Grad Cazin
| Cazin | |
|---|---|
| |
| Osnovni podaci | |
| Država |  Bosna i Hercegovina
|
| Entitet |  Federacija BiH
|
| Kanton |  Unsko-sanski kanton
|
| Sjedište | Cazin |
| Stanovništvo | |
| Stanovništvo |  66.149 (2013.)
|
| Geografske karakteristike | |
| Površina | 356 km2 |
|
| |
| Ostali podaci | |
| Vremenska zona | UTC+1 (CET), ljeti UTC+2 (CEST) |
| Gradonačelnik | Nermin Ogrešević (A-SDA) |
| Pozivni broj | (+387) 37 |
| Veb-sajt | |
Grad Cazin je jedinica lokalne samouprave na sjeverozapadu Federacije Bosne i Hercegovine, BiH. Sjedište grada nalazi se u Cazinu.
Teritorija Grada Cazin obuhvata 356 km2, na kojoj prema procenama iz 2013. živi oko 66.149 stanovnika, teritorijalno organizovanih u 22 mjesne zajednice.
Prevladava niskobrdoviti reljef između 200 i 400 metara nadmorske visine. Ukupne površine obradivog zemljišta iznose 21.331 hektara. Šume zauzimaju oko 25% teritorija, dok na vode otpada 0,18% površine.
Privreda[uredi | uredi izvor]
Posebno mjesto u poljoprivredi zauzima stočarstvo u čemu prednjači proizvodnja sirovog kravljeg mlijeka. Grad Cazin je u 2005. bio jedan od najvećih proizvođača mlijeka u BiH. Pored proizvodnje mlijeka, značajno mjesto zauzima i proizvodnja povrća i voća u kooperantskim odnosima za prerađivačke kapacitete „Agrokomerca“, kao i proizvodnja ljekovitog i industrijskog bilja.
Cazin trenutno ima nešto više od 7.000 nezaposlenih lica. Siva privreda je prisutna i prema nekim procjenama obuhvataa više od 50% ukupne privrede Cazina.
Mineralni resursi[uredi | uredi izvor]
Na području opštine Cazin nalaze se značajne geološke rezerve gipsa, kvarcnog peska i drugih minerala. Sjeveroistočno od naselja Stijena, na površini nešto manjoj od 1 km2, otkrivene su naslage gipsa. Geološke rezerve su relativno velike, pa se procenjuje da postoje uslovi za dalja istraživanja radi utvrđivanja industrijskih rezervi i njegovu primjenu u građevinarstvu. Južno od Cazina nalazi se pojas kvarcnih peščara. Debljina slojeva kreće se od 5-20 centimetara. Zapadno od Cazina, uz glavni put kod Ćoralića, postoji ciglana u čijoj neposrednoj blizini se nalazi ležište ciglarske gline. Postoje nalazišta ciglarske gline i na drugim lokalitetima sa znatnim rezervama. Prerađivanje dolomita kod Ćoralića (Džehveruša) je poznato i van granica Unsko-sanskog kantona.
Stanovništvo[uredi | uredi izvor]
| Sastav stanovništva – grad Cazin | |||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|
| 2013.[1] | 1991.[2] | 1981.[3] | 1971.[4] | 1961.[5] | |||
| Ukupno | 66 149 (100,0%) | 63 409 (100,0%) | 57 110 (100,0%) | 45 468 (100,0%) | 34 672 (100,0%) | ||
| Bošnjaci | 63 463 (95,94%) | 61 693 (97,29%)1 | 55 401 (97,01%)1 | 43 880 (96,51%)1 | 29 585 (85,33%)1 | ||
| Bosanci | 1 441 (2,178%) | – | – | – | – | ||
| Neizjašnjeni | 331 (0,500%) | – | – | – | – | ||
| Hrvati | 320 (0,484%) | 139 (0,219%) | 122 (0,214%) | 175 (0,385%) | 365 (1,053%) | ||
| Muslimani | 310 (0,469%) | – | – | – | – | ||
| Bosanci i Hercegovci | 92 (0,139%) | – | – | – | – | ||
| Nepoznato | 61 (0,092%) | – | – | – | – | ||
| Ostali | 61 (0,092%) | 369 (0,582%) | 116 (0,203%) | 127 (0,279%) | 45 (0,130%) | ||
| Srbi | 29 (0,044%) | 778 (1,227%) | 826 (1,446%) | 1 196 (2,630%) | 2 552 (7,360%) | ||
| Slovenci | 15 (0,023%) | – | 17 (0,030%) | 16 (0,035%) | 34 (0,098%) | ||
| Albanci | 11 (0,017%) | – | 21 (0,037%) | 8 (0,018%) | 3 (0,009%) | ||
| Jugosloveni | 7 (0,011%) | 430 (0,678%) | 575 (1,007%) | 51 (0,112%) | 2 067 (5,962%) | ||
| Romi | 4 (0,006%) | – | – | 1 (0,002%) | 1 (0,003%) | ||
| Crnogorci | 3 (0,005%) | – | 22 (0,039%) | 8 (0,018%) | 7 (0,020%) | ||
| Pravoslavci | 1 (0,002%) | – | – | – | – | ||
| Mađari | – | – | 7 (0,012%) | 2 (0,004%) | 8 (0,023%) | ||
| Makedonci | – | – | 3 (0,005%) | 4 (0,009%) | 5 (0,014%) | ||
- 1 Na popisima od 1971. do 1991. Bošnjaci su popisivani uglavnom kao Muslimani.
Istorija[uredi | uredi izvor]
Ustaški zločini u Drugom svetskom ratu[uredi | uredi izvor]
Krajem jula 1941. godine u selo Rujnicu srez Cazin došli su naoružani muslimani ustaše i pohapsili veliki broj Srba. Tada su iz Rujnice odveli u Cazin 450, a u Vrstu 300 Srba. Oni koji su odvedeni u Vrstu, oterani su na brdo Kurjakovo u blizini žandarmerijske stanice gde su iskopali sebi jamu, preko njih posuli kreč, a haljine ubijenih Srba podelili između sebe. Od svih ovih nesrećnika uspeli su da se spasu samo dvojica: Đuka Šamija i Đoka Šević. Oni su bili samo ranjeni i u jamu bačeni. Kada se spustila noć ustaše su otišle, a ova dvojica su izašla iz jame, otišla u selo i ispričala šta su sve doživeli. Oni pak Srbi koji su odvedeni u Cazin zadržani su nekoliko dana u zatvoru u kojem su strašno tučeni i grozno mučeni. Jednog dana su ih gole svukli i izveli iz zatvora odveli na Belo brdo blizu Cazina, pobili zakopali a njihovo odelo ustaše su između sebe podelile.[6]
Naseljena mjesta[uredi | uredi izvor]
Bajrići, Brezova Kosa, Bukovica, Vilenjača, Vrelo, Glogovac, Gornja Barska, Gornja Koprivna, Gornja Lučka, Gradina, Donja Barska, Donja Koprivna, Donja Lučka, Zmajevac, Kapići, Kličići, Kovačevići, Krakača, Krivaja, Liđani, Liskovac, Ljubijankići, Majetići, Miostrah, Mujakići, Mutnik, Osredak, Ostrožac, Ostrožac na Uni, Pećigrad, Pivnice, Pjanići, Podgredina, Polje, Ponjevići, Prošići, Rošići, Rujnica, Skokovi, Stijena, Toromani, Tržac, Tržačka Platnica, Tržačka Raštela, Ćehići, Ćoralići, Urga, Hadžin Potok, Cazin, Crnaja, Čajići, Čizmići, Šturlić i Šturlićka Platnica
Poslije potpisivanja Dejtonskog sporazuma, Grad Cazin je u cjelini ušao u sastav Federacije BiH.
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ „Popis 2013 BiH – Stanovništvo prema etničkoj/nacionalnoj pripadnosti i spolu, po naseljenim mjestima”. popis.gov.ba. Arhivirano iz originala 19. 9. 2017. g. Pristupljeno 19. 9. 2017.
- ^ „Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991.(str. 14)” (PDF). fzs.ba. Pristupljeno 24. 4. 2016.
- ^ „Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981.” (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 24. 4. 2016.
- ^ „Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971.” (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 24. 4. 2016.
- ^ „Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961.” (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 24. 4. 2016.
- ^ Najveći zločini sadašnjice : (patnje i stradanje srpskog naroda u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj od 1941-1945), Dr. Dragoslav Stranjaković, Gornji Milanovac Dečje novine 1991. str. 255
Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]
- Zvanični veb-sajt (jezik: bošnjački)
- Portal Cazin.net (jezik: bošnjački)
| Naseljena mjesta | Bajrići, Brezova Kosa, Bukovica, Vilenjača, Vrelo, Glogovac, Gornja Barska, Gornja Koprivna, Gornja Lučka, Gradina, Donja Barska, Donja Koprivna, Donja Lučka, Zmajevac, Kapići, Kličići, Kovačevići, Krakača, Krivaja, Liđani, Liskovac, Ljubijankići, Majetići, Miostrah, Mujakići, Mutnik, Osredak, Ostrožac, Ostrožac na Uni, Pećigrad, Pivnice, Pjanići, Podgredina, Polje, Ponjevići, Prošići, Rošići, Rujnica, Skokovi, Stijena, Toromani, Tržac, Tržačka Platnica, Tržačka Raštela, Ćehići, Ćoralići, Urga, Hadžin Potok, Cazin, Crnaja, Čajići, Čizmići, Šturlić, Šturlićka Platnica | |
|---|---|---|
