Biljno ulje

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Ulje od kikirikija
Biljna ulja, sleva nadesno: pirinačano ulje, suncokretovo ulje, kikiriki ulje, sojino ulje, kukuruzno ulje, maslinovo ulje, suncokretovo ulje
Biljno ulje u plastičnim kesama za prodaju na Tajlandu
Pogon za preradu maslina i proizvodnju maslinovog ulja

Biljna ulja se dobijaju iz plodova ili semena velikog broja biljaka. Postoji oko 300 vrsta biljnih kultura iz kojih se mogu ekstrahovati ulja i masnoće.

Svojstvo biljnih ulja[uredi | uredi izvor]

Biljna ulja[1] zbog prisustva velikih količina polinezasićenih masnih kiselina imaju visoku biološku aktivnost i niz antisklerotičnih svojstava. Polinezasićene masne kiseline ulaze u sastav svih životno važnih kompleksa:

Osnovne osobenosti u hemijskom sastavu biljnih ulja su u tome što u njima apsolutno nema holesterola. Polinezasićene masne kiseline doprinose izbacivanju holesterola iz organizma, putem pretvaranja holesgerina u lako rastvorljiva jedinjenja.

  • Doprinese elastičnosti krvnih sudova.
  • Učestvuju u razmeni masti i holesterina, na osnovu čega se pretvaraju u vitamine (vitamin F).

Biljna ulja su sastavni deo svakodnevne ishrane zbog svoje hranljive vrednosti. Upotrebom 30 % životinjskih masti, 70 % biljnih ulja obezbeđuje se optimalna balansiranost masnih komponenti hrane i njihova najveća punovrednost. Dobra kulinarska i ukusna svojstva, lak način dobijanja i niska cena učinili su da biljna ulja danas postanu, jedan od najrasprostranjenijih proizvoda.

Kvalitet biljnih ulja[uredi | uredi izvor]

Visoki sadržaj nezasićenih masnih kiselina i drugih lako oksidišućih materija, dovodi do lakog sgvaranja produkata oksidacije. Što se biljno ulje duže čuva i što su slabiji uslovi njegovog čuvanja (prisustvo svetlosti, rđavi zapušači, neadekvatno pakovanje) u njemu se znatnije nakupljaju toksični produkti oksidacije. Sprečavanje oksidacije se postiže dodavanjem vitamina E koji ima antioksidativna svojstva.

Vrste biljnih ulja[uredi | uredi izvor]

Sadržaj masnih kiselina u raznim vrstama ulja[uredi | uredi izvor]

Saržaj masnih kiselina u raznim vrstama ulja
Naziv ulja Mono nezasićene
masne kiseline
u %
Poli nezasićene
masne kisetine
u %
Zasićene masne
kiseline
u %
Omega 3 masna
kiseline
u %
Kometar
Bademovo ulje 65 28 7 - izvor vitamina E
Avokadovo ulje 65 18 17 - izvor vitamina E i fitosterola
Ulje od repice 62 31 8 da sadrži Omega 3 masna kiseline
Kokosovo ulje 6 6 92 visoki sadržaj zasićenih masnih kiselina
Ulje od kukuruza 25 62 13 da prihvatljivo
Ulje od semena lana 18 75 10 da osetljivo na toplotu
Ulje od koštica grožđa 17 73 10 - izvor vitamina E i Omega 6 masna kiseline
Ulje od lešnika 82 11 7 da izvor vitamina E i zagrevanjem menja miris
Ulje od konoplje 15 75 10 da ima antiinflamatorno svojstvo
Ulje makadami oraha 84 3 13 da bogato antioksidansima
Maslinovo ulje 78 8 14 da preporučuje se kao najbolje
Palmino ulje 38 10 52 - veliki sadržaj zasićenih masnih kiselina
Ulje kikirikija 48 34 18 - izvor vitamina E i fitosterola
Ulje od semena tikve 32 53 15 da izvor Omega 6 masna kiseline
Pirinčano ulje 46 28 26 da izvor vitamina E
Suncokretovo ulje 14 79 3 - povećan sadržaj monozasićenih masnih kiselina
Ulje od susama 41 44 15 - ima miris na lešnik
Sojino ulje 25 60 15 da izvor Omega 6 masna kiseline
Ulje čaja 82 8 10 da sadrži nešto vitamina E
Orahovo ulje 24 67 9 da vrhunsko ulje
Ulje od klica pšenice 22 61 17 da izvor vitamina E i Omega 6 masna kiseline

Reference[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]