Crkva Uspenja Presvete Bogorodice u Mladenovcu
Crkva Uspenja Presvete Bogorodice u Mladenovcu | |
---|---|
Opšte informacije | |
Mesto | Mladenovac |
Opština | Mladenovac |
Država | Srbija |
Vreme nastanka | 1910. |
Nadležna ustanova za zaštitu | Zavod za zaštitu spomenika kulture Kragujevac |
Crkva Uspenja Presvete Bogorodice u Mladenovcu pripada Eparhiji šumadijskoj Srpske pravoslavne crkve.[1] Evidentirana je kao nepokretno kulturno dobro koje uživa status prethodne zaštite.[2]
Istorijat[uredi | uredi izvor]
Do formiranja samostalne mladenovačke parohije, 1902. godine, stanovnici sela i varoši Mladenovac odlazio je na bogosluženja u crkvu Svetog cara Konstantina i carice Jelene u Vlaškoj. Iste godine u tadašnjoj osnovnoj školi otvorena je kapela u kojoj su vršena Bogosluženja i činodejsta. Glavni inicijatori za podizanje crkve u Mladenovcu, čiji su temelji osvećeni 18. juna 1908. godine, bili su jerej Milan S. Arsić tadašnji paroh mladenovački i predsednik opštine Sreten Petrović. Temelje je osvetio protojerej Petar Popović, paroh vlaškanski, uz sasluženje okolnog sveštenstva i mesnog paoha Milana S. Arsića.
Crkva je sagrađena do 1910. godine, a osvećenje je izvršio na Veliku Gospojinu 28. avgusta 1929. godine, Patrijarh srpski Dimitrije.
Arhitektura[uredi | uredi izvor]
Crkva posvećena Uspenju Presvete Bogorodice sagrađena je u srpsko-vizantijskom stilu u obliku upisanog krsta po planu arhitekte Grgura Milovanovića, pod nadzorom inžinjera Miloša Simonovića, a radove su izvodili Kuzman i Stevan Naumović rodom iz Makedonije. Crkva je sazidana od tvrdog materijala i spolja je bila ofarbana crveno-žutom bojom.
Posle Prvog svetskog rata pristupilo se generalnoj obnovi, pošto je u ratnim dejstvima u velikoj meri postradala. Crkva je omalterisana spolja i unutra, postavljen je skupocen mermerni ikonostas od venčačkog mermera koji je izradio vajar i akademski slikar Mihajlo Milovanović rodom iz Užica. Prvi živopis u crkvi urađen je u periodu od 1924‒1929. godine. Ovaj živopis je trajao malo posle rata. Treba istaći da se na zapadnoj strani unutrašnjosti crkve na horu nalazila slika kralja Aleksandra I Karađorđevića na belom konju, koja simbolično predstavlja kralja, kao pobedioca, koji ubija aždaju sa dve glave (aždaja u ovom slučaju predstavlja nemačku i austrijsku vojsku).
Galerija[uredi | uredi izvor]
Izvori[uredi | uredi izvor]
- ^ „Istorijat”. Hram Uspenja Presvete Bogorodice. Pristupljeno 21. 11. 2019.
- ^ „Nepokretna kulturna dobra na teritoriji opštine Mladenovac”. Zavod za zaštitu spomenika kulture Grada Beograda. Arhivirano iz originala 22. 04. 2016. g. Pristupljeno 21. 11. 2019.
Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]
- „Arhijerijsko namesništvo mladenovačko”. Eparhija šumadijska. Pristupljeno 21. 11. 2019.
- Bogoridičina crkva u Mladenovcu (Kalenić, broj 6/1982, str. 7-8)