Kordiljeri

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Andi u Peruu
Obalne planine u Britanskoj Kolumbiji, Kanada
Satelitski snimak istočnih Kordiljera u Kolumbiji

Kordiljeri su planinski venac koji se prostire duž zapadnog kraja američkog kontinenta od Aljaske do Patagonije (Ognjene zemlje).[1] Čine ga dva velika planinska venca: Stenovite planine u Severnoj Americi i Andi u Južnoj Americi. Kordiljeri takođe predstavljaju okosnicu vulkanskog luka koji čini istočnu polovinu Pacifičkog vatrenog pojasa.

Od severa prema jugu, planinski venac se deli na više manjih venaca. Počinje sa Aljaska i Bruks grupama planina na Aljasci i prolazi kroz Jukon u Britanskoj Kolumbiji. Glavni pojas Stenovitih planina paralelno sa Pacifičkim planinskim masivom nastavlja se kroz Britansku Kolumbiju i ostrvo Vankuver. U Sjedinjenim Američkim Državama grane Kordiljera obuhvataju Stenovite planine,[1] Sijera Nevadu, Kaskadne planine i obalske delove Vašingtona, Oregona i Kalifornije. U Meksiku, Kordiljeri se nastavljaju na Zapadne i Orijentalne Sijera Madre, kao okosnica planinama poluostrva Donja Kalifornija.

Planine od Meksika severno zovu se zajedno Severnoamerički Kordiljeri ili Zapadni Kordiljeri u SAD i Kanadi, a takođe se zovu i Kanadski Kordiljeri ili Pacifički Kordiljeri u Kanadi.

Kordiljeri se nastavljaju kroz planinski masiv u Centralnoj Americi, u Gvatemali, Hondurasu, Nikaragvi, Kostariki i Panami i prelaze u Ande u Južnoj Americi. Andi se, sa svojim paralelnim lancima i lancem ostrva Čilea, nastavljaju u Kolumbiju, Venecuelu, Ekvador, Peru, Boliviju, Argentinu, Čile, do samog kraja Južne Amerike u Ognjenoj zemlji. Pored toga, venac se može pratiti kroz planine zakrivljene Južne Džordžije, preko Južnog okeana do planine Grejem na Antarktiku.

Opis[uredi | uredi izvor]

Severna Amerika[uredi | uredi izvor]

Lanci Kordiljera od Meksika ka severu se zajednički nazivaju Severnoamerički Kordiljeri.[2][3][4][5]

Od severa ka jugu, ovaj niz preklapajućih i paralelnih opsega počinje sa Aljaskim i Bruksovskim vencem[6][7][8] na Aljasci i prolazi kroz Jukon u Britansku Kolumbiju. Glavni pojas Stenovitih planina, zajedno sa paralelnim planinama Kolumbija i Obalskim vencima planina i ostrva, nastavlja se kroz Britansku Kolumbiju i ostrvo Vankuver. U Sjedinjenim Državama, ogranci Kordiljere obuhvataju Stenovite planine, Sijera Nevadu, Kaskade, i razne male Pacifičke obalske vence.[9] U Meksiku, Kordiljeri se nastavljaju kroz Zapande Sijera Madre i Sijera Madre Orijental, kao i kroz planine okosnice poluostrva Baja Kalifornija.[10]

Kordiljeri se nastavljaju kroz planinske lance Centralne Amerike u Gvatemali, Hondurasu, Nikaragvi, Kostariki i Panami i postaje venac Anda u Južnoj Americi.

Južna Amerika i Antarktik[uredi | uredi izvor]

Kordiljeri, nastavljajući kroz Centralnu Ameriku, nastavlja se kroz Južnu Ameriku, pa čak i na Antarktik. U Južnoj Americi, Kordiljeri su poznati kao planine Andi. Andi sa svojim paralelnim lancima i ostrvskim lancima uz obalu Čilea nastavljaju se preko Kolumbije, Venecuele, Ekvadora, Perua, Bolivije, Argentine i Čilea do najjužnijeg vrha Južne Amerike u Ognjenoj zemlji. Kordiljeri se nastavljaju duž Škotskog luka pre nego što stignu do planina Antarktičkog poluostrva.[11]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b „Historical Geology Notes - The Breakup of Pangea and Deformation in the Western Cordillera”. Long Island University, C.W. Post Campus faculty website. Arhivirano iz originala 1. 10. 2011. g. Pristupljeno 25. 6. 2011. 
  2. ^ R. Saager; F. Bianconi (1971). „The Mount Nansen gold–silver deposit, Yukon territory, Canada”. Mineralium Deposita. 6 (3): 209. Bibcode:1971MinDe...6..209S. S2CID 129092271. doi:10.1007/BF00208030. 
  3. ^ D. S. Cowan (1985). „Structural styles in Mesozoic and Cenozoic melanges in the Western Cordillera of North America”. Geological Society of America Bulletin. 96 (4): 451. Bibcode:1985GSAB...96..451C. doi:10.1130/0016-7606(1985)96<451:SSIMAC>2.0.CO;2. 
  4. ^ Melanie Ostopowich (2005) The Cordillera, Weigl Educational Publishers Limited, Ostopowich, Melanie (7. 3. 2006). The Cordillera. DIANE Publishing. str. 6, 12. ISBN 1553881494. and 20: "The Cordillera is one of the seven geographic regions in Canada".
  5. ^ The Encyclopedia Americana: a library of universal knowledge, Encyclopedia Americana Corp.. The Encyclopedia Americana: A Library of Universal Knowledge. 1918. str. 687. ISBN 0717201333. : "[N]ame from the Spanish....It is used particularly in physical geography, although in geology also it is sometimes applied...."
  6. ^ The Encyclopedia Americana, Volume 23, page 618 (Grolier 2000).
  7. ^ Safire, William. The New York Times guide to essential knowledge: a desk reference for the curious mind, page 623 (Macmillan 2007 ).
  8. ^ „Download Geographical Names Data”. www.nrcan.gc.ca. 2011-06-02. Pristupljeno 23. 4. 2018. 
  9. ^ „Pacific mountain system”. Britannica Online Encyclopedia. Encyclopædia Britannica. Pristupljeno 2007-09-29. 
  10. ^ „Spain's Fantastic Vision and the Mythic Creation of California” (PDF). Arhivirano iz originala (PDF) 2017-05-25. g. Pristupljeno 2017-01-31. 
  11. ^ „The North American Cordillera: A Color Shaded-Relief Map in Oblique Mercator Projection About the Pacific-North America Pole of Rotation, Scale Circa 1:5,000,000”. pubs.usgs.gov. Pristupljeno 26. 4. 2017. 

Literatura[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]