Južna hemisfera

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Južna hemisfera Zemlje označena žutom bojom (Antarktik nije naslikan)
Južna hemisfera gledana iz tačke iznad Južnog pola

Južna hemisfera ili južna polulopta predstavlja onu polovinu Zemljine kugle koja se nalazi južno od ekvatora — riječ „hemisfera“ u grčkom jeziku znači doslovno „polulopta“.

Na južnoj hemisferi se nalazi pet kontinenata (Antarktik, Australija, veći dio Južne Amerike, dio Afrike i Azije), i četiri okeana (dio Atlantskog okeana, Indijski okean, veći dio Tihog okeana, i Južni okean).

Geografija[uredi | uredi izvor]

Klima južne hemisfere je nešto blaža nego klima sjeverne hemisfere, jer je južna hemisfera znatno pokrivenija okeanima a manje kopnom, a voda se i sporije hladi i sporije zagrijeva nego kopno. Južna hemisfera je i manje zagađena nego sjeverna, zbog znatno manjeg broja ljudi (svega 10-12% ljudskog stanovništva živi na južnoj hemisferi), nižeg nivoa industrijalizacije. Uz sve to, vjetrovi se uglavnom kreću u pravcu zapad-istok, te se zagađenost i sporo širi od sjevera ka jugu.

Južni umjereni pojas, pododjeljak južne hemisfere, je skoro sav pokriven okeanima. Samo Urugvaj, Lesoto i Novi Zeland leže u potpunosti u ovoj zoni. Zemlje koje djelimično leže u toj zoni su Čile (veći dio), Argentina (veći dio), Paragvaj, Brazil, Namibija, Bocvana, Južnoafrička Republika (veći dio), Mozambik, Madagaskar i Australija.

Zbog nagetosti zemljine ose u odnosu na Sunce i Ekliptiku, ljeto traje od 21. decembra do 21. marta, a zima od 21. juna do 21. septembra, dakle suprotno od sjeverne hemisfere. Osim toga, gledano sa južne hemisfere, Sunce se sa istoka na zapad kreće preko sjeverne strane neba, a ne južne.

Južni pol je okrenut ka galaktičkom centru te čini, uzevši u obzir i vedrije nebo, izuzetan položaj za posmatranje zvijezda, gdje se vidi veći broj njih i gdje jače sjaje.

Lista kontinenata i zemalja[uredi | uredi izvor]

Kontinenti[uredi | uredi izvor]

Čuvena fotografija Zemlje posmatrane iz Apola 17 („Plavi dragulj“) je u originalu imala južni pol u gornjem dijelu, ali je okrenuta da bi se uklapala u tradicionalnu perspektivu
Poster sa legendom „Ušuaja, kraj sveta”. Ušuaja u Argentini je najjužniji grad na svetu.

Afričke zemlje[uredi | uredi izvor]

Cijelim dijelom[uredi | uredi izvor]

Većim dijelom[uredi | uredi izvor]

Djelimično[uredi | uredi izvor]

Azijske zemlje[uredi | uredi izvor]

Cijelim dijelom[uredi | uredi izvor]

Većim dijelom[uredi | uredi izvor]

Zemlje Indijskog okeana[uredi | uredi izvor]

Cijelim dijelom[uredi | uredi izvor]

Djelimično[uredi | uredi izvor]

Zemlje Okeanije[uredi | uredi izvor]

Cijelim dijelom[uredi | uredi izvor]

Većim dijelom[uredi | uredi izvor]

Zemlje Južne Amerike[uredi | uredi izvor]

Cijelim dijelom[uredi | uredi izvor]

Većim dijelom[uredi | uredi izvor]

Djelimično[uredi | uredi izvor]

Druge teritorije[uredi | uredi izvor]


Aurora australis na noćnom nebu Svifts Krika, 100 km sjeverno od Lejks Entransa, Viktorija, Australija
Aurora australis na noćnom nebu Stjuartovog ostrva na južnom dijelu Južnog ostrva na Novom Zelandu

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]