Satira

Iz Vikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigaciju, pretragu
"Le satiru E L'epistole di P. Orazio Flacco“, štampan u 1814.

Satira je književni oblik u kojem se kritički ismejava pojedinac, grupa, država ili vlast. Često se koristi kao sredstvo političke borbe. "Satira razobličava društvene nedostatke, političke strasti, ljudske sebičnosti, nepromišljenosti, mane i gluposti, a svojim podsmijehom na podrugljiv i duhovit način kritikuje, opominje i kažnjava. Dok humoristički smijeh svojom vedrinom zabavlja, oslobađa i rasterećuje, satirički smijeh svojom jetkošću i gorčinom angažuje, pokreće i obavezuje. Tehnika komičnog preuveličavanja i upotreba karikature, hiperbole i groteske, najmoćnije je umjetničko sredstvo satiričara. Potrebno je neku deformisanu društvenu pojavu, mentalnu i moralnu izobličenost, prenaglasiti do te mjere da ona postane očigledna svima. Za izražavanje svoje kritičke vizije svijeta satiričar se koristi i najpogodnijim umjetničkim sredstvima neposrednog (invektiva) ili prenesenog značenja (aluzija, insinuacija, alegorija, ironija, eufemizam, persiflaža, sarkazam, paradoks i parodija).

Nasuprot direktnoj i agresivnoj kritičkoj oštrini invektive (od lat. riječi invectivus- nasrtljiv), smjehotvorno dejstvo figura prenesenog značenja proističe iz semantičke dvosmislenosti, slutnji i nagoveštaja, proisteklih iz nepodudarnosti izgovorenog i mišljenog, a može ga razumjeti samo onaj koji je sposoban da u tome prepozna stvarnosni kontekst. Za komične aluzije tačno je rečeno da su „po svojoj prirodi 'prelazne' između(...) onog što je izričito rečeno i onog što se podrazumeva, onog što sasvim glasno kaže i onog što se šapuće“- Vladimir Jakovljevič Prop „Problemi komike i smeha“.

Otuda aluzivni smijeh i proizlazi iz mehanizma prividnog nerazumijevanja i naivnosti, a prećutnog naslućivanja i shvatanja poruke. Satirička aluzija u svojoj semantičkoj osnovi sadrži želju da se na diskretan način namagarči ili ismije pojedinac, neka pojava i društvena nepravilnost, a kad je zasnovana na neprovjerenim, netačnim ili djelimičnim činjenicama, na zlonamjernim pretpostavkama, podozrenju i sumnjičenjima, naziva se još

Vidi još[uredi]

Bibliografija[uredi]

Spoljašnje veze[uredi]

Mediji vezani za članak Satira na Vikimedijinoj ostavi