Vojna hunta
Deo serije o politici | ||||||||||
Osnovni oblici vladavine | ||||||||||
---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
Struktura moći | ||||||||||
|
||||||||||
Izvor moći | ||||||||||
|
||||||||||
Ideologija moći | ||||||||||
|
||||||||||
Politika | ||||||||||
Vojna hunta je jedan od oblika autoritarne vlasti. Na vlast dolazi nedemokratski, obično nasilnim pučevima.
Pojava vojnih hunti je bila česta u Latinskoj Americi tokom 20. veka. Reč hunta (šp. junta) dolazi iz španskog jezika, i znači odbor, obično upravni odbor.Nastao je u nacionalnoj i lokalnoj hunti koju je organizovao španski otpor Napoelonovoj invaziji na Španiju 1808. godine.[1]
Danas se termin koristi za opis autokratskih vlasti kojekarakterišu oligarhijska vojna diktatura, za razliku od drugih oblika ovakve vlasti - vlasti pojedinca ili jednopartijskog, nedemokratskog vladanja.
Ponekad od hunte nastaje vojna diktatura, ali ovi izrazi nisu sinonimi.
Poznati primeri vladavine vojne hunte
[uredi | uredi izvor]Od 1920. vojne hunte su bile čest primer vladavine u Latinskoj Americi u obliku "institucionalizovane, visoko profesionalne hunte" na čijem čelu su bili vojni komandanti, uz podršku šefova policije ili drugih ključnih tela. [2] U svetu je i danas prisutna hunta kao vlast u pojedinim zemljama Afrike poput Burkine Faso, Čada, Gvineje ili Sudana. Na evropskom tlu, po vladanju hunte poznate su Grčka(1967-1974), Poljska (1981 - 1983),Portugal (1926-1933 i 1974-1975), te Turska u kojoj je takođe u dva navrata (1960-1961 i 1980-1983) vlast uspostavljana na ovaj način.
Augusto Pinoče je predvodio vojnu huntu koja je izvršila državni udar u Čileu 1973. godine i zbacila socijalističkog predsednika Salvadora Aljendea i uvela vojnu diktaturu.
12. avgusta 1981. general Leopoldo Galtijeri je postao predsednik Argentine u vojnom udaru. Nova vladajuća vojna hunta je započela planove za okupaciju Folklandskih Ostrva u nameri da skrene pažnju javnosti sa teške ekonomske situacije i tako je izbio Folklandski rat.
U Grčkoj je na vlasti bila vojna hunta od 1967. do 1974. godine, u njenoj svrgavanju imale su uticaja demonstracije 17. novembra 1973. i grupa Sedamnaesti novembar.
Spisak zemalja vojne hunte
[uredi | uredi izvor]Primeri zemalja u kojima je vojna hunta bila ili je još uvek oblik uređenja.
Afrika
[uredi | uredi izvor]- Alžir - (1965–1976)
- Burkina Faso - (2022–)
- Čad - (2021–)
- Egipat – (2011–2012)
- Etiopija – (1974–1987)
- Gvineja – (2021–)
- Liberija – (1980–1984)
- Libija Libija Libija – (1969–1977), (1977–2011)
- Mali – (2020–)
- Mauritanija – (1978–1979), (1979–1992), (2005–2007), (2008–2009)
- Nigerija – [ (1966–1979), (1983–1998)
- Sijera Leone – (1967–1968), (1997–2002)
- Somalija – (1969–1976), (1980–1981)
- Sudan – (1989–1993), (2019), (2021–)
- Gambija – (1994–1996)
Amerika
[uredi | uredi izvor]- Argentina – (1966–1973), (1976–1983)
- Bolivija – (1970–1971), (1980–1982)
- Brazil – (1930–1945), (1964–1985)
- Čile – (1973–1990)
- El Salvador – (1931), (1960–1961), (1961–1962), (1979–1982)
- Gvatemala – (1954)
- Haiti – (1991–1994)
- Nikaragva – (1979–1985)
- Peru – (1968–1980)
- Urugvaj – (1973–1985)
- Venecuela - (1948–1958)
Azija
[uredi | uredi izvor]- Bangladeš – (1975–1981), (1982–1990)
- Gruzija – vlada koja je trajala od 6. januara do 10. marta 1992.
- Indonezija – (1967–1998)
- Mjanmar Mjanmar – (1988–2011), (1988 - 1997), (2021–present)
- Pakistan – (1958–1969), (1969–1971), (1977–1988), (1999–2008)
- Južna Koreja –(1961–1963)
- Republika Kina – (1948–1991)
Evropa
[uredi | uredi izvor]- Grčka – (1967–1974)
- Poljska – (1981–1983)
- Portugalija – (1974–1975)
- Turska – (1980–1983)
Okeanija
[uredi | uredi izvor]Reference
[uredi | uredi izvor]- ^ „junta | political committee | Britannica”. www.britannica.com (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2022-03-30.
- ^ Brooker, Paul (2014), Non-Democratic Governance, Macmillan Education UK, str. 140—171, ISBN 978-1-137-30579-4, Pristupljeno 2022-03-30
- ^ „Fiji holds historic election after years of military rule – DW – 17.09.2014”. DW.com. Deutsche Welle.