Istorija Kine

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Teritorijalne promene u kineskoj istoriji

Istorija Kine prema tradicionalnim kineskim zapisima se proteže do vremena Tri suverena i pet careva pre oko 5000 godina. Zapisana istorija podržana arheološkim dokazima potiče iz 16. veka p. n. e.[1] Kina je jedna od najstarijih kontinualnih civilizacija na svetu. Za kornjačin oklop koji se koristio za proricanje sa oznakama koje podsećaju na drevno kinesko pismo iz dinastije Šang je ustanovljeno da potiču iz vremena oko 1500. p. n. e. Kineska država potiče od gradova-država u dolini Hoanghoa. Godina 221. p. n. e. se često uzima za godinu u kojoj je Kina ujedinjena u veliko kraljevstvo ili carstvo. Te godine Ćin Ši Huang je prvi ujedinio Kinu. Sukcesivne kineske dinastije su razvile birokratski sistem koji je omogućio kineskom caru da kontroliše ogromnu teritoriju.

Istorija Kine
Istorija Kine
ANTIKA
Neolit c. 8500 – c. 2070 p. n. e.
Dinastija Sja c. 2070 – c. 1600 p. n. e.
Dinastija Šang c. 1600 – c. 1046 p. n. e.
Dinastija Džou c. 1046 – 256 p. n. e.
 Zapadni Džou
 Istočni Džou
   Proleće i Jesen
   Zaraćene države
CARSTVO
Dinastija Ćin 221–206 p. n. e.
Dinastija Han 206 p. n. e. – 220 n. e.
  Zapadni Han
  Dinastija Sin
  Istočni Han
Tri kraljevstva 220–280
  Vej, Šu i Vu
Dinastija Đin 265–420
  Zapadni Đin
  Istočni Đin Šesnaest
kraljevstava
Južne i Sjeverne dinastije
420–589
Dinastija Suej 581–618
Dinastija Tang 618–907
  (Druga Džou dinastija 690–705)
Pet dinastija i
deset kraljevstava

907–960
Dinastija Ljao
907–1125
Dinastija Sung
960–1279
  Severni Sung Zapadni Sja
  Južni Sung Đin
Dinastija Juan 1271–1368
Dinastija Ming 1368–1644
Dinastija Ćing 1644–1911
SAVREMENO DOBA
Republika Kina 1912–1949
Narodna Republika
Kina

1949–sadašnjost
Republika
Kina (Tajvan)

1949–sadašnjost

Konvencionalno gledište na istoriju Kine je da je država prolazile kroz periode političkog jedinstva i nejedinstva, a povremeno su njom dominirali strani narodi, od kojih se većina stopila sa Kinezima. Kulturni i politički uticaji iz mnogih delova Azije, prenošeni sukcesivnim imigracijama, širenjima i kulturnim asimilacija su se spojili u kinesku kulturu.

Praistorijska Kina[uredi | uredi izvor]

Frula Gudi pronađena u Jiahu, Muzej u Henanu

Kina je geografski i klimatski bila pogodno mesto za naseljavanje ljudi koji su se tim područjima počeli naseljavati pre 500.000 godina. Pre toga, u jugoistočnoj Kini, pronađeni su ostaci ranih hominida slični javanskom čoveku. pekinški čovek, podvrsta Homo erectusa, živeo je oko Po Haja, na jugoistoku, ali i u srednjoj i južnoj Kini.[2][3] Homo sapiens se pojavio u paleolitu u području Ordos, na severu i jugozapadu, oko 30.000. p. n. e.[4][5] Kasnije mezolitske kulture cvetale su na severu, jugu i jugozapadu te na Tajvanu.

Neolitske poljoprivredne zajednice, neposredni preci kineske kulture, javile su se oko 7500. p. n. e. u južnoj Kini i u brdskim krajevima prekrivenima prašumom, gde je tlo rečnih terasa s dobrim odvodnjavanjem bilo idealno za ranu poljoprivredu. Jedno od najranijih nalazišta je Pan-po, s okruglim i pravouglim kućama, lončarskim pećima i grobljima. U dolini Žute reke postojao je uzgoj svinja, a rana poljoprivreda zavisila je od prosa, dok u delti reke Jangce postoje dokazi o rižištima koja su postojala već u 5. mileniju pne.

Šandong Longšan vaza, (oko 2500. - 2000. p. n. e.), Đaosjen

Rana istorija Kine, kojoj nedostaju pisani spomenici, je opisana u kasnijim dokumentima iz dinastije Šang mnogo vekova kasnije. Kako su Kinezi pokušali introspektivno da pišu o minulim vekovima, često su mešali mitove sa činjenicama. U 6. milenijumu pne javila se Đahu kultura, a u Damajdi u Ningsji oblasti pronađeno je 3.172 neolitskih gravira na kamenu koje predstavljaju 8.453 znakova kao što su: sunce, mesec, zvezde, bogovi i scene lova. Ovi piktogrami se smatraju veoma sličnim najranijim znakovima kineskog pisma.[6][7] Do 3000. p. n. e. razvile su se profinjene veštine, kao što je rezbarenje žada, a umesto sela pojavljuju se male opštine.

Prva značajnija neolitska kultura u Kini je kultura Jangšao (), koja se razvila u srednjem toku Žute reke, u današnjem Henanu, odnosno južnim delovima provincija Šansi; njeni pripadnici su uzgajali proso, pšenicu i rižu, isto kao i svinje, koze i goveda, iako je glavni izvor hrane još uvek bio lov i ribolov. Iz te kulture, koja je trajala od oko 5000. p. n. e. do oko 2500. p. n. e. datira i prva kineska keramika. Ljudski ostaci iz tog perioda sugerišu da se njeni nosioci nisu previše razlikovali od današnjih Kineza.

Kulturu Jangšao je zamenila Kultura Lungšan (2500. p. n. e. – 1800. p. n. e) nazvana je po prepoznatljivoj crnoj lončariji, a karakterišu je naselja s odbrambenim zidovima, prvo pripitomljavanje konja te nova, naprednija tehnologija, kao npr. lončarsko kolo.

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Cleere, Henry (8. 11. 1990). Archaeological Heritage Management in the Modern World. Psychology Press. ISBN 978-0-415-21448-3. 
  2. ^ Zhu, Rixiang; An, Zhisheng; Pott, Richard; Kenneth A. Hoffman (jun 2003). „Magnetostratigraphic dating of early humans of in China” (PDF). Earth-Science Reviews. 61 (3–4): 191—361. Bibcode:2003ESRv...61..341Z. doi:10.1016/S0012-8252(02)00132-0. Arhivirano iz originala (PDF) 24. 7. 2011. g. 
  3. ^ „Earliest Presence of Humans in Northeast Asia”. Smithsonian Institution. Arhivirano iz originala 13. 8. 2007. g. Pristupljeno 4. 8. 2007. 
  4. ^ „Fossil teeth place humans in Asia '20,000 years early'. BBC News. Pristupljeno 14. 10. 2015. 
  5. ^ Hu, Yue; Marwick, Ben; Zhang, Jia-Fu; Rui, Xue; Hou, Ya-Mei; Yue, Jian-Ping; Chen, Wen-Rong; Huang, Wei-Wen; Li, Bo (19. 11. 2018). „Late Middle Pleistocene Levallois stone-tool technology in southwest China”. Nature. 565 (7737): 82—85. Bibcode:2019Natur.565...82H. PMID 30455423. S2CID 53873016. doi:10.1038/s41586-018-0710-1. 
  6. ^ „news.bbc.co.uk/2/hi/asia-pacific/6669569.stm”. 18. 5. 2007. Pristupljeno 6. 7. 2007. 
  7. ^ „Gravire koje će prepraviti povijest kineskih znakova”. Xinhua online. 18. 5. 2007. Pristupljeno 19. 5. 2007. 

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Cleere, Henry (8. 11. 1990). Archaeological Heritage Management in the Modern World. Psychology Press. ISBN 978-0-415-21448-3. 
  • Berkshire Encyclopedia of China (5 vol. 2009) online
  • Clyde, Paul H., and Burton F. Beers. The Far East: A History of Western Impacts and Eastern Responses, 1830-1975 (Prentice Hall, 1975), university textbook. The Far East : A history of Western impacts and Eastern responses, 1830-1975. 1975. 
  • Catchpole, Brian. A map history of modern China (1976), new maps and diagrams
  • Cheng, Linsun (2009). Berkshire Encyclopedia of China. Great Barrington, MA: Berkshire Pub. Group. ISBN 978-1933782683. 
  • Dardess, John W. (2010). Governing China, 150–1850. Hackett Publishing. ISBN 978-1-60384-311-9. 
  • Ebrey, Patricia Buckley (2010). The Cambridge Illustrated History of China. Cambridge: Cambridge UP. ISBN 978-0521196208. 
  • Elleman, Bruce A. Modern Chinese Warfare, 1795-1989 (2001) 363 pp.
  • Fairbank, John King and Goldman, Merle. China: A New History. 2nd ed. (Harvard UP, 2006). 640 pp.
  • Fenby, Jonathan. The Penguin History of Modern China: The Fall and Rise of a Great Power 1850 to the Present (3rd ed. 2019) popular history.
  • Gernet, Jacques, J. R. Foster, and Charles Hartman. A History of Chinese Civilization (1996). One-volume survey.
  • Hsu, Cho-yun. China: A New Cultural History (Columbia UP; 2012) 612 pp. stress on China's encounters with successive waves of globalization.
  • Hsü, Immanuel. The Rise of Modern China, (6th ed. Oxford UP, 1999). Detailed coverage of 1644–1999, in 1136 pp.; stress on diplomacy and politics. The rise of modern China. New York, Oxford University Press. 1970. 
  • Keay, John. China: A History (2009), 642 pp, popular history pre-1760.
  • Leung, Edwin Pak-wah. Historical dictionary of revolutionary China, 1839–1976 (1992) online free to borrow
  • Leung, Edwin Pak-wah. Political Leaders of Modern China: A Biographical Dictionary (2002)
  • Mote, Frederick W. Imperial China, 900–1800 (Harvard UP, 1999), 1,136 pp. Authoritative treatment of the Song, Yuan, Ming, and early Qing dynasties.
  • Perkins, Dorothy. Encyclopedia of China: The Essential Reference to China, Its History and Culture. (Facts on File, 1999). 662 pp. Perkins, Dorothy (1999). Encyclopedia of China : The essential reference to China, its history and culture. Facts on File. ISBN 9780816026937. 
  • Roberts, J. A. G. A Concise History of China. (Harvard U. Press, 1999). 341 pp.
  • Stanford, Edward. Atlas of the Chinese Empire, containing separate maps of the eighteen provinces of China (2nd ed 1917) Legible color maps Online free
  • Schoppa, R. Keith. The Columbia Guide to Modern Chinese History. (Columbia U. Press, 2000). 356 pp.
  • Spence, Jonathan D. The Search for Modern China (1999), 876pp; scholarly survey from 1644 to 1990s Spence, Jonathan D.; Jonathan, Spence D. (1990). The search for modern China. Norton. ISBN 9780393027082. 
  • Wang, Ke-wen, ed. Modern China: An Encyclopedia of History, Culture, and Nationalism. (1998).Wang, Ke-wen (1998). Modern China : An encyclopedia of history, culture, and nationalism. Garland Pub. ISBN 9780815307204. 
  • Westad, Odd Arne. Restless Empire: China and the World Since 1750 (2012)
  • Wright, David Curtis. History of China (2001) 257 pp.
  • Wills, Jr., John E. Mountain of Fame: Portraits in Chinese History (1994) Biographical essays on important figures.
  • Benjamin Elman, Classical Historiography For Chinese History, (November 2015) Princeton University. Extensive lists of sinological resources and bibliography.
  • Hayford, Charles (1997). China. World Bibliographical Series. ABC-CLIO. ISBN 1851092358. . Selective, annotated bibliography; up to 1995.
  • Wilkinson, Endymion, Chinese History: A New Manual Fifth Edition, Harvard University, Asia Center (for the Harvard-Yenching Institute), 2018, ISBN 978-0-9988883-0-9. Though aimed at research specialists, contains summaries of major topics that will be useful for general readers.
  • Huang, Ray. China, a Macro History (1997) 335pp. A personal, essayistic approach.
  • Discovery of residue from fermented beverage consumed up to 9,000 years ago in Jiahu, Henan Province, China. By Dr. Patrick E McGovern, University of Pennsylvania archaeochemist and colleagues from China, Great Britain and Germany.
  • Zhu, Rixiang; An, Zhisheng; Potts, Richard; Kenneth A. Hoffman (2003). „Magnetostratigraphic dating of early humans in China” (PDF). Earth-Science Reviews. 61 (3): 341. Bibcode:2003ESRv...61..341Z. doi:10.1016/S0012-8252(02)00132-0. Arhivirano iz originala (PDF) 24. 7. 2011. g. Pristupljeno 23. 1. 2011. 
  • The Discovery of Early Pottery in China by Zhang Chi, Department of Archaeology, Peking University, China.
  • Durant, Stephen W. The Cloudy Mirror: Tension and Conflict in the Writings of Sima Qian (1995).
  • Beckwith, Christopher I. (16. 3. 2009). Empires of the Silk Road: A History of Central Eurasia from the Bronze Age to the Present. Princeton University Press. ISBN 978-1400829941. Pristupljeno 30. 12. 2014. 
  • Khayutina, Maria (2003), „Where Was the Western Zhou Capital?”, The Warring States Working Group, WSWG-17, Leiden, Germany: Warring States Project, str. 14, Arhivirano iz originala (PDF) 2010-05-29. g., Pristupljeno 2018-12-09 
  • Shaughnessy, Edward L. (1999), „Western Zhou History”, Ur.: Loewe, Michael; Shaughnessy, Edward L., The Cambridge History of Ancient China, Cambridge University Press, str. 292—351, ISBN 978-0-521-47030-8 
  • Bodde, Derk (1986). „The State and Empire of Ch'in”. Ur.: Twitchett, Denis; Loewe, Michael. The Cambridge History of China, Volume I: the Ch'in and Han Empires, 221 B.C. – A.D. 220. Cambridge: Cambridge University Press. ISBN 978-0-521-24327-8. 
  • Lewis, Mark Edward (2007). The Early Chinese Empires: Qin and Han. History of Imperial China Series. Cambridge, Massachusetts: Belknap Press of Harvard University Press. ISBN 9780674024779. 
  • de Crespigny, Rafe. 1972. The Ch'iang Barbarians and the Empire of Han: A Study in Frontier Policy. Papers on Far Eastern History 16, Australian National University. Canberra.
  • de Crespigny, Rafe. 1984. Northern Frontier. The Policies and Strategies of the Later Han Empire. Rafe de Crespigny. 1984. Faculty of Asian Studies, Australian National University. Canberra.
  • de Crespigny, Rafe (1990). Chapter One from Generals of the South: the Foundation and early history of the Three Kingdoms state of Wu. „South China under the Later Han Dynasty”. Asian Studies Monographs. New Series (16). Arhivirano iz originala 16. 11. 2010. g. Pristupljeno 23. 1. 2011. 
  • de Crespigny, Rafe (1996). „Later Han Military Administration: An Outline of the Military Administration of the Later Han Empire”. Asian Studies Monographs. New Series (Based on the Introduction to Emperor Huan and Emperor Ling being the Chronicle of Later Han for the years 189 to 220 AD as recorded in Chapters 59 to 69 of the Zizhi tongjian of Sima Guang izd.) (21). Arhivirano iz originala 28. 5. 2011. g. Pristupljeno 23. 1. 2011. 
  • Dubs, Homer H. 1938–55. The History of the Former Han Dynasty by Pan Ku. (3 vol)
  • Hill, John E. (2009). Through the Jade Gate to Rome: A Study of the Silk Routes during the Later Han Dynasty, 1st to 2nd centuries CE. BookSurge. ISBN 978-1-4392-2134-1. 
  • Hulsewé, A. F. P. and Loewe, M. A. N., eds. China in Central Asia: The Early Stage 125 B.C. – A.D. 23: an annotated translation of chapters 61 and 96 of the History of the Former Han Dynasty. (1979)
  • Twitchett, Denis and Loewe, Michael, eds. 1986. The Cambridge History of China. Volume I. The Ch'in and Han Empires, 221 B.C. – a.d. 220. Cambridge University Press.
  • Yap, Joseph P. (2009) Wars With the Xiongnu – A Translation From Zizhi tongjian, AuthorHouse. ISBN 1-4900-0604-4.

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]