportovi su tenis, alpsko skijanje i plivanje, a donekle i stoni tenis i šah. U Hrvatskoj su popularne razne amaterske sportske igre, posebno picigin.
Istorija[uredi | uredi izvor]
Franjo Bučar (1866—1946) smatra se ocem modernog hrvatskog sporta. Osnovao je hrvatski sportski savez 1909. u okviru tadašnje Austrougarske.[1] Bučar je u Hrvatsku uveo mnoštvo uobičajenih sportova, poput fudbala, alpskog skijanja, klizanja i hokeja na ledu, kao i gimnastike i mačevanja. U njegovu čast imenovana je državna nagrada za sport Franjo Bučar, najveća nagrada Republike Hrvatske u razvoju sporta.
Izuzev godina tokom Nezavisne Države Hrvatske iz Drugog svetskog rata, hrvatski klupski i reprezentativni tim prvi put su predstavljali Republiku Hrvatsku početkom 1990-ih, formiranjem hrvatske fudbalske reprezentacije i prvom utakmicom protiv Sjedinjenih Američkih Države 1990.
Timski sportovi[uredi | uredi izvor]
Fudbal[uredi | uredi izvor]
Fudbal je najpopularniji sport u Hrvatskoj, a njime upravlja hrvatski fudbalski savez. Prva liga Hrvatske je najviši deo sistema fudbalske lige u zemlji i deluje po sistemu promocije i ispadanja sa druge lige.
Dinamo Zagreb je najuspešniji fudbalski klub u zemlji i šampion 2019. godine, sa ukupno dvadeset šampionata, a sledi ga Hajduk Split sa šest šampionata (poslednji 2005. godine). Rivalstvo između ova dva kluba poznato je kao večni derbi u Hrvatskoj, s tim da su osvojili sve osim jednog od dvadeset šampionata. Prva liga rangirana je na 17. mestu u Evropi od strane UEFA, a zagrebački Dinamo je najbolji rangirani hrvatski klub u Evropi, zauzimajući 77. mesto.
Hrvatski kup je glavni nokaut turnir u hrvatskom fudbalu, a dominirali su i Dinamo Zagreb i Hajduk Split.
Nijedan hrvatski klub nikada nije osvojio UEFA Ligu šampiona, međutim Hajduk Split, u to vreme hrvatski premijer klub, plasirao se u četvrtfinale lige 1994/95, izgubivši od eventualnog prvaka Ajaksa.
Fudbalska reprezentacija osvojila je bronzanu medalju na Svetskom prvenstvu 1998. i srebrnu 2018. godine. Davor Šuker osvojio je zlatnu kopačku kao najbolji strelac 1998. godine, a Luka Modrić zlatnu loptu kao najbolji igrač turnira 2018. Fudbalska reprezentacija je, takođe, igrala u četvrtfinalu Evropskog prvenstva 1996. i 2008. godine. Od avgusta 2018, tim je zauzeo četvrto mesto na Fifinoj rang listi. Danas su među najpopularnijim hrvatskim fudbalerima Luka Modrić, Mario Mandžukić, Ivica Olić, Darijo Srna, Ivan Perišić, Ivan Klasnić, Niko Kranjčar, Ivan Rakitić i Vedran Ćorluka, kao i Josip Šimunić, Eduardo Alves da Silva i Samir.
Rukomet[uredi | uredi izvor]
Početkom druge polovine 20. veka, Bjelovar je dominirao hrvatskim rukometom, a 1970-ih je osvojio pet Prvih muških saveznih liga Jugoslavije. Godine 1972. osvojio je EHF Ligu šampiona, najveće evropsko rukometno takmičenje, i stigao do finala sledeće godine.
Zagreb je vodeći nacionalni rukometni klub. Pobedio je u svakoj premijer ligi Hrvatske, ukupno 28. Klub je šest puta stigao do finala EHF Lige šampiona, uzastopne pobede 1992. i 1993. godine. Klub je 2008. dobio hrvatsku zvezdu Ivana Balića, koji se smatra najboljim rukometašem svih vremena.[2]
Rukometna reprezentacija trenutno je na desetom mestu na svetu Međunarodne rukometne federacije. Na Letnjim olimpijskim igrama 1996. i 2004. Hrvatska je osvojila zlatne medalje u muškom rukometu. Ekipa je, takođe, osvojila Svetsko prvenstvo 2003. i drugo mesto 1995. i 2005, kao i 2009. kao domaćini, izgubivši u finalu od Francuske. Hrvatska je takođe bila treća na Evropskom prvenstvu 1994. i druga 2008. i 2010. godine. Hrvatska će biti domaćin 2025. godine, zajedno sa Danskom i Norveškom.
Košarka[uredi | uredi izvor]
Košarkaška reprezentacija osvojila je srebrnu medalju na Letnjim olimpijskom igrama 1992, bronzane medalje na Svetskom prvenstvu 1994. i na Evropskom prvenstvu 1993. i 1995.
Hrvatski košarkaški klubovi bili su pet puta prvaci Evrolige: Split tri puta (1989, 1990. i 1991) i Cibona 1985. i 1986. godine. Hrvatski košarkaši poput Krešimira Ćosića, Dina Rađe i Tonija Kukoča bili su među prvim stranim igračima koji su uspeli u Nacionalnom košarkaškom savezu (NBA) u Sjedinjenim Američkim Državama. Jedan od najznačajnijih hrvatskih košarkaša bio je Dražen Petrović, koji je poginuo u saobraćajnoj nesreći u junu 1993. godine. Smatra se ključnim delom istorije današnjeg masovnog priliva evropskih igrača u NBA i uvršten je u Košarkašku Kuću slavnih.[3][4]
Vaterpolo[uredi | uredi izvor]
Vaterpolo reprezentacija osvojila je zlatne medalje na Svetskim prvenstvima 2007. i 2017. godine, a bronzane medalje 2009. i 2011.
Takođe, osvojili su zlato na Letnjim olimpijskim igrama 2012. i srebro 1996. i 2016. godine. Zlato su osvojili i na Evropskom prvenstvu 2010. i srebro 1999. i 2003. godine.
Hrvatski vaterpolo klubovi bili su trinaest puta prvaci LEN Lige šampiona. HAVK Mladost iz Zagreba je evropski šampion bio sedam puta (1968, 1969, 1970, 1972, 1990, 1991 i 1996) i nagrađen je titulom najboljeg kluba 20. veka od LEN-a. VK Jug iz Dubrovnika i VK Jadran iz Splita su trostruki prvaci Evrope, dok je POŠK, takođe iz Splita, evropski prvak iz 1999. godine.
Ragbi[uredi | uredi izvor]
Ragbi u Hrvatskoj pre osamostaljenja bio je umereno popularan sport, ali zbog svojih nedavnih međunarodnih uspeha, sve je više priznat. Neki datiraju od 17. januara 1954. godine, kada je osnovana ekipa Mladost iz Zagreba koja je postala prvi hrvatski ragbi klub.
Hrvatske strane takmičile su se u prvenstvu Jugoslavije, koje je trajalo od 1957—1991. Hrvatska je bila nešto kao ragbi savez u Jugoslaviji pre nego što je stekla nezavisnost.
Najveći ragbi skram na svetu napravljen je 14. oktobra 2007. u Hrvatskoj, sa preko dvesta igrača svih kategorija iz hrvatskog ragbi kluba Nada Split.[5]
Australijski fudbal[uredi | uredi izvor]
Popularnost stiče uglavnom zahvaljujući Sveučilištu u Zagrebu. Četiri ekipe trenutno igraju iz Zagreba i jedna iz Slavonskog Broda, dok se ekipa iz Graca u Austriji takođe takmiči u CEAFL-u.
Hokej na ledu[uredi | uredi izvor]
Uveden početkom 20. veka, hokej na ledu postao je jedan od prvih organizovanih i federativnih sportova u Hrvatskoj, osnivanjem udruženja za klizanje i hokej na ledu, preteče modernog saveza hokeja na ledu. Od kasnih 1930-ih do nezavisnosti Hrvatske, klubovi u hokeju na ledu takmičili su se u Prvoj saveznoj ligi Jugoslavije, a najuspešniji hrvatski klub KHL Medveščak osvajao je prvenstvo tri puta uzastopno od 1988. do 1990. godine.
Hokej na ledu posebno je popularan u Panonskoj niziji, Slavoniji, Zagrebu i Zagorju, gde su zime hladne kao u hokejaškim državama poput Slovačke i Češke. Danas se KHL Medveščak takmiči u kontinentalnoj hokejaškoj ligi.[6] Pre nego što se pridružio KHL-u, Medveščak je igrao u hokejaškoj ligi Austrije, debitovao je sezone 2009. i kvalifikovao se za plej-of svake godine.
Medveščak se pridružio kontinentalnoj hokejaškoj ligi u sezoni 2013/14 .
Odbojka[uredi | uredi izvor]
Ženska odbojkaška reprezentacija tri puta je osvajala srebrne medalje na Evropskom prvenstvu 1995, 1997. i 1999.
Individualni sportovi[uredi | uredi izvor]
Alpsko skijanje[uredi | uredi izvor]
Janica Kostelić je najuspešnija žena u alpskom skijanju u istoriji Zimskih olimpijskih igara. Ona je jedina žena koja je osvojila četiri zlatne medalje alpskog skijanja na Zimskim olimpijskim igrama (2002. i 2006) i jedina žena koja je osvojila tri zlatne medalje u alpskom skijanju na Olimpijadi (2002). Osvojila je dve srebrne medalje 2006. godine. Bila je prvak Svetskog kupa 2001, 2003. i 2006. godine. Postala je druga skijašica, 5. februara 2006. koja je osvojila svih pet disciplina u jednoj sezoni. Ona takođe drži rekord po najvećem broju bodova u jednoj sezoni Svetskog kupa.
Ivica Kostelić bio je svetski prvak 2003. u slalomu i prvak na Svetskom prvenstvu 2011. godine, a od 14. februara 2014. i sam je četvorostruki osvajač srebrnih zimskih olimpijskih medalja.
Skok uvis[uredi | uredi izvor]
Blanka Vlašić je najpoznatiji hrvatski sportista u skoku uvis. Svetska je prvakinja u atletici na otvorenom 2007. i 2009. godine. Takođe je svetska šampionka 2008, iste godine osvojila je srebro i 2016. bronzu. Njen lični rekord je 208 m (što je jedan centimetar manje od svetskog rekorda), postignut u Zagrebu 31. avgusta 2009.
Tenis[uredi | uredi izvor]
Goran Ivanišević je postao prvi koji je osvojio Vimbldon, kada je osvojio svoju prvu i jedinu Grend slem titulu 2001. godine. Ranije je bio trostruki vicešampion. Hrvatska je takođe u dva navrata osvojila Dejvis kup 2005. i 2018. godine. Među ostalim Grend slem šampionima iz Hrvatske su Marin Čilić i Iva Majoli.
Međunarodna takmičenja[uredi | uredi izvor]
Hrvatski individualni sportisti predstavljali su državu na međunarodnim takmičenjima:
- Alpsko skijanje: Janica Kostelić, Ivica Kostelić, Natko Zrnčić-Dim, Ana Jelušić, Nika Flajs
- Streljaštvo: Ivana Buden
- Atletika: Blanka Vlašić, Branko Zorko, Sandra Perković, Ana Šimić, Ivan Horvat,Sara Kolak, Stipe Žunić, Siniša Ergotić, Franjo Mihalić, Ivan Gubijan
- Biatlon: Jakov Fak (sada se takmiči za Sloveniju)
- Boks: Željko Mavrović, Stipe Drviš, Mate Parlov, Hrvoje Sep, Filip Hrgović, Damir Škaro
- Vožnja kanuom: Matija Ljubek, Danko Herceg
- Šah: Zdenko Kožul, Ivan Šarić
- Biciklizam: Robert Kišerlovski, Kristijan Đurasek
- Gimnastika: Filip Ude, Marijo Možnik, Tin Srbić, Robert Seligman
- Umetničko klizanje: Sanda Dubravčić, Idora Hegel, Tomislav Čižmešija, Željka Čižmešija
- Kik bok: Branko Cikatić, Mirko Filipović
- Mešovite borilačke veštine: Mirko Filipović, Stipe Miočić
- Veslanje: Nikša Skelin, Siniša Skelin, Martin Sinković, Valent Sinković, David Šajin, Damir Martin, Igor Boraska, Tihomir Franković, Krešimir Čuljak, Igor Francetić, Branimir Vujević, Tomislav Smoljanović, Silvijo Petriško
- Jedrenje: Šime Fantela, Igor Marenić, Tonči Stipanović, Tina Mihelić, Enia Ninčević, Romana Župan, Pavle Kostov, Petar Cupać, Ivan Kljaković Gašpić
- Streljaštvo: Đovani Černogoraz, Snežana Pejčić, Josip Glasnović, Anton Glasnović, Petar Gorša
- Plivanje: Miloš Milošević, Duje Draganja, Gordan Kožulj, Sanja Jovanović, Đurđa Bjedov, Mihovil Španja, Mario Todorović, Saša Imprić, Matea Samardžić
- Stoni tenis: Zoran Primorac, Tamara Boroš, Dragutin Šurbek, Antun Stipančić, Sandra Paović, Andrej Gaćina
- Tenis: Goran Ivanišević, Ivan Ljubičić, Karolina Šprem, Ivo Karlović, Lovro Zovko, Marta Petrić, Mirjana Lučić, Dona Vekić, Silvija Talaja, Ana Vrljić, Jelena Kostanić Tošić, Ana Konjuh, Tereza Mrdeža, Iva Majoli, Goran Prpić, Mario Ančić, Marin Čilić, Borna Ćorić, Ivan Dodig, Marin Draganja, Petra Martić, Nikola Pilić, Željko Franulović, Mate Pavić, Franko Škugor, Nikola Mektić
- Tekvondo: Filip Grgić, Sandra Šarić, Martina Zubčić, Lucija Zaninović, Ana Zaninović, Kristina Tomić, Nataša Vezmar
- Dizanje tegova: Nikolaj Pešalov, Amar Musić
- Rvanje: Nenad Žugaj, Neven Žugaj, Božo Starčević, Vlado Lisjak
Lige[uredi | uredi izvor]
U Hrvatskoj postoje nacionalne organizacije i lige za najpopularnije sportove. Neki od njih uključuju:
- Fudbal: prva liga, druga, treća, četvrta
- Rukomet: premijer liga
- Košarka: A-1 liga
- Futsal: prva liga
- Vaterpolo: prva liga
- Hokej na ledu: hokejaška liga
- Odbojka: 1A liga
Reprezentacije[uredi | uredi izvor]
Neke od uspešnijih hrvatskih reprezentacija su:
- Fudbalska reprezentacija
- Rukometna reprezentacija
- Košarkaška reprezentacija
- Vaterpolo reprezentacija
- Ženska odbojkaška reprezentacija
- Reprezentacija u kriketu
- Reprezentacija u rukometu na pesku
- Ženska reprezentacija u rukometu na pesku
- Bejzbol reprezentacija
- Ženska košarkaška reprezentacija
- Futsal reprezentacija
- Ženska rukometna reprezentacija
- Reprezentacija u hokeju na ledu
- Reprezentacija u ragbiju
Olimpijske igre[uredi | uredi izvor]
Hrvatska je do danas učestvovala na:
- Letnjim olimpijskim igrama: 1992, 1996, 2000, 2004, 2008, 2012. i 2016.
- Zimskim olimpijskim igrama: 1992, 1994, 1998, 2002, 2006, 2010. i 2014.
Međunarodni sportski događaji[uredi | uredi izvor]
Hrvatska je bila domaćin mnogih međunarodnih sportskih događaja. Do 1992. godine bila je domaćin događaja u sastavu Jugoslavije.
Alpsko skijanje[uredi | uredi izvor]
Zagreb je organizovao mnoge FIS trke, osim Svetskog kupa koje se održava svake godine od 2005.[8] Prva FIS alpska skijaška trka održana je 1995. godine i na njoj je učestvovalo 94 trkača iz sedam različitih zemalja.[9]
- Snežna kraljica (2005—; deo Svetskog kupa u alpskom skijanju): Zagreb[10][11]
- Jadranski slalom (2006—2011; od 2006. do 2009. FIS trka, 2010. i 2011. deo FIS evropskog kupa u alpskom skijanju): Rijeka[12]
Sportska gimnastika[uredi | uredi izvor]
- Grand priks Osijek (2009—)
- Finale svetskog kupa u sportskoj gimnastici 1982, Zagreb
Vodeni sportovi[uredi | uredi izvor]
- Evropsko prvenstvo u vodenim sportovima 1981. godine: Split
- Evropsko prvenstvo u plivanju u malim bazenima 2008: Rijeka
- Evropsko prvenstvo u vaterpolu 2010: Zagreb
- Evropsko prvenstvo u vaterpolu za žene 2010: Zagreb
Atletika[uredi | uredi izvor]
- Evropsko prvenstvo u atletici na otvorenom 1990: Split
- Zimski kup Evrope u bacačkim disciplinama 2002: Pula
- Kontinentalni kup 2010: Split
- Balkansko prvenstvo u atletici 2013: Zagreb[13]
Košarka[uredi | uredi izvor]
- Svetsko prvenstvo 1970: Split, Karlovac
- Evropsko prvenstvo u košarci do 18 godina: Zadar
- Evropsko prvenstvo u košarci 1975: Split, Karlovac, Rijeka (poslednje kolo odigrano je u Beogradu)
- Kup Rajmunda Saporte: Poreč
- Evropsko prvenstvo u košarci 1989: Zagreb
- Evropsko prvenstvo u košarci do 18 godina 2000: Zadar
- Jadranska liga u košarci 2003/04: Zagreb (Košarkaški centar Dražen Petrović)
- Jadranska liga u košarci 2009/10: Zagreb (Arena Zagreb)
Šah[uredi | uredi izvor]
Pikado[uredi | uredi izvor]
- Svetsko prvenstvo u pikadu 2009: Zadar (dvorana Krešimir Ćosić)[14][15]
- Evropsko prvenstvo u pikadu 2009: Zadar (dvorana Krešimir Ćosić)
Fudbal[uredi | uredi izvor]
- Evropsko prvenstvo 1976: Zagreb (stadion Maksimir, drugo polufinale i finale igrano je u Beogradu)
- UEFA Kup regiona 2009: Zagreb, Vrbovec, Velika Gorica, Samobor, Jastrebarsko, Zaprešić (Stadion Zaprešić)
Futsal[uredi | uredi izvor]
- Evropsko prvenstvo u futsalu 2012: Split (Spaladijum arena), Zagreb (Arena Zagreb)
Rukomet[uredi | uredi izvor]
- Svetsko prvenstvo u rukometu za žene 1957: Virovitica (deo takmičenja igrao se i u Beogradu)
- Evropsko prvenstvo u rukometu 2000: Zagreb (Dom sportova), Rijeka (Dvorana Mladosti)
- Svetsko prvenstvo u rukometu za žene 2003: Split, Poreč, Karlovac, Čakovec, Zagreb, Rijeka
- Svetsko prvenstvo u rukometu 2009: Split, Zadar, Osijek, Varaždin, Poreč, Zagreb, Pula
- SEHA liga 2011/12: Zagreb (Arena Zagreb)
- Evropsko prvenstvo u rukometu za žene 2014: Poreč, Varaždin, Zagreb
Hokej na ledu[uredi | uredi izvor]
- Svetsko prvenstvo 2005. divizija II: Zagreb
- Svetsko prvenstvo 2007. divizija II: Zagreb
- Svetsko prvenstvo 2011. divizija II: Zagreb
- Svetsko prvenstvo 2013. divizija II: Zagreb
Picigin[uredi | uredi izvor]
- Svetsko prvenstvo (2005—): Split
Jedrenje[uredi | uredi izvor]
- Svetsko prvenstvo 1996: Dubrovnik
- Svetsko prvenstvo 2000: Split
- Svetsko prvenstvo 2004: Zadar
- Svetsko prvenstvo 2011: Zadar
- Svetsko prvenstvo 2012: Zadar
- Svetsko prvenstvo 2013 : Viganj
Streljaštvo[uredi | uredi izvor]
- Evropsko prvenstvo 1985: Osijek
- Evropsko prvenstvo 1989: Zagreb
- Evropsko prvenstvo 2001: Zagreb
- Svetski kup 2003: Zagreb
- Svetsko prvenstvo 2006: Zagreb
- Evropsko prvenstvo 2009: Osijek
- Evropsko prvenstvo 2013: Osijek
Tenis[uredi | uredi izvor]
- Otvoreno prvenstvo (1990—): Umag
Odbojka[uredi | uredi izvor]
Viši sportski događaji[uredi | uredi izvor]
- Balkanske igre 1971: Zagreb
- Mediteranske igre 1979: Split
- Univerzijada 1987: Zagreb
- Svetske vojne igre 1999: Zagreb (Stadion Maksimir)
- Sportske igre mladih: Split
- Evropske univerzitetske igre 2016: Zagreb, Rijeka
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ Who was Franjo Bučar? Arhivirano 2009-07-20 na sajtu Wayback Machine
- ^ Ivano Balic voted best male player ever
- ^ NBA.com, Drazen Petrovic
- ^ CroatiaWeek.com The Best European Basketballer Ever
- ^ [1]
- ^ Russian league tops first CHL ranking Arhivirano 2010-01-05 na sajtu Wayback Machine
- ^ „European athletics association”. European-athletics.org. Arhivirano iz originala 2011-04-30. g. Pristupljeno 2010-11-14.
- ^ „Calendar”. Fis-ski.com. 1970-01-01. Pristupljeno 2016-08-16.[mrtva veza]
- ^ [2]
- ^ „Vip Snow Queen Trophy”. Snowqueentrophy.com. Pristupljeno 2016-08-16.
- ^ „Calendar”. Fis-ski.com. 1970-01-01. Pristupljeno 2016-08-16.[mrtva veza]
- ^ http://www.fis-ski.com/pdf/2010/AL/0472/2010AL0472PROG.pdf[mrtva veza]
- ^ „Započele 23. Balkanske atletske veteranske igre”. Has.hr. Pristupljeno 2016-08-16.
- ^ „Archived copy” (PDF). Arhivirano iz originala (PDF) 2011-08-23. g. Pristupljeno 2013-09-17.
- ^ [3]