P-51 mustang

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
P-51 Mustang
P-51D Mustang
Opšte
Dimenzije
Masa
Pogon
Performanse
Početak proizvodnje1942.
Uveden u upotrebu1943.
Povučen iz upotrebe1970.
Statusneaktivan
Prvi korisnikVelika Britanija
Broj primeraka15.586
Dužina9,85
Razmah krila11,29
Visina4,16
Prazan3.230
Normalna poletna5.262
Klipno-elisni motorPackard-Merlin V-1650-7
Snaga1.169 kW
Maks. brzina na H=0703 km/h
Dolet1.530 km
Plafon leta12.771 m
Brzina penjanja1.059 m/min

P-51 Mustang (engl. P-51 Mustang) je bio američki jednosjedi lovac i lovac-bombarder iz perioda Drugog svjetskog rata, kojeg je prozvodila fabrika Nort Ameriken (North American). Ukupno je izrađeno 15586 aviona, od kojih je 7956 bilo P-51D verzije. Po mnogima ovo je najbolji američki lovac Drugog svjetskog rata, ili najbolji na svim zaraćenim stranama.

Verzija aviona P-51 je P-82 Tvin Mustang, proizvođen pri kraju rata spajanjem dva Mustanga sa zajedničkim centralnim krilom.

Razvoj[uredi | uredi izvor]

Crtež aviona P-51D Mustanga

Konstruisan po britanskom zahtjevu 1940. godine, prototip je koristio motor Alison (Allison) od 1.100 KS. Zbog odličnih osobina na malim visinama korišćen je za napade na ciljeve na zemlji, a specifična jurišna verzija sa 4 topa od 20 mm je dobila naziv A-36A. Kad je avion dobio motor Rols-Rojs Merlin (Rolls-Royce Merlin), njegove performanse na visini su se tako poboljšale da je dobijen prvoklasni lovac, u verziji P-51B. Verzija P-51D je uvela čistu „kapljičastu“ kabinu sa odličnom vidljivošću, i ova verzija je najviše proizvođena do kraja rata. Najbrža verzija je bila P-51H, sa brzinom od 784 Km/h.

Tehnički opis[uredi | uredi izvor]

Avion P-51 (opisan je tip aviona R-51D, koji je proizveden u najvećem broju primeraka) je jednosedi, niskokrilni, jednokrilac koga je pokretao 12-to cilindrični tečnošću hlađeni motor V rasporeda cilindara proizvodnje Packard - Rolls Royce. Projektovan prvenstveno kao lovac, opremljen je da može da ponese bombe, rezervoar sa hemikalijama ili rakete. Pored internih rezervoara za gorivo može da ponese eksterne rezervoare u cilju povećanja doleta. Avion je standardno naoružan se 6 mitraljeza kalibra 12,7 mm. Pilot je bio u blindiranoj kabini zaštićen od streljačke vatre.

Instrument tabla Mustanga

Trup aviona P-51D Mustang je potpuno metalne konstrukcije napravljen od aluminijumskih legura. Noseća struktura trupa aviona je bila polu monokok konstrukcija. Nosač motora je bio napravljen od čelika. Između motora i kabine pilota su se nalazili rezervoari rashladne tečnosti, motornog ulja kapaciteta 80 litara i hidrauličnog ulja. Glavni rezervoari za gorivo su se nalazili jedan u trupu aviona iza sedišta pilota zapremine od 246 do 322 litre (u zavisnosti od tipa aviona) i dva u krilima. Svi unutrašnji rezervoari su bili samozaptivni.

U trupu se nalazila kabina sa jednim sedištem. Kabina je bila zatvorena, pokrivena aerodinamičkim staklenim poklopcem u obliku kaplje, odnosno balona, koji je omogućavao dobru preglednost okoline aviona. Vetrobran je bio od višeslojnog neprobojnog stakla. Pilot je sa svih strana bio zaštićen blindiranom oblogom. Unutrašnjost kabine je bila opremljena sistemom za grejanje, provetravanje i sistemom za odmagljivanje staklenih površina kabine. Poklopac kabine se otvarao unazad (šiber poklopac) i služio je kao vrata za ulazak pilota u kabinu aviona. U kabinu se ulazilo preko levog krila aviona na kome se nalazio nogostup premazan neklizajućim materijalom a na levoj strani aviona ispod poklopca kabine se nalazio rukohvat za koga se pilot hvatao kada se penje u avion. U slučaju opasnosti poklopac kabine se odbacuje tako da pilot može neometano da napusti avion.

Avion je bio opremljen radio stanicom, svim potrebnim navigacionim uređajima i instrumentima za praćenje rada motora i leta aviona kao i sistemom za kiseonik. Za napajanje svih ovih uređaja i osvetljavanje instrumenata i kabine, avion je bio opremljen električnim sistemom koji je proizvodio struju napona 24V i 100A.

Motor Mustanga

Pogonska grupa: Avion je bio opremljen sa tečnošću hlađenim rednim motorima sa 12 cilindara V rasporeda i turbopunjačem, Allison V-1710 snage od 1.100 do 1.720 KS i motorima Packard-Merlin V-1650 A snage od 1450 do 1685 KS, koje je američka firma Packard proizvodila po licenci Rolls Royce. Na vratila motora su bile pričvršćene trokrake ili četvorokrake metalne vučne elisa Hamilton Standard Hidromatik sa konstantnom brzinom. Prečnik elise je 3,4 m.

Mitraljezi u krilu Mustanga

Krila su metalne konstrukcije, konzolna i samonoseća, kutijastog tipa sa dve ramenjače od duraluminijuma, trapezastog oblika sa odsečenim krajevima. Obloga krila je od duraluminijumskog lima. Osa krila je normalna na osu trupa aviona a napadna i izlazna ivica krila su zakošene od trupa ka krajevima krila. Aero profil koji je korišćen na ovom avionu je bio NACA 45-100. Za prednju ramenjaču su pričvršćene prednje noge stajnog trapa a za drugu pokretni delovi krila zakrilca i elenori. Krila su relativno velike debljine tako da u njih bez problema mogu stati prednje noge stajnog trapa, naoružanje (po tri mitraljeza kalibra 12,7 mm, sa skladištem municije u svako krilo), izvršni organi hidrauličnog sistema za uvlačenje točkova i zakrilca, po jedan rezervoar za gorivo zapremine: levo krilo 342,2 litre a desno krilo 340,6 litre, fotomitraljez, reflektori za noćno sletanje, poziciono sveto na krajevima krila i sva hidro i električna instalacija. Ispod krila se nalaze podvesni nosači na koje se mogu prikačiti po dva spoljna odbaciva rezervoara za gorivo zapremine 283,9 ili 416,39 litara. Umesto rezervoara na podvesne nosače se mogu montirati po dve bombe težine do 454 kg ili do 10 HVAR raketa kalibra 127 mm.

Repne površine: Vertikalni i horizontalni stabilizatori kao i kormilo pravca i visine kao noseću konstrukciju imaju metalnu konstrukciju a oblogu od aluminijumskog lima. Trapezoidnog su oblika i imaju dosta veliku površinu što omogućava ovom avionu stabilnost u letu i veliku manevarsku moć.

Stajni trap aviona P-51

Stajni trap je imao klasičan uvlačeći stajni trap sa dva prednja točka opremljena gumama niskog pritiska (balon gume) i gumeni upravljivi točak na repu aviona kao treću oslonu tačku aviona, koji se takođe u toku leta uvlačio u trup aviona. Izvlačenje i uvlačenje točkova stajnog trapa obavljalo se uz pomoć hidrauličnih cilindara.

U borbi[uredi | uredi izvor]

Prvobitno korišćen kao izviđač, jurišnik i lovac-bombarder, na evropskom i severno afričkom ratištu. Sa licencnim motorom Pakard Merlin (Packard Merlin) postao je odličan lovac i na većim visinama. Korišćen kao lovac za praćenje američkih bombardera do Berlina i natrag, odlučio je vazdušni rat iznad Njemačke u korist saveznika.

Korišćen je kao lovac i na pacifičkom ratištu protivu Japana. Posle rata, vojni viškovi, ovih aviona su prodati mnogim zemljama pa su korišćeni u mnogim lokalnim ratovima. Ovi avioni su u Indoneziji korišćeni sve do 70-tih godina dvadesetog veka.

Kada je počeo Korejski rat, SAD nisu imale dovoljno novijih mlaznih aviona pa su Mustanzi reaktivirani i korišćeni kao lovci-bombarderi.

A-36 Invejder, jurišnik
P-51B lovac sa prvobitnom kabinom loše vidljivosti
P-51D Mustanzi u letu, Drugi svjetski rat

Varijante[uredi | uredi izvor]

  • NA-73X - prototip, napravljen 1 avion.
  • XP-51 - prototip, napravljeno 2 aviona.
  • Mustang Mk I - Napravljen za RAF u Inglvudu, Kalifornija, napravljeno 620 komada
  • A-36 Apache - Bombarder varijanta P-51; poznat i kao "Invader" ili "Mustang" 500 aviona.
  • P-51 - Proizveden u Inglvudu, Kalifornija, 93 su isporučeni V. Britaniji na osnovu zakona o "Zajmu i najmu", u RAF-u označen kao "Mustang Mk Ia". 57 je zadržao USAAF i opremljen motorima Allison V-1710-39, napravljeno ukupno 150 aviona.
  • P-51A-NA - Proizveden u Inglvudu, Kalifornja, 50 iznajmljeno RAF-u, označen kao "Mustang Mk II" proizvedeno 310 aviona.
  • XP-51B - Prototip napravljeno 2 aviona.
  • P-51B-NA - Proizveden u Inglvudu, Kalifornija, Prva proizvodna verzija opremljena Merlin motorom. 308 označeni u RAF-u kao "Mustang Mk III" ("zajmu i najmu"), ukupno proizvedeno 1.987 aviona.
  • P-51C-NT - Prvi P-51 proizveden u fabrici North American u Dalas-u. Identičan modelu P-51B. 636 su dostavljeni RAF-u kao "Mustang Mk III" ("zajmu i najmu"), ukupno proizvedeno 1,750 aviona.
  • XP-51D - Prototip P-51D napravljeno 3 aviona.
  • P-51D-NA/-NT - Napravljeno je 6.600 u Inglevudu, 1.600 u Dalasu, 100 rastavljenih P-51D-NA su poslati u Australiju. 282 RAF-u kao "Mustang Mk IV" ukupno proizvedeno 8.200 aviona.
  • XP-51F - Prototip laka verzija, napravljeno 3 aviona.
  • XP-51G - Prototip laka verzija, petokraka elisa, napravljeno 2 aviona.
  • P-51H-NA - Proizveden u Inglvudu, Kalifornija, ukupno proizvedeno 555 aviona
  • XP-51J - Prototip sa Alison-motorom, napravljeno 2 aviona.
  • P-51K-NT - Poroizveden u Dalasu, isti kao P-51D opremljen sa četvokrakom elisom. 600 su dostavljeni RAF-u kao "Mustang Mk III" ("zajmu i najmu"), ukupno proizvedeno 1.500 aviona.
  • P-51M-NT - Isto kao P-51H sa V-1650-9A motorom sa ubrizgavanjem za operacije niskog nivoa. Izgrađena u Dalasu; ugovor kasnije otkazan, napravljen 1 avion.

Karakteristike[uredi | uredi izvor]

  • (P-51D)
  • Lovac
  • Posada: Jedan pilot
  • Prvi let: 1940.
  • Ušao u upotrebu: 1942.
  • Proizvođač: Nort Ameriken (North American)
  • Dimenzije
    • Dužina: 9.85 m
    • Razmah: 11.28 m
    • Visina: 3.71 m
    • Površina krila: 21.65 m²
  • Mase
    • Prazan: 3232 Kg
    • Opterećen: ? Kg
    • Maksimalna poletna masa: 5262 Kg
  • Pogonska grupa
    • (P-51A)
      • Motor: jedan, Alison (Allison) V-1710 snage 1325 KS (988 KW) sa tekućim hlađenjem
    • (P-51D)
      • jedan, Pakard Merlin (Packard Merlin) V-1650 snage 1490 KS sa tekućim hlađenjem

Performanse[uredi | uredi izvor]

  • (P-51D)
  • Maksimalna brzina: 704 Km/h
  • Dolet: 3347 Km
  • Operativni plafon: 12770 m
  • Brzina uzdizanja: do 9145 m za 13 minuta

Naoružanje[uredi | uredi izvor]

  • Streljačko:
    • (A-36A), 4 topa 20 mm
    • (P-51A, B), 4 mitraljeza 12.7 mm Brauning (Browning)
    • (P-51D), 6 mitraljeza 12.7 mm Brauning (Browning)
  • Bombe:
    • 2 bombe do 454 Kg
  • Rakete:
    • do 6 raketa 127 mm vazduh-zemlja

Korisnici[uredi | uredi izvor]

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Bishop, Chris (1999). The Complete Encyclopedia of Weapons of World War II. Prospero Books. ISBN 978-1-894102-22-3. 
  • Chant, Christopher (1977). „North American P-51 Mustang”. Drugi svjetski rat - Avioni (na jeziku: (jezik: srpski)). Zagreb: Alfa. str. 146—147. 
  • Marck, Bernard (1997). Historie de L'aviation. Paris: Flammarion. ISBN 2-08-010038-6. 
  • Jarrett, Philip (2000). Flugzeuge. München: Covengarden. str. 94. ISBN 978-3-8310-9066-2. 
  • Sharpe, Michael (2012). „Bombers”. Military Aircraft (na jeziku: (jezik: engleski)). Charlottesville USA: Taj Books International LLC. str. 98. ISBN 978-1-84406-224-9. 
  • Rendulić, Zlatko (1974). Vazduhoplovne doktrine - gledišta i tehnika. Beograd, Vojnoizdavački zavod.

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]