Knez Vandal

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Knez Vandal je jedan od legendarnih vladara u severnoj Rusiji, koji se pominje u Letopisu episkopa novgorodskog Joakima[1]. Ne pominje se u drugim istorijskim izvorima.

Legenda[uredi | uredi izvor]

Po legendi, nakon smrti mitskog kneza Slavena i njegovih naslednika:

"I bi knez Vandal, vladaše Slovenima, idući svuda na sever, zapad i istok morem i zemljom, mnoge zemlje na obali mora osvoji i narode pokorivši, vrati se u grad Veliki (Slavensk). Posle toga Vandal posla na zapad potčinjene sebi knezove i posednike Gardorika i Gunigara sa velikom vojskom Slovena, Rusa i Čuda. I oni odoše, mnoge zemlje osvojivši, ne vratiše se. A Vandal razgnevivši se na njih, sve zemlje od mora do mora sebi potčini, i sinovima svojim predade. On imaše tri sina: Izbora, Vladimira i Stolposveta. Gradove njima dade, koji se nazvaše po njima, i svu zemlju im razdeli, sam prebivaše u gradu Velikom mnogo leta i u starosti dubokoj umre, a posle smrti grad Veliki Izboru predade, i braći njegovoj svu vlast nad zemljom. Potom umreše Izbor i Stolposvet, a Vladimir primi vlast nad svom zemljom. On imaše ženu od Varjaga, Advindu, prekrasnu i mudru, o kojoj mnogo govore stari ljudi i hvale je u pesmama. Po smrti Vladimira i matere njegove, Advinde, vladaše sinovi njegovi i unuci do Burivoja, koji beše deveti posle Vladimira, a imena ovih osam ne znamo, ni dela, osim što ih stare pesme spominju."[1]

Ako bismo pokušali da datiramo Vandalovu vladavinu, legenda ga smešta 10 pokoljenja (tj. 200-300 godina) pre Rjurika.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b Tatiщev, V.N. „ISTORIЯ ROSSIЙSKAЯ, ČASTЬ PERVAЯ, GLAVA ČETVERTAЯ: OB ISTORII IOAKIMA, EPISKOPA NOVOGORODSKOGO”. magister.msk.ru. Arhivirano iz originala 24. 04. 2018. g. Pristupljeno 16. 04. 2018.