Torlak (oblast)

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Torlačka oblast se nalazi na teritoriji opštine Knjaževac. Torlak je naziv za stanovnika starosedeoca na području knjaževačke opštine, O ovom imenu postoje razna objašnjenja. Neki smatraju da dolazi od reči tor, to jest da je vezano za stočarsko zanimanje.[1]

Verovatnije je da je Torlak konstrukt koji dolazi od reči tor („pregača”), koja se i danas koristi u persijskom. U pitanju je termin za mlade bektašije koji su uvođeni u tajne reda. To potvrđuju i evropski putopisci, koji su zabeležili frazu „Torlacis, monachi Turcici”. Kako su derviši vremenom stekli veoma negativnu reputaciju, to je ta reč poprimila negativne konotacije, pa tako i u bugarskom i rumunskom jeziku ona označava pijanca, propalicu, skitnicu, neobrazovanog čoveka i sl. S obzirom da je Pirot bio značajno derviško središte (u osmanskim izvorima zato poznat kao Šehirkoj, od şeyhler köyü — „selo šejhova”), čini se da odavde potiče ovaj pogrdni termin, a to potvrđuje i kartografski materijal (koji smešta imaginarnu planinu Tori, koja je povremeno izjednačena sa Starom planinom, na prostor između Bele Palanke i Pirota).

Vuk Karadžić je mišljenja da je Torlak čovek koji niti govori čisto srpski, niti čisto bugarski. Pored naziva „Torlaci”, u upotrebi je i termin „Timočani”.

Poslednjih godina lingvistička nauka govor šire oblasti Timoka naziva torlačkim govorom. Termin „torlački govor” u srpskoj lingvistici odnosi se na timočki govor srpskog jezika, a na listi Uneska na prizrensko-timočke govore. Buduće da je veoma udaljen od standardnog govora srpskog jezika, torlački govor je u fazi nestajanja, pod uticajem medija, obrazovanja i migracija stanovništva.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Stojadinović, Branislav (1999). Knjaževac u 1000 pojmova- zavičajni leksikon. Knjaževac: Javno informativno preduzeće Knjaževac. str. 236.