Bogorodičina crkva u Dolcu

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Bogorodičina crkva u Dolcu
Bogorodičina crkva u Dolcu
Opšte informacije
MestoDolac
OpštinaKraljevo
Vreme nastanka1442.
Tip kulturnog dobraSpomenik kulture od velikog značaja
Nadležna ustanova za zaštituZavod za zaštitu spomenika kulture Kraljevo
www.zavodkraljevo.rs

Bogorodičina crkva u Dolcu, naselju u opštini Kraljevo, obnovljena je 1441/1442. godine i zaštićeno je nepokretno kulturno dobro kao spomenik kulture od velikog značaja.

Izgled crkve[uredi | uredi izvor]

Crkva posvećena Svetoj Bogorodici u selu Dolac nalazi se par kilometara južno od manastira Studenice. Skoro kvadratna osnova hrama je malih dimenzija, ali njegova dvospratna konstrukcija visoka je oko 6 m, pa izdužena silueta više podseća na kulu nego na bogomolju. Po izgledu je najbliža ranohrišćanskim grobnicama ili dvospratnim kapelama sa kriptama, kakvih ima na Jadranskom primorju. Dve istovetne prostorije, postavljene jedna iznad druge i lučno zasvedene, verovatno prvobitno nisu ni bile u funkciji crkve. Gornja prostorija je služila kao kapela, a donja kao kripta i suviše je niska da bi se čovek mogao ispraviti.[1][2][3][4]

Donja prostorija je imala jedan otvor na zapadnoj strani, dok je ona spratna imala čak četiri lučna otvora, od kojih su severni i južni bili postavljeni uz istočni zid. Krov je na dve vode, od kamenih ploča, te formira trouglaste zabate na istočnom i zapadnom zidu. Ha donjoj prostoriji crkve postoji samo jedan otvor. To su mala pravougaona vrata na zapadnom zidu, postavljena prema jugu. Gornji sprat ima na zapadnom zidu veliki, polukružnim lukom zasveden otvor, dok su otvori na južnom i severnom zidu uži, takođe lučno zasvedeni i pretrpeli su izvesne intervencije. Ova dva otvora pružila su se do poda, bez parapeta, isto kao i zapadni otvor. Svojevremeno su bili zazidani i smanjeni, tako da su od lučnih otvora bile ostale samo puškarnice, ali je nakon obnove crkve južni otvor doveden u prvobitno stanje. Apsida je naknadno ugrađena y ovakav otvor na istočnom zidu i načinjena je od sige. Priprata je bila većih dimenzija nego sama crkva i prizidana je naknadno, a pred izvođenje restauracije ostao je samo njen južni zid. Kako priprata po svom izgledu i načinu građenja podseća na pripratu Crkve Sv. Nikole u Paležu, to znači da je priprata crkve u Dolcu podignuta krajem 14. ili početkom 15. veka. Pored crkve nalazi se nekropola sa spomenicima iz 18. i 19. veka, a u priprati ima uzidanih spomenika iz 13. i 14. veka. Arheološkim istraživanjima otkriveni su i ostaci vodovoda, koji je najverovatnije vodio do izvora koji se nalazi preko puta crkve. Ispod poda kripte nije pronađen nikakav grob, pa ostaje pretpostavka da je u unutrašnjosti kripte bio smešten sarkofag pokojnika koji je bio neka značajnija ličnost i da je ova građevina bila prvobitno njegov mauzolej. Kako crkva najviše izgledom podseća na kapele sa kriptama sa Jadranskog primorja, nastanak ove građevine se može možda vezati za nastanak Studenice i za majstore sa primorja koji su gradili ovaj manastir. Ukoliko je ova pretpostavka tačna, onda ona može objasniti zašto ova crkva liči na primorske dvospratne kapele. Dakle, Bogorodičina crkva y Dolcu je mogla biti podignuta krajem 12. ili početkom 13. veka.[1]

U doba despota Đurđa Brankovića, tačnije 1441/1442. godine, došlo je do obnove, o čemu svedoči delimično sačuvani fresko natpis na istočnom zidu. Kako su tom prilikom zidne površine na spratu živopisane, jasno je da su do te godine izvedene intervencije koje su ovu prostoriju pretvorili u crkvu: otvori grupisani na istočnoj strani su zazidani i formiran je oltarski prostor sa plitkom apsidom, đakonikonom i proskomidijom. Možda je u isto vreme prizidana i velika priprata. Međutim, prema novijim čitanjima ovog delimično sačuvanog natpisa (zahvaljujući najstarijem sačuvanom prepisu ovog natpisa, koji je 1877. godine načinio Mihailo Valtrović), obnovu crkve bi trebalo pomeriti u 1435/36. godinu. Takođe, kako natpis izričito pominje da je crkva tada obnovljena, to znači da je ova građevina bila pretvorena u crkvu pre obnove iz 1435/36. godine.[1][2][3][4][5]

Crkva je imala freske i unutra i spolja, ali su one sasvim fragmentarno očuvane u istočnom delu hrama. Njene freske su bile bolje očuvane krajem 19. veka, odnosno u vreme kada je Valtrović posetio crkvu. Na zidu apside je bila naslikana Bogorodica sa raširenim rukama. Sa njene desne strane je bio naslikan Arhanđel Mihailo, a sa leve Sv. Nikola. Na čeonom zidu je Hristova ikona, a u redu ispod nje je natpis koji govori o obnovi crkve.[1][6]

Istraživački i konzervatorsko-restauratorski radovi su izvođeni su tokom avgusta i septembra 1969. godine.[1][3][4]

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b v g d Đorđević, Slobodan (1970). „Bogorodičina crkva u Docu kod Studenice” (PDF). Saopštenja. 9: 55—62. 
  2. ^ a b Grujović Brković, Katarina; Aleksić Čevrljaković, Marija (2016). Pogled kroz nasleđe 1965-2015. Kraljevo: Zavod za zaštitu spomenika kulture u Kraljevu. str. 36. ISBN 978-86-84867-05-8. 
  3. ^ a b v „Bogorodičina crkva”. Informacioni sistem nepokretnih kulturnih dobara. Pristupljeno 4. 11. 2023. 
  4. ^ a b v „Bogorodičina crkva”. Spomenici kulture u Srbiji. Pristupljeno 4. 11. 2023. 
  5. ^ Vojvodić, Dragan (2009). „Novi pogled na ktitorski natpis iz Bogorodičine crkve u Docu kod Studenice”. Naša prošlost. 10: 61—64. 
  6. ^ Vojvodić, Dragan (2009). „Novi pogled na ktitorski natpis iz Bogorodičine crkve u Docu kod Studenice”. Naša prošlost. 10: 65—66. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]


Napomena: Sadržaj ovog članka je jednim delom ili u celosti preuzet sa http://www.sanu.ac.rs. Nosilac autorskih prava nad materijalom je dao dozvolu da se isti objavi pod slobodnom licencom. Dokaz o tome se nalazi na OTRS sistemu, a broj tiketa sa konkretnom dozvolom je 2009072410055859.