Brinjkovskaja
Brinjkovskaja Brinьkovskaя | |
---|---|
Administrativni podaci | |
Država | Rusija |
Federalni okrug | Južni FO |
Pokrajina | Krasnodarska |
Rejon | Primorsko-ahtarski rejon |
Osnovan | 1815. |
Stanovništvo | |
Stanovništvo | |
— 2010. | 5.109 |
Geografske karakteristike | |
Koordinate | 46° 02′ 03″ S; 38° 35′ 22″ I / 46.034106° S; 38.589433° I |
Vremenska zona | UTC+3 |
Aps. visina | 4 m |
Ostali podaci | |
Poštanski broj | 353875, 353876 |
Pozivni broj | +7 86143 |
OKATO kod | 03 241 804 001 |
OKTMO kod | 03 641 404 101 |
Brinjkovskaja (rus. Бриньковская) naseljeno je mesto ruralnog tipa (stanica) na jugozapadu evropskog dela Ruske Federacije. Nalazi se u severozapadnom delu Krasnodarske pokrajine i administrativno pripada njenom Primorsko-ahtarskom rejonu.
Prema podacima nacionalne statističke službe RF za 2010, stanica je imala 5.109 stanovnika i bila je drugo po veličini naselje u pripadajućem rejonu, odmah posle Primorsko-Ahtarska.
Geografija[uredi | uredi izvor]
Stanica Brinjkovskaja se nalazi u severozapadnom delu Krasnodarske pokrajine na nekih 115 kilometara severozapadno od pokrajinskog centra Krasnodara, odnosno na oko 30 km istočno od rejonskog centra Primorsko-Ahtarska. Selo leži u zapadnom delu Kubanjsko-priazovske stepe, na mestu gde se reka Bejsug uliva u Bejsuški liman. Nadmorska visina naselja je oko 4 metra.
Istorija[uredi | uredi izvor]
Hutor Brinkov osnovan je 1815. kao kozačko naselje, a ime je dobilo u znak sećanja na generala Ivana Brinka koji je stradao i sahranjen na tom području 1783. godine. Naselje je 1855. preobrazovano u kozačku stanicu.[1]
U sovjetsko doba stanica Brinjkovskaja je bila poznata po brojnim voćnjacima i vinogradima.
Demografija[uredi | uredi izvor]
Prema podacima sa popisa stanovništva 2010. u selu je živelo 5.109 stanovnika.
1989. | 2002. | 2010. |
---|---|---|
[2] | 4.800[3] | 5.109[4] |
Poznati stanovnici[uredi | uredi izvor]
U brinjkovskoj je rođen Heroj Sovjetskog Saveza Grigorij Bahčivandži (1909−1943).
Vidi još[uredi | uredi izvor]
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ Азаренкова А.С., Бондарь И.Ю., Вертышева Н.С. Основные административно-территориальные преобразования на Кубани (1793-1985 гг.). — Краснодар: Краснодарское книжное издательство, 1986. — С. 244. — 395 с.
- ^ „Vsesoюznaя perepisь naseleniя 1989 g. Čislennostь naličnogo naseleniя soюznыh i avtonomnыh respublik, avtonomnыh oblasteй i okrugov, kraёv, oblasteй, raйonov, gorodskih poseleniй i sёl-raйcentrov.”. Vsesoюznaя perepisь naseleniя 1989 goda (na jeziku: ruski). Demoscope Weekly. 1989. Pristupljeno 4. 9. 2012.
- ^ Federalьnaя služba gosudarstvennoй statistiki (21. 5. 2004). „Čislennostь naseleniя Rossii, subъektov Rossiйskoй Federacii v sostave federalьnыh okrugov, raйonov, gorodskih poseleniй, selьskih naselёnnыh punktov – raйonnыh centrov i selьskih naselёnnыh punktov s naseleniem 3 tыsяči i bolee čelovek”. Vserossiйskaя perepisь naseleniя 2002 goda (na jeziku: ruski). Federalni zavod za statistiku. Pristupljeno 4. 9. 2012.
- ^ Federalьnaя služba gosudarstvennoй statistiki (Federalni zavod za statistiku) (2011). „Vserossiйskaя perepisь naseleniя 2010 goda. Tom 1 (Nacionalni popis stanovništva 2010, 1. svezak)”. Vserossiйskaя perepisь naseleniя 2010 goda (Nacionalni popis stanovništva 2010) (na jeziku: ruski). Federalni zavod za statistiku. Pristupljeno 4. 9. 2012.