Nakovo
Nakovo | |
---|---|
Administrativni podaci | |
Država | Srbija |
Autonomna pokrajina | Vojvodina |
Upravni okrug | Severnobanatski |
Grad | Kikinda |
Stanovništvo | |
— 2011. | 1.918 |
— gustina | 113/km2 |
Geografske karakteristike | |
Koordinate | 45° 52′ 16″ S; 20° 34′ 01″ I / 45.871° S; 20.567° I |
Vremenska zona | UTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST) |
Aps. visina | 91 m |
Površina | 21,4 km2 |
Ostali podaci | |
Poštanski broj | 23311 |
Pozivni broj | 0230 |
Registarska oznaka | KI |
Nakovo (mađ. Nákófalva, nem. Nakodorf) je naselje u Srbiji, u gradu Kikindi, u Severnobanatskom okrugu. Prema popisu iz 2011. bilo je 1.918 stanovnika.
Istorija[uredi | uredi izvor]
Tokom srednjeg veka u blizini današnje lokacije sela postojalo je naselje po imenu Szollos (Seleš, Szőllős, Seleuš, Sellesch). Do prve polovine 18. veka naselje više ne postoji i ovaj teren je pust i nenaseljen.
Godine 1782. oblast dolazi u posed braće Kristifora i Kirila Nako, trgovaca grčko-cincarskog porekla iz današnje Makedonije. Kako bi obezbedili radnu snagu na svom posedu podižu 50 kuća 1784. godine i naseljavaju ih stanovništvom mađarskog porekla. Kristifor Nako, u ugovoru sa naseljenim Mađarima, zahteva da se mesto preimenuje u Nakofalva.[1]
1790. godine novi talas kolonista stiže u selo. Ovog puta, radi se o 176 nemačkih porodica sa ukupno 706 članova. Ukupna populacija Nakova 1793. bila je 1.054 stanovnika, većinom Nemaca i neznatnim brojem Francuza. Tokom ovog razdoblja, Mađari nisu više naseljavali selo - napustili su ga zbog teških uslova života. Podaci iz 1836. godine kazuju da je selo imalo 1.775 Katolika i 6 Pravoslavaca. Početkom 20. veka u Nakofalvi je bilo 4 Srbina.[2]
Broj stanovnika u naselju 1911. godine raste do 2.834, sa ukupno 583 domaćinstva.
Nakon Prvog svetskog rata 1918. godine, selo ulazi u sastav novobrazovane Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca.
Drugi svetski rat (1941-1944) Nakovo provodi pod okupacijom Nemačke i lokalnom nemačkom upravom. Krajem rata 1944. godine, najveći deo stanovništva se povlači sa nemačkom vojskom, a manji deo koji je oslobođenje dočekao u selu, deportovan je u koncentracione kampove. Tokom 1945-1946. selo je kolonizovano porodicama iz Bosanske Krajine (srezovi Bosansko Grahovo, Bosanski Petrovac, Drvar, Banja Luka, Bihać itd.).
Demografija[uredi | uredi izvor]
U naselju Nakovo živi 1.918 stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosi 46,3 godina (44,1 kod muškaraca i 47,4 kod žena). U naselju ima 849 domaćinstava, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 2,25.
Ovo naselje je velikim delom naseljeno Srbima (prema popisu iz 2002. godine), a po popisima od 1961. godine primećuje se smanjenje stanovnika.
|
|
m | ž |
|||
? | 7 | 8 | ||
80+ | 18 | 43 | ||
75—79 | 26 | 74 | ||
70—74 | 70 | 88 | ||
65—69 | 87 | 111 | ||
60—64 | 57 | 76 | ||
55—59 | 64 | 57 | ||
50—54 | 117 | 98 | ||
45—49 | 121 | 112 | ||
40—44 | 94 | 85 | ||
35—39 | 50 | 73 | ||
30—34 | 64 | 59 | ||
25—29 | 64 | 79 | ||
20—24 | 87 | 63 | ||
15—19 | 81 | 86 | ||
10—14 | 64 | 68 | ||
5—9 | 37 | 49 | ||
0—4 | 34 | 48 | ||
Prosek : | 42,1 | 44,4 |
| ||||||||||||||||||||||||
|
Pol | Ukupno | Neoženjen/Neudata | Oženjen/Udata | Udovac/Udovica | Razveden/Razvedena | Nepoznato |
---|---|---|---|---|---|---|
Muški | 1.007 | 324 | 593 | 64 | 26 | 0 |
Ženski | 1.112 | 236 | 604 | 240 | 32 | 0 |
UKUPNO | 2.119 | 560 | 1.197 | 304 | 58 | 0 |
Pol | Ukupno | Poljoprivreda, lov i šumarstvo | Ribarstvo | Vađenje rude i kamena | Prerađivačka industrija |
---|---|---|---|---|---|
Muški | 391 | 60 | 0 | 16 | 124 |
Ženski | 276 | 26 | 0 | 0 | 93 |
UKUPNO | 667 | 86 | 0 | 16 | 217 |
Pol | Proizvodnja i snabdevanje | Građevinarstvo | Trgovina | Hoteli i restorani | Saobraćaj, skladištenje i veze |
Muški | 9 | 31 | 52 | 10 | 36 |
Ženski | 6 | 4 | 44 | 10 | 8 |
UKUPNO | 15 | 35 | 96 | 20 | 44 |
Pol | Finansijsko posredovanje | Nekretnine | Državna uprava i odbrana | Obrazovanje | Zdravstveni i socijalni rad |
Muški | 2 | 4 | 24 | 8 | 4 |
Ženski | 11 | 4 | 11 | 25 | 25 |
UKUPNO | 13 | 8 | 35 | 33 | 29 |
Pol | Ostale uslužne aktivnosti | Privatna domaćinstva | Eksteritorijalne organizacije i tela | Nepoznato | |
Muški | 3 | 0 | 0 | 8 | |
Ženski | 5 | 0 | 0 | 4 | |
UKUPNO | 8 | 0 | 0 | 12 |
Granični prelaz[uredi | uredi izvor]
Granični prelaz Nakovo-Lunga otvoren je novembra 2014. godine i kategorisan kao međunarodni prelaz treće kategorije.[6] Sa rumunske strane, prethodno je postojala granična rampa, kao i tabla koja označava kraj naselja.[7] Ovaj prelaz funkcionisao je i u drugoj polovini 20. veka. Tako je, nakon 20 godina pauze, prelaz ponovo osposobljen za upotrebu, dok se u narednom perodu radilo na pripremanju uslova za neprekidno propuštanje vozila tokom čitavog dana.[8][9] Radovi na rekonstrukciji infrastrukture završeni su 2019. godine,[10] kada je izgrađena i biciklistička staza koja povezuje naselja sa obe strane granice.[11]
Galerija[uredi | uredi izvor]
-
Osnovna škola „Petar Kočić“
-
Ulazak u Nakovo sa rumunske strane
Vidi još[uredi | uredi izvor]
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ Zvanična prezentacija Grada Kikinde; Nakovo pristupljeno 24.10.2019.
- ^ Mata Kosovac: "Srpska pravoslavna mitropolija Karlovačka po podacima iz 1905. godine", Karlovci 1910.
- ^ „Knjiga 9”. Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2002, podaci po naseljima (PDF). webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. maj 2004. ISBN 86-84433-14-9.
- ^ „Knjiga 1”. Stanovništvo, nacionalna ili etnička pripadnost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-00-9.
- ^ „Knjiga 2”. Stanovništvo, pol i starost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-01-7.
- ^ „Premijeri otvorili prelaz Nakovo - Lunga”. Tanjug. Radio-televizija Vojvodine. 8. 11. 2014. Pristupljeno 17. 11. 2019.
- ^ „Granična rampa, Lunga”. Gugl mape. avgust 2012. Pristupljeno 17. 11. 2019.
- ^ „KIKINĐANI PRESREĆNI: Granični prelaz Nakovo-Lunga uskoro će raditi 24 sata”. Kurir. 15. 11. 2016. Pristupljeno 17. 11. 2019.
- ^ „Saradnja sa Rumunijom unaprediće prelaz Nakovo-Lunga”. banat.rs. 1. 9. 2017. Pristupljeno 17. 11. 2019.
- ^ Novaković, Mile (4. 6. 2019). „Otvaranje prelaza Nakovo skraćuje put do Temišvara i Arada”. Radio-televizija Srbije. Pristupljeno 17. 11. 2019.
- ^ Popović, Tatjana (14. 8. 2019). „Obnovljen granični prelaz Nakovo – Lunga, biciklistička staza spaja Srbiju i Rumuniju”. Radio-televizija Vojvodine. Pristupljeno 17. 11. 2019.