Manastir Svetog Nikole kod Kuršumlije
Manastir Svetog Nikole | |
---|---|
Opšte informacije | |
Mesto | Kuršumlija |
Opština | Kuršumlija |
Država | Srbija |
Koordinate | 43° 8′ 23″ N 21° 16′ 37″ E / 43.13972° S; 21.27694° I |
Vrsta spomenika | manastir |
Vreme nastanka | 1159/1166. |
Tip kulturnog dobra | spomenik kulture od izuzetnog značaja |
Nadležna ustanova za zaštitu | Zavod za zaštitu spomenika kulture Niš |
Manastir Svetog Nikole u Kuršumliji je najstarija zadužbina Stefana Nemanje, koju je zajedno sa obližnjim manastirom posvećenom Bogorodici, podigao između 1159. i 1166. godine. Nalazi se na uzvišenju koje se uzdiže nad gradom, iznad ušća Banjske u Toplicu.
Manastirska crkva je danas obnovljena. U planu je obnova kompletnog kompleksa koji se od 1979. godine nalazi pod zaštitom države kao spomenik kulture od izuzetnog značaja.[1]
U načinu gradnje su primetni vizantijski uticaji (javljaju se sličnosti sa nikejskom crkvom svete Sofije, carigradskim crkvama i Vlahernskom kapijom u sklopu gradskih bedema), ali i prisustvo romaničkih elemenata iz primorja (priprata sa dve kule zvonare, poput crkve svetog Trifuna u Kotoru), što predstavlja svojevrsnu najavu Raškog stila u arhitekturi, koji će nastati svega nekoliko godina kasnije. U unutrašnjosti crkve su otkriveni fragmenti živopisa iz XIV veka, a sam manastir je bio prvi prepisivački centar Nemanjićke Srbije.
Prošlost manastira
[uredi | uredi izvor]Nemanja, koji je vladao Toplicom kao udeoni knez, podigao je, posle manastira posvećenog Bogorodici i manastir posvećen svetom Nikoli, što je, prema njegovim žitijima, dovelo do njegovog sukoba sa starijom braćom, iz koga će izaći kao apsolutni pobednik. Crkva je jednobrodna građevina nad kojom se uzdiže kupola koja je, po uzoru na carigradske crkve kriškasto podeljena. Oltarski prostor joj je trodelan, a u južnom delu je izgrađen poseban deo, predviđen za grobnicu. Nemanjin sin Stefan (veliki župan 1196—1217, kralj 1217—1228) je dozidao otvoreni egzonarteks (trem) sa dvema kulama zvonarama i još jednim grobnim mestom u jednoj od njih. Početkom XIV veka, kralj Milutin (1282—1321) je, sa severne strane, dozidao kapelu. Manastirska crkva je bila pokrivena olovom, kao i crkva obližnjeg manastira Bogorodice, zbog čega je i samo mesto (današnja Kuršumlija) u poznom srednjem veku i tokom ranog razdoblja turske vlasti bilo poznato kao Bela Crkva, zbog belog odsjaja Sunca na olovnim krovovima.
Manastir je zapušten posle Velike seobe Srba 1690. godine, nakon čega su mu Osmanlije skinule olovni krov, čime je otpočelo njegovo zarušavanje. Vremenom su ostale manastirske građevine porušene, kao i sama crkva od koje je opstao samo središnji deo, koji je pokriven 1910. godine. Nakon Drugog svetskog rata 1948. godine, otpočeli su radovi na istraživanju celog kompleksa i rekonstrukciji manastirske crkve, koji su okončani 2003. godine. U planu je rekonstrukcija celokupnog manastirskog kompleksa.
Galerija
[uredi | uredi izvor]-
Pogled na severnu stranu manastirske crkve na kojoj se nalazi Milutinova kapela
-
Trostrana oltarska apsida
-
Crkveni egzonarteks sa dve kule zvonare
-
Izgled crkve nakon restauracije
Vidi još
[uredi | uredi izvor]- Manastiri Eparhije niške
- Stefan Nemanja
- Zadužbine Nemanjića
- Toplička eparhija
- Spisak spomenika kulture u Topličkom okrugu
Izvori
[uredi | uredi izvor]- ^ „Spomenici kulture od izuzetnog značaja”. Arhivirano iz originala 15. 10. 2008. g. Pristupljeno 24. 02. 2009.
Literatura
[uredi | uredi izvor]- Deroko, Aleksandar (1985). Monumentalna i dekorativna arhitektura u srednjovekovnoj Srbiji (treće dopunjeno izdanje). Beograd.
- Bogdanović, Dimitrije (1981). „Preobražaj srpske crkve”. Istorija srpskog naroda. knj. 1. Beograd: Srpska književna zadruga. str. 315—327.
- Janković, Marija (1985). Episkopije i mitropolije Srpske crkve u srednjem veku (Bishoprics and Metropolitanates of Serbian Church in Middle Ages). Beograd: Istorijski institut SANU.
- Popović, Svetlana (2002). „The Serbian Episcopal sees in the thirteenth century (Srpska episkopska sedišta u XIII veku)”. Starinar (51: 2001): 171—184.
- Manastir svetog Nikole
Spoljašnje veze
[uredi | uredi izvor]- Kulturna baština Srbije: Prve zadužbine Stefana Nemanje (RTS Obrazovno - naučni program - Zvanični kanal)
- TV Feljton: Toplica u srednjem veku - 1. epizoda (RTS Kulturno-umetnički program - Zvanični kanal)
- TV Feljton: Toplica u srednjem veku - 2. epizoda (RTS Kulturno- umetnički program - Zvanični kanal)
- Mesto koje čuvam: Pločnik od bakra (RTS Kulturno-umetnički program - Zvanični kanal)
- Manastir oživeo posle tri veka (B92, 1. novembar 2014)
- Zadužbine Nemanjića: Manastir Svetog Nikole u Toplici
- Manastir Sv. Nikole