Glavna strana
Sjajan članak

Snežna sova, poznata i kao arktička sova ili bela sova (lat. Bubo scandiacus), krupna je vrsta sove iz porodice takozvanih pravih sova (lat. Strigidae). Nastanjuje tundre severnih delova Evroazije i Severne Amerike. Živi na visinama od nivoa mora pa do 1.100—1.500 metara nadmorske visine. Ova vrsta nastanjuje različite krajeve Amerike, Evrope, centralne Rusije, severne Kine i Sahalina.
Mužjak snežne sove je gotovo potpuno beo, dok ženke imaju brojne crne fleke po perju. Mladunci imaju potpuno crno perje, koje se, kako rastu, postepeno menja u belu boju. Visoka je u proseku 52—71 centimetara, sa rasponom krila 125—150 centimetara, a prosečna težina snežne sove se kreće od 1,6 do 3 kilograma. Snežna sova se uglavnom gnezdi pri tlu, a glavni deo njene ishrane su sitni glodari među kojima su najčešći zečevi, bizamski pacovi, mrmoti, veverice, kunići, rakuni, prerijski psi, pacovi i krtice, ali se neretko hrane i pticama. Donedavno je bila jedini član posebnog roda Nyctea, ali su studije iz 2002. godine, izučavajući mitohondrijsku DNK, pokazale da je snežna sova veoma bliska rodu Bubo, gde je sada i svrstana.
Dobar članak

Vojvoda Janko Popović, „Cincar-Janko” (Ohrid 1779 — manastir Ravanica, 24. avgust/7. septembar 1833) je bio požarevački vojvoda. U vreme Prvog srpskog ustanka posebno se istakao u borbama na Drini, Mišaru i Tičaru, kao i prilikom oslobađanja Beograda. Njegova dela opevana su u više pesama Filipa Višnjića, kao i u spevu Serbijanka Sime Milutinovića Sarajlije.
Janko je rođen 1779. godine u Ohridu u svešteničkoj porodici, koja je slavila Svetog velikomučenika Dimitrija - Mitrovdan. I danas u ohridsko-struškom kraju ima nekoliko stotina starosedelaca koji slave krsnu slavu i izjašnjavaju se kao Srbi. Iako su ga zvali „Cincar“, Jankovo poreklo je srpsko. Početkom devetnaestog veka, kad je Janko došao u Srbiju, nadimci su često bili sastavni deo imena. Pošto je poreklom bio iz krajeva u kojima su zajedno sa Srbima živeli i Cincari, a zbog uticaja Vaseljenske patrijaršije i blizine Moskopolja, u hrišćanskom, pogotovo gradskom stanovništvu prevladavala grko-cincarska kultura, prozvan je „Cincar“ Janko.
Izabrani spisak

Dead Redemption 2 je osvojio nagrade i nominacije u različitim kategorijama sa posebnim pohvalama za aspekte priče, performansa, muzike i grafičkog dizajna. Na dodeli nagrada The Game Awards 2018, igra je dobila osam nominacija i osvojila četiri nagrade: najbolji audio dizajn, najbolji narativ, najbolja kompozicija/muzika i najbolja izvedba za Rodžera Klarka u ulozi Artura Morgana. Igra je ukupno osvojila preko 20 nagrada i više od 25 nagrada i preko 70 nominacija.
Red Dead Redemption 2 je akciona avanturistička igra sa vestern tematikom. Igru je razvio i 2018. godine objavio Rockstar Games. Prethodnica igri je bio Red Dead Redemption iz 2010. godine. Igra je smeštena u 1899. u izmišljenom svetu zapadnih, srednjih i južnih delova SAD i prati odmetnika Artura Morgana, člana Van der Linde bande. Artur Morgan mora da se nosi sa nestajanjem ranijeg načina života, dok pokušava da preživi konfrontacije sa vladinim snagama, rivalskim bandama i drugim neprijateljima. Igra je najavljena 18. oktobra 2016. godine i bila je dugo očekivana. Bila je nominovana za najiščekivaniju igru na dodeli nagrada The Game Awards 2016. i 2017.
Vesti
- 5. septembar — Održana je 14. Beogradska parada ponosa.
- 1. septembar — Reprezentativka Srbije u bacanju koplja Adriana Vilagoš (na slici) oborila je rekord Mediteranskih igara posle preokreta u finalu u Tarantu.
- 29. avgust — Birači na Islandu su kroz referendum odbili da nastave pregovore o pristupanju EU suspendovane 2013, sa ishodom 47% : 53%.
- 28. avgust — Hokon VIII postao je kralj Norveške nakon smrti svog oca Haralda V.
- 26. avgust — Bujična poplava rekâ Lende hola i Botekoši je pogodila Nepal i Tibet, uništivši više hidroelektrana, kuća, vladinih kancelarija i granični prelaz. Najmanje 1385 osoba je poginulo, a preko 5405 se vodi kao nestalo.
- 16. avgust — Srpska atletičarka Adriana Vilagoš osvojila je bronzanu medalju u finalu bacanja koplja na Evropskom prvenstvu u Birmingemu.
- 11. avgust — Andraš Baka izabran je za predsednika Mađarske.
Na današnji dan
- 1714 — Car Karlo VI potpisao je u Rahstatu sa Francuzima Badenski mir kojim je okončan Rat za špansko nasleđe, a Francuzima su pripali Alzas i Strazbur.
- 1778 — Francuska je napala ostrvo Dominika i zauzele britansku tvrđavu pre nego što su Britanci saznali da je Francuska ušla u Američki rat za nezavisnost kao saveznik pobunjenika.
- 1822 — Guverner Brazila, princ Pedro, proglasio je nezavisnost od Portugalije i proglasio se za cara.
- 1901 — Potpisan je Pekinški protokol kojim je okončan Bokserski ustanak u Kini.
- 1940 — Nemačka avijacija pod komandom Hermana Geringa počela je bombardovanje Londona.
- 1986 — Biskup Dezmond Tutu postao je nadbiskup Kejptauna, kao prvi crnac poglavar južnoafričkih anglikanaca.
- 2011 — U avionskoj nesreći kod Jaroslavlja u Rusiji poginulo je 44 osoba, među kojima i hokejaši Lokomotive Jaroslavlje.
Da li ste znali?

- … da je prva žena premijer u istočnoj Evropi bila Milka Planinc?
- … da je ruska revolucionarka Aleksandra Kolontaj prva žena ambasador na svetu?
- … da badem pripada rodu šljiva (porodica ruže)?
- … da je Srbin Dušan Popov bio jedna od glavnih inspiracija Ijanu Flemingu za lik Džejmsa Bonda?
- … da je Nepal jedina država na svetu koja nema zastavu pravougaonog ili kvadratnog oblika?
- … da je himnu Hrvatske „Lijepa naša domovino” komponovao Srbin Josif Runjanin?
- … da je nojevo oko veće od njegovog mozga?
Izabrana slika
Vikipedija
Vikipedija je enciklopedijski projekat slobodnog sadržaja na internetu koji razvijaju i održavaju dobrovoljci pomoću vikisoftvera. Članke na Vikipediji možete menjati bez obavezne registracije.
Prvobitna verzija Vikipedije započeta je 15. januara 2001, dok je izdanje na srpskom jeziku započeto 16. februara 2003. godine u 21:52. Vikipedija trenutno sadrži više od 68,2 miliona članaka napisanih na 309 jezika, od kojih je preko 708.000 na srpskom.
Doprinosi
Članke na Vikipediji zajednički pišu dobrovoljci širom sveta, a većinu stranica može da uređuje svako ko ima pristup internetu. Pritom je neophodno poštovati usvojena pravila i smernice.
Postoje stranice pomoći u kojima je objašnjeno kako se izrađuju novi ili uređuju postojeći članci, kako se otpremaju ili koriste slike i drugo. U bilo kojem trenutku možete da zatražite pomoć drugih urednika ili da se obratite svom izabranom mentoru.
Zajednica
Do sada je na Vikipediji na srpskom jeziku 616.237 korisnika otvorilo nalog, a od toga je 1.557 aktivno. Svi urednici su dobrovoljci koji ulažu radne napore u okviru različitih tematskih celina.
Posetite našu Radionicu i Portale i saznajte kako vi možete pomoći. Konstruktivne diskusije i suvisli komentari o sadržaju članaka su uvek dobrodošli. Stranice za razgovor koristite za razmenu mišljenja i ukazivanje na manjkavosti u sadržaju članaka.
Srodni projekti
Vikirečnik slobodni rečnik
Vikicitat slobodni citati
Vikiknjige slobodne knjige
Vikizvornik slobodna biblioteka
Vikiverzitet slobodni materijali za učenje
Vikivrste direktorijum vrsta
Medijaviki razvoj viki softvera
Vikipodaci slobodna baza znanja
Vikiostava slobodno skladište medija
Vikiputovanje slobodni vodič za putovanja
Metaviki koordinacija zajednice