Zlatiborski upravni okrug

Iz Vikipedije, slobodne enciklopedije
Skoči na: navigacija, pretraga
Zlatiborski upravni okrug
Zlatiborski upravni okrug - položaj u Srbiji
 
Država Flag of Serbia.svg Srbija
Regija Šumadija i zapadna Srbija
Sedište Užice
Istorijske oblasti Tarsko Podrinje, Stari Vlah, Polimlje, zapadni Pešter
 
Načelnik Dušan Novaković
 
Površina 6.140 km²
Stanovništvo 284.929 (2011.)
Gustina naseljenosti 46,4/km²
 
Broj opština 8
Opštine Arilje
Bajina Bašta
Kosjerić
Nova Varoš
Požega
Priboj
Prijepolje
Sjenica
Grad Užice
Čajetina
Broj naselja 438
(11 gradskih i 427 seoskih)
 
Pozivni broj +381 (0)31, (0)33
Veb stranica www.zlatiborski.okrug.gov.rs
Zlatiborski district.gif

Zlatiborski upravni okrug se nalazi u zapadnom delu Republike Srbije i prostire se na 6142 km² i time čini najveći okrug u Srbiji. Obuhvata grad i opštine:

  1. Grad Užice, gradsko naselje Užice,
  2. Opština Bajina Bašta, gradsko naselje Bajina Bašta,
  3. Opština Kosjerić, gradsko naselje Kosjerić,
  4. Opština Požega, gradsko naselje Požega,
  5. Opština Čajetina, naselje Čajetina,
  6. Opština Arilje, gradsko naselje Arilje,
  7. Opština Priboj, gradsko naselje Priboj,
  8. Opština Nova Varoš, gradsko naselje Nova Varoš,
  9. Opština Prijepolje, gradsko naselje Prijepolje i
  10. Opština Sjenica, gradsko naselje Sjenica.

Ukupno ima 284.929 stanovnika (Popis 2011.). Sedište okruga je Užice.

Među najstarije kulturne spomenike u ovom regionu spada Bela crkva, u Karanu. Građena je između 1340. i 1342. godine i tada je oslikana. U gradu Užicu postoje dve crkve, obe stare i zanimljive: Crkva Sv. Marka na Varoši sagrađena je pre 1828. godine, a Crkva Sv. Đorđa, današnja Saborna crkva u Užicu, građena je od 1842. do 1844. godine.

Nedaleko od Bajine Bašte nalazi se manastir Rača, iz XIII veka. Sagradio ga je Stefan Dragutin. Ovaj manastir je kroz svoju istoriju više puta bivao uništavan i nanovo obnavljan. Poslednji put (nakon Turaka i Austrougarske vojske), Raču su 1943. godine zapalili Bugari. Obnovljen je posle II svetskog rata i danas se smatra, zbog lepote svojih ikonostasa, izuzetnim spomenikom srpske kulture. Zadužbina kralja Dragutina u ovom kraju je i Crkva Sv. Ahilija u Arilju, po kojoj je Arilje dobilo ime.

Manastir Mileševa - podignut je 1218 - 1219. godine i nalazi se u blizini Prijepolja. Predstavlja zadužbinu kralja Vladislava, sina Stefana Prvovenčanog. Iako je i ovaj manastir više puta bio spaljivan, sačuvano je oko 100 kompozicija, fresaka pojedinačnih likova i fragmenata. Najpoznatija freska je "Beli anđeo", zaglavlje velikog broja srpskih knjiga i monografija.

Manastir svetog Nikole iz 12 veka se nalazi u Banji kod Priboja, jedno vreme bio je sedište Dabro-Bosanske eparhije, u njegovoj blizini je otkrivena bogata riznica. U selu Mažiću se nalazi crkva sv. Đorđa takođe iz 12 veka, u kome se nalazila jedna od najstarijih bolnica.

Danas od privrednih preduzeća u Užicu postoje: Valjaonica bakra i aluminijuma u Sevojnu, Metalski kombinat "Prvi Partizan", Tekstilna industrija "Froteks", Konfekcija "Kadinjača", itd.

U Priboju je podignuta Fabrika automobila FAP, koja izvozi kamione i autobuse širom sveta, a združeno preduzeće FAP - FAMOS proizvodi privredna vozila. Danas je Priboj poznatiji po svojoj Banji koja ima izuzetan kvalitet vode, koja leči reumatske, kožne bolesti i sterilitet.

Sadržaj

[uredi] Demografija

Prema popisu stanovništva iz 2002. godine u Zlatiborskom okrugu ima 313.396 stanovnika. Razlika između nataliteta i mortaliteta u ovom okrugu je -582, pa je prirodni priraštaj -1,9 ‰. Najveći prirodni priraštaj je u opštini Sjenica i to 199 stanovnika (7.1‰ na opštinskom nivou), a najniži u Gradu Užicu -160 stanovnika (-1,9‰ na opštinskom nivou). Podaci o prirodnom priraštaju su iz 2004. godine.

Etnički sastav prema popisu iz 2002.[1]
Srbi
  
261,055 83,30%
Bošnjaci
  
40,225 12,84%
Muslimani
  
6.476 2,06%
Crnogorci
  
1.350 0,43%
Jugosloveni
  
645 0,21%
Romi
  
482 0,15%
Hrvati
  
233 0,07%
Makedonci
  
135 0,04%
Mađari
  
65 0,02%
Slovenci
  
57 0,02%
Rusini
  
51 0,02%
Albanci
  
43 0,01%
Goranci
  
23 0,01%
Bugari
  
18 0,01%
Slovaci
  
15 0,00%
Ukrajinci
  
15 0,00%
ostalo
  
2.508 0,80%


[uredi] Reference

  1. ^ Knjiga 1, Stanovništvo, nacionalna ili etnička pripadnost, podaci po naseljima, Republički zavod za statistiku, Beograd, februar 2003, ISBN 86-84433-00-9

[uredi] Spoljašnje veze

[uredi] Srodne teme


Vikiostava
Vikimedijina ostava ima još multimedijalnih datoteka vezanih za: Zlatiborski upravni okrug
Lični alati
Imenski prostori

Latinica

Varijante
Pregledi
Radnje
navigacija
tehničke
Štampaj/izvezi
alati
Drugi jezici