Prekomurski jezik
prekomurski jezik | |
---|---|
prekmürski jezik, prekmürščina | |
Govori se u | Slovenija Mađarska |
Broj govornika | oko 110 hiljada (nedostaje datum) |
indoevropski
| |
latinica | |
Jezički kodovi | |
ISO 639-3 | – |
Slovenački dijalekti — prekomurski jezik je označen tamnožutom bojom |
Južnoslovenski jezici, narečja i izgovori |
---|
Standardni jezici |
Narečja |
Izgovori |
Istočnoštokavski dijalekti |
Zapadnoštokavski dijalekti |
Lokalni govori, sociolekti, žargon i ostalo |
Prekomurski jezik, poznat i pod nazivom prekmurski jezik (prek. prekmürski jezik ili prekmürščina, sloven. prekmurski jezik ili prekmurščina, mađ. vend nyelv), južnoslovenski je jezik, odnosno nezavisni dijalekt slovenačkog jezika, kojim govori preko 110 hiljada ljudi u Prekomurju, u Sloveniji i 3—5 hiljada u Mađarskoj kod Monoštra (mađ. Szentgotthárd). Prekomurski ima književni jezik, ali nema službeni govorni status.
Ime[uredi | uredi izvor]
Prekomurci za sebe tvrde da su Slovenci (Slovénge, Slovenje, Slovenci). Ranija naučna djela su tvrdila da su Slovenci u Mađarskoj potomci Vandala, pa se zbog toga prekomurski jezik u literaturi nazivao vandalski jezik (lat. lingua vandalica; mađ. vandál nyelv; prek. vandalski jezik, vandalska vüsta; njem. wendisch, windisch). U 19. vijeku Mađari su za Prekomurske Slovence i prekomurski jezik koristili izraz vendek, vend nyelv, a za Prekomurje Vendvidék (prek. Slovenska krajina, Vandalska krajina). Ranije je bio mađarski naziv tótok i Tótság (prek. Slovenska okroglina).
Anton Trstenjak je dao ime Prekmurje i Prekmurski jezik. Takođe se koristio istočnoslovenački jezik (vzhodnoslovenščina) ili panonskoslovenački jezik (panonska slovenščina).
Pisma[uredi | uredi izvor]
Prekmursko pismo je latinica. Od 18. vijeka se koristila mađarska abeceda. Godine 1871, učitelj u Beltincima, Janoš Murkovič, pisao je prvu knjigu na Gajici. On je smatrao da svaki južnoslovenski jezik treba koristiti gajicu.
a | á | b | c | č | d | e | é | ê | f | g | h | i | j | k | l | lj | m | n | nj | o | ô | ö | p | r | s | š | t | tj | u | ü | z | ž |
A | Á | B | C | Č | D | E | É | E | F | G | H | I | J | K | L | Lj | M | N | Nj | O | Ô | Ö | P | R | S | Š | T | Tj | U | Ü | Z | Ž |
U prekmurskom jeziku se koriste slova ü i ö, kojih nema u slovenačkom. Samo u Halozju i u Prlekiji je u tragovima. Oba dijalekta su srodna prekmurskom jeziku.
Govorne osobenosti[uredi | uredi izvor]
Između slovenačkog i prekmurskog jezika razlike su u leksici, konjugaciji i izgovoru. U prekmurskom jeziku su učestaliu doftingi, prvenstveno au, ou, ej. Tipično je Boug (Bog), paulek (okreta) ili gauška (šuma). Pola leksike pokazuje raskorak od slovenačkog jezika.
Prekmomurski | Slovenački | Srpski |
---|---|---|
Gümla | Skedenj | Ambar |
Nakaniti | Nameniti | Sažaliti se |
Evangelijom | Evangelij | Jevanđelja |
Ščörac | Cvrček | Skakavac |
Mešter | Mojster | Meštar |
Ográdec | Vrt | Vrt |
Kelkokrát | Kolikokrat | Koliko puta |
Poküšati se | Preizkušati se | Pokušati |
Tören | Stolp | Toranj |
Okrožina | Okraj | Okružin |
Određene reči se razlikuju po jednom slovu.
Prekomurski | Slovenački | Srpski |
---|---|---|
Rasklati | Razklati | Raspotegniti |
Posüsiti | Posušiti | Posušiti |
Serbski | Srbski | Srpski |
Odpüščávati | Odpuščati | Oprostiti |
Lastvica | Lastavica | Lastavica |
Slejp | Slep | Slep |
Posouditi | Posoditi | Posuditi |
Vöpotegniti | Upotegniti | Povući |
Pondelek | Ponedeljek | Ponedeljak |
Nagoča | Nagota | Nagota |
Prekmurski jezik malo koristi lj (lj) ili nj (nj).
Prekmomurski | Slovenački | Srpski |
---|---|---|
Prilüden | Priljuden | Filantrop |
Živlénje | Življenje | Život |
Roditel, takođe Roditeo | Roditelj | Roditelj |
Prijátel | Prijatelj | Prijatelj |
Kniga | Knjiga | Knjiga |
Lübézen | Ljubezen | Zaljubljenost |