Glavna strana
6. lička proleterska divizija NOVJ
![Jugoslovenska partizanska zastava](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/8/8f/Flag_of_Yugoslavia_%281943%E2%80%931946%29.svg/90px-Flag_of_Yugoslavia_%281943%E2%80%931946%29.svg.png)
Šesta lička proleterska udarna divizija „Nikola Tesla” bila je divizija Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije, formirana 22. novembra 1942. godine naredbom Vrhovnog štaba NOV i POJ od Prve, Druge i Treće ličke brigade. Do 11. novembra 1943. bila je u sastavu Prvog hrvatskog korpusa, odnosno Četvrtog hrvatskog korpusa, a zatim do kraja rata u sastavu Prvog proleterskog korpusa. Od oktobra 1944. u sastavu divizije borila se i 22. srpska kosmajska brigada, a decembra 1944. godine u okviru divizije formirana je Artiljerijska brigada.
Učestvovala je u operacijama Prvog bosanskog korpusa u donjem toku Une, a krajem 1942. i početkom 1943. godine je vršila napade na italijanske, ustaške i četničke posade u Lici i severnoj Dalmaciji. Tokom početne faze Četvrte neprijateljske ofanzive vodila je uspešne borbe protiv jakih italijanskih snaga. U Beogradskoj operaciji, oktobra 1944. istakla se u slamanju otpora u zgradama ministarstava, u forsiranju Save i oslobođenju Zemuna. Učestvovala je u borbama na Sremskom frontu, a nakon njegovog proboja zajedno sa jedinicama 21. srpske divizije učestvovala je u oslobođenju Đakova i Slavonskog Broda. Potom je učestvovala u završnim operacijama za oslobođenje Jugoslavije i 9. maja 1945. godine je ušla u Zagreb. Sve tri brigade, koje su pri formiranju divizije bile u njenom sastavu, proglašene su za proleterske i odlikovane Ordenom narodnog heroja.
Širli Čizom
![Širli Čizom](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/1/10/Shirley_Chisholm.jpg/90px-Shirley_Chisholm.jpg)
Širli Anita Čizom (engl. Shirley Anita Chisholm; 30. novembar 1924 — 1. januar 2005), devojačko Sent Hil (engl. St. Hill), bila je američka političarka, prosvetna radnica i pisac. Godine 1968. postala je prva tamnoputa žena izabrana za Kongres Sjedinjenih Američkih Država, i predstavljala je dvanaesti kongresni okrug Njujorka u sedam mandata od 1969. do 1983. Na predsedničkim izborima u SAD-u 1972, postala je prvi tamnoputi kandidat za nominaciju glavne stranke za predsednika Sjedinjenih Američkih Država i prva žena koja se kandidovala za predsednika Demokratske stranke, kao i prva žena koja je učestvovala u predsedničkoj debati u SAD.
Jedna od njenih prvih aktivnosti u skupštini bila je suprotstavljanje državnom testu opismenjavanja koji zahteva engleski jezik. Finansirala je uvođenje programa Traženje obrazovanja, uzdizanja i znanja koji je studentima sa oštećenjem pružio šansu da upišu fakultet. Iste godine, primljena je u Nacionalnu kuću slavnih žena. Umrla je 1. januara 2005. godine u Ormond Biču, u blizini Dejtona Biča, nakon što je pretrpela nekoliko moždanih udara.
Diskografija Maka Milera
![Miler tokom nastupa u Londonu 2013. godine](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/4/43/The_Space_Migration_Tour_London_Music_-_Mac_Miller.jpg/90px-The_Space_Migration_Tour_London_Music_-_Mac_Miller.jpg)
Američki reper, pevač, tekstopisac i muzički producent Mak Miler objavio je pet studijskih albuma, dva EP-a, dva albuma uživo, trinaest mikstejpova, četrdeset singlova (trinaest kao glavni izvođač) i šezdeset i jedan muzički spot. Miler je karijeru započeo 2007. godine kao član hip-hop grupe The Ill Spoken pre nego što se odlučio za solo karijeru.
Nakon objavljivanja nekoliko solo mikstejpova, Miler je potpisao ugovor sa nezavisnom izdavačkom kućom Rostrum rekords, 2010. godine. Njegov prvi EP On and On and Beyond objavljen je u martu 2011. godine i našao se na 55. mestu američke liste Bilbord 200. Milerov singl Donald Trump sa mikstejpa Best Day Ever, postao je njegov prvi singl koji se našao na nekoj listi, a bio je 75. na listi Bilbord hot 100 i dobio je zlatni sertifikat od strane Američkog udruženja diskografskih kuća.
Vesti
- 28. jun — Skupština Crne Gore usvojila je Rezoluciju o genocidu u Jasenovcu, Dahauu i Mauthauzenu.
- 26. jun — Australijski novinar i aktivista Džulijan Asanž (na fotografiji) pušten je na slobodu, pošto se nagodio sa Sudom u SAD.
- 23. jun — U koordinisanim terorističkim napadima u Dagestanu u Rusiji poginulo je 26 ljudi uključujući napadače.
- 11. jun — Potpredsednik Malavija Saulos Čilima i devet drugih putnika poginulo je u avionskoj nesreći.
- 8. jun — U Beogradu održan je prvi Svesrpski sabor. Nekoliko desetina institucija Republike Srbije i Republike Srpske potpisalo je dokumenta o saradnji, kao i Deklaraciju o zaštiti nacionalnih i političkih prava i zajedničkoj budućnosti srpskog naroda.
- 8. jun — Zlatan Ibrahimović je zvanično završio reprezentativnu karijeru na prijateljskoj utakmici Srbija — Švedska.
- 6. jun — Danska, Grčka, Pakistan, Panama i Somalija izabrane za nove nestalne članice Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija, sa dvogodišnjim mandatom počev od januara 2025.
30. jun
- 1520 — Tokom španskog osvajanja Meksika u Tenočtitlanu ubijen je poslednji car Astečkog carstva Montezuma II.
- 1876 — Srbija i Crna Gora, u savezništvu s Rusijom, objavile rat Turskoj.
- 1908 — U istočnom Sibiru je pao meteor od čije eksplozije se osetilo podrhtavanje tla i u centralnoj Evropi (na slici).
- 1934 — Uz podršku vojnih krugova Hitler je, pod optužbom da su pripremali zaveru, likvidirao na stotine bliskih saradnika u „Noći dugih noževa“, među njima Ernsta Rema i Gregora Štrasera.
- 1971 — Sovjetski kosmonauti Georgij Dobrovoljski, Vladislav Volkov i Viktor Patsajev su poginuli prilikom prizemljenja svemirskog broda Sojuz 11, koji je u orbiti oko Zemlje proveo rekordnih 570 časova i 22 minuta.
- 1997 — Kina je zvanično preuzela kontrolu nad Hongkongom posle 156 godina britanske kolonijalne uprave.
- 1999 — Škotska je posle skoro 300 godina ponovo dobila svoj parlament.
Da li ste znali
- … da je persijski vladar Darije I (na slici) prvi uveo princip štafete?
- … da se poslednji atinski kralj zvao Kodro?
- … da je Ognjeslav Kostović Stepanović napravio prvi cepelin, 20 godina pre Cepelina?
- … da je Marko Tulije Ciceron dobio ime od latinske reči cicero koja označava biljku leblebija?
- … da se Koka-kola u početku mogla kupiti jedino u apoteci?
- … da se prvi avion koji su konstruisali braća Rajt zvao Flajer?
- … da je internet pretraživač Jahu dobio ime po liku iz knjige Guliverova putovanja Džonatana Svifta?
Vikipedija
Vikipedija je enciklopedijski projekat slobodnog sadržaja na internetu koji razvijaju i održavaju dobrovoljci pomoću vikisoftvera. Članke na Vikipediji možete menjati bez obavezne registracije.
Prvobitna verzija Vikipedije započeta je 15. januara 2001, dok je izdanje na srpskom jeziku započeto 16. februara 2003. godine u 21:52. Vikipedija trenutno sadrži više od 63,2 miliona članaka napisanih na 309 jezika, od kojih je preko 690.000 na srpskom.
Doprinosi
Članke na Vikipediji zajednički pišu dobrovoljci širom sveta, a većinu stranica može da uređuje svako ko ima pristup internetu. Pritom je neophodno poštovati usvojena pravila i smernice.
Postoje stranice pomoći u kojima je objašnjeno kako se izrađuju novi ili uređuju postojeći članci, kako se otpremaju ili koriste slike i drugo. U bilo kojem trenutku možete da zatražite pomoć drugih urednika ili da se obratite svom izabranom mentoru.
Zajednica
Do sada su na Vikipediji na srpskom jeziku 375.003 korisnika otvorila nalog, a od toga su 932 aktivna. Svi urednici su dobrovoljci koji ulažu radne napore u okviru različitih tematskih celina.
Posetite našu Radionicu i Portale i saznajte kako vi možete pomoći. Konstruktivne diskusije i suvisli komentari o sadržaju članaka su uvek dobrodošli. Stranice za razgovor koristite za razmenu mišljenja i ukazivanje na manjkavosti u sadržaju članaka.
Srodni projekti
Vikirečnik slobodni rečnik
Vikicitat slobodni citati
Vikiknjige slobodne knjige
Vikizvornik slobodna biblioteka
Vikinovosti slobodne vesti
Vikiverzitet slobodni materijali za učenje
Vikivrste direktorijum vrsta
Medijaviki razvoj viki softvera
Vikipodaci slobodna baza znanja
Vikiostava slobodno skladište medija
Vikiputovanje slobodni vodič za putovanja
Metaviki koordinacija zajednice