Pređi na sadržaj

Stopića pećina

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Stopića pećina
Stopića pećina
Bigrene kade
Položaj
Mesto
(planina, reka)
Trnava
(Zlatibor, Trnavski potok)
Odlike
Geologija (tip) rečna
Dužina 1,691,5 m
Nadm. visina 711 m

Stopića pećina je jedna od najznamenitijih pećina u Srbiji. Nalazi se između sela Trnava i Rožanstva, oko 250 km od Beograda, 30 km od Užica i 19 km od regionalnog puta Užice–Jadransko more, na području Zlatibora. Iznad pećine prelazi put Užice–Sirogojno.

Stopića pećina je rečna pećina, jer kroz nju protiče Trnavski potok. Pećina ima impresivni ulazni otvor 35 metara širok i 18 metara visok. Stopića pećina je, bez svog najmlađeg sistema, dugačka 1.691,5 metara, površine je oko 7.911,5 m² i ima zapreminu od preko 120.000 m³. Ulaz u pećinu se nalazi na 711,18 metara nadmorske visine, na samoj desnoj obali planinske reke Prištevice.

Istorijat

[uredi | uredi izvor]

Stručna javnost se za zlatiborsku pećinu zainteresovala još početkom dvadesetog veka. Prve pisane podatke o pećini mogu se naći u Zapisniku Srpskog geološkog društva iz 1901. godine, dok je prva speleološka istraživanja obavio istraživač i tvorac naučne speleologije, Jovan Cvijić od 1909. do 1913. godine.[1]

Poreklo imena

[uredi | uredi izvor]

Stopića pećina je dobila naziv po zaseoku Stopići koji se nalazi u neposrednoj blizini. Postojeća pešačka staza se spaja sa starom prilaznom stazom, kojom se nekada dolazilo do pećine.[1]

Karakteristike

[uredi | uredi izvor]

Pećina je razgranatog tipa i čini je pet celina:

  • Svetla dvorana,
  • Tamna dvorana,
  • Sala sa kadama,
  • Kanal sa kadama
  • Rečni kanal


Svetla i tamna dvorana su siromašne pećinskim nakitom, a zidovi su goli i stenoviti. To je posledica velikog pećinskog otvora zbog čega su ovi ulazni delo pod jakim uticajem spoljašnje klime, što smanjuje vlažnost i sprečava stvaranje pećinskog nakita.

Sala sa kadama je dugačka 30 metara i zahvata površinu od 450 kvadratnih metara i bogata je pećinskim nakitom. Ova dvorana ima posebnu vrednost zbog bigrenih kada različitih širina i dubina.

Kanal sa kadama se nastavlja od vrha Sale sa kadama kroz koji vode od kiše, topljenja snega i drugih atmosferskih padavina dospevaju u pećinu.

Iako nije naročito bogata pećinskim ukrasima ima bigrene pećinske kade, koje se svojom veličinom i dubinom (neke i do sedam metara) izdvajaju od drugih u Srbiji. Na zidovima ove pećine postoje oblici koji liče na razne životinje (slona) i različite predmete.

Od živog sveta u pećini su nastanjeni slepi miševi, paukovi i rečni rakovi, koji su zbog nedostatka prirodnog svetla vremenom izgubili pigment pa su samim tim specifični po svojoj beloj boji.

Pećina ima ukupno šest vigleda, otvora na pećinskoj tavanici i svaki je povezan sa pećinom sistemom bočnih kanala i različite su veličine, a najveći je dugačak 22, a širok 16 metara.

Ulaz u pećinu je jedan od najvećih pećinskih otvora u Srbiji i visok je 18 metara, a širina mu varira od 30 do 40 metara.

Spomenik prirode

[uredi | uredi izvor]

Godine 2005. uredbom Vlade Republike Srbije Stopića pećina je stavljena pod zaštitu države kao spomenik prirode, zaštićeno prirodno dobro od izuzetnog značaja, zbog svojih prirodnih karakteristika, očuvanja morfoloških i hidroloških obeležja, prvenstveno bigrenih kada, kao jedinstvenih po veličini i načinu nastanka, očuvanja endemičnih vrsta pećinske flore, životne sredine i lepote predela. Spomenikom prirode upravlja Turistička organizacija Zlatibor. Za turitičke obilaske i pećina je uređena i za otvorena za posetioce 2009. godine.[1]Turistički deo pećine ima nekoliko elemenata, kao što su: prostrani ulaz, otvori na tavanici (dugure), siparska kupa „Pseće groblje“, vodopad „Izvor života“ kao i niz bigrenih kada, akumulativnih oblika hemijske erozije u krečnjačkim stenama.[2]

Galerija

[uredi | uredi izvor]

Reference

[uredi | uredi izvor]
  1. ^ a b v „Stopića pećina”. zlatibor.org.rs. Pristupljeno 10. 5. 2024. 
  2. ^ „Stopića pećina”. turizaminfo.com. Pristupljeno 10. 5. 2024. 

Spoljašnje veze

[uredi | uredi izvor]