Pređi na sadržaj

Портал:Biologija/Slika 2008.

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

2008.2009.2010.2011.2012.

Izabrane slike
[uredi izvor]

01. nedelja[uredi izvor]


Jedan od vidova seksualne selekcije je i intraseksualna (unutar jednog pola) selekcija,
ovde prikazana na primeru kompeticije mužjaka jelena („borba“ za prevlast, ženku...)


uredi

02. nedelja[uredi izvor]


Volasova linija, nazvana po zoologu Alfredu Raselu Volasu, je zamišljena granica
između dva zoogeografska carstvaindomalajskog carstva i notogee.


uredi

03. nedelja[uredi izvor]


Albinizam nastaje usled nedostatka pigmenata u koži. Ovo je relativno retka pojava,
ali prisutna kod velikog broja vrsta (prikazan je albino aligator).


uredi

04. nedelja[uredi izvor]


Mutacija Antennapedia kod voćne mušice: umesto antena, razvijaju se noge.
Mutacija se dešava u Hox-genima, odgovornim za normalan tok razvića.


uredi

05. nedelja[uredi izvor]


Velike površine četinarskih šuma izgrađuju poseban biomski pojas na severnoj zemljinoj
polulopti (tajge), ali se nalaze i na većim nadmorskim visinama.


uredi

06. nedelja[uredi izvor]


Mačji brkovi su veoma efikasna i osetljiva čula dodira.


uredi

07. nedelja[uredi izvor]


Jarko obojeni morski pljosnati crv, Pseudoceros dimidiatus.


uredi

08. nedelja[uredi izvor]


Kapi rose na kaktusu.


uredi

09. nedelja[uredi izvor]

Ose, i uopšte opnokrilci, imaju veliku ulogu kao oprašivači biljaka.


uredi

10. nedelja[uredi izvor]


Plazmoliza je proces gubljenja vode iz ćelija biljaka, kada se protoplast sakuplja i odvaja od ćel. zida.


uredi

11. nedelja[uredi izvor]


Vresišta (vrištine) su poseban oblik ekosistema sa veoma karakterističnom vegetacijom, a razvijaju se u hladnim predelima sa maritimnom klimom.


uredi

12. nedelja[uredi izvor]


Amazonske tropske kišne šume su među najugroženijim ekosistemima planete.


uredi

13. nedelja[uredi izvor]


Embriologija je biološka nauka koja istražuje razviće organizama od oplođene jajne ćelije
do adulta (na slici - razviće afričkog slona).


uredi

14. nedelja[uredi izvor]


Mimikrija je pojava da jedna vrsta podseća izgledom na drugu, nesrodnu, vrstu. Na slici, muva koja oponaša osu.


uredi

15. nedelja[uredi izvor]


Parazitski protist Giardia lamblia, uzročnik gijardijaze.


uredi

16. nedelja[uredi izvor]


Raznovrsni ekosistemi kopnenih voda su među najugroženijima širom planete.


uredi

17. nedelja[uredi izvor]


Insekti bogomoljke (Mantodea) se ubrajaju među najbolje predatore
zahvaljujući karakteristično oblikovanim prednjim nogama, kojima love.


uredi

18. nedelja[uredi izvor]


Pas, životinja koju često smatraju za najboljeg čovekovog prijatelja.


uredi

19. nedelja[uredi izvor]


Sićušna biljka sočivica (Lemna minor).


uredi

20. nedelja[uredi izvor]


Čest prolećni prizor - svici.


uredi

21. nedelja[uredi izvor]


Polen različitih biljnih vrsta poseduje različite strukture i ukrase na površini.


uredi

22. nedelja[uredi izvor]


Vilinski konjici (Odonata) su najprilagođeniji lovci među insektima i veoma brzi letači.


uredi

23. nedelja[uredi izvor]


Plankton


uredi

24. nedelja[uredi izvor]


Indijski paun


uredi

25. nedelja[uredi izvor]


Tri tipa ćelijske deobe: prosta deoba (binarna ficija) i dva složenija tipa — mitoza i mejoza.


uredi

26. nedelja[uredi izvor]


Žarnjaci


uredi

27. nedelja[uredi izvor]


Koralni greben


uredi

28. nedelja[uredi izvor]


Cvet višnje


uredi

29. nedelja[uredi izvor]


Mladunče kornjače izlazi iz jajeta


uredi

30. nedelja[uredi izvor]


Lubenica


uredi

29. nedelja[uredi izvor]


Orhideja


uredi

29. nedelja[uredi izvor]


Antarktička ledena riba


uredi

29. nedelja[uredi izvor]


Božur


uredi

34. nedelja[uredi izvor]


Zelena morska kornjača


uredi

35. nedelja[uredi izvor]


Različite vrste jabuka.


uredi

36. nedelja[uredi izvor]


Vrabac.


uredi

37. nedelja[uredi izvor]


Virus ptičjeg gripa prikazan na elektron-mikrografiji.


uredi

38. nedelja[uredi izvor]


Porodica lavova jede afričkog bivola.


uredi

39. nedelja[uredi izvor]


Plodovi i semena divljeg kestena


uredi

40. nedelja[uredi izvor]


Pero je jedna od glavnih karakteristika ptica.


uredi

41. nedelja[uredi izvor]


Gljive su carstvo organizama različitih oblika i uloga u ekosistemima.


uredi

42. nedelja[uredi izvor]


Nervne ćelije kičmenjaka su kompleksne građe, u skladu sa kompleksnim funkcijama koje obavljaju.


uredi

43. nedelja[uredi izvor]


Ćelije plute, onako kako ih je video i nacrtao Robert Huk, pronalazač mikroskopa.


uredi

44. nedelja[uredi izvor]


Tokom jeseni, krošnje listopadnog drveća u oblastima umerene klime su raznovrsno obojene.


uredi

45. nedelja[uredi izvor]


Fosil trilobita, posebne grupe zglavkara, iz vremena Silura.


uredi

46. nedelja[uredi izvor]


Deliblatska peščara, nekada najveći pustinjski/polupustinjski ekosistem u Evropi,
danas je većim delom pod vegetacijom šumo-stepe i stepe.


uredi

47. nedelja[uredi izvor]


Troglobionti su organizmi koji naseljavaju pećinske ekosisteme. Usled odsustva svetlosti,
čulo kao i organi vida (oči) su redukovani, kao kod čovečje ribice.


uredi

48. nedelja[uredi izvor]


Popularni napitak kafa pravi se od semena istoimene biljke.


uredi

49. nedelja[uredi izvor]


Krv kičmenjaka je tkivo sistema za cirkulaciju tečnosti,
izgrađeno od krvne plazme i ćelija (na slici prikazani eritrociti i jedan leukocit).


uredi

50. nedelja[uredi izvor]


Skening-elektronska mikrografija složenog oka voćne mušice.


uredi

51. nedelja[uredi izvor]


Formativni efekat vetra i snežnih padavina na stabla bukvi.


uredi

52. nedelja[uredi izvor]


Mužjak morža


uredi