Luka Spasojević
luka spasojević | |
---|---|
Lični podaci | |
Datum rođenja | 21. novembar 1916. |
Mesto rođenja | Babajić, kod Ljiga, Kraljevina Srbija |
Datum smrti | 8. jun 1943.26 god.) ( |
Mesto smrti | Trbušnica, kod Lazarevca, Srbija |
Profesija | učitelj |
Delovanje | |
Član KPJ od | 1941. |
Učešće u ratovima | Aprilski rat Narodnooslobodilačka borba |
Služba | NOV i PO Jugoslavije 1941—1943. |
Čin | potporučnik JV u rezervi |
Heroj | |
Narodni heroj od | 8. oktobra 1953. |
Luka Spasojević (Babajić, kod Ljiga, 21. novembar 1916 — Trbušnica, kod Lazarevca, 8. jun 1943) bio je učesnik Narodnooslobodilačke borbe i narodni heroj Jugoslavije.
Biografija[uredi | uredi izvor]
Rodio se u selu Babajić, kod Ljiga, 21. novembra 1916. godine u zemljoradničkoj porodici. Osnovnu školu je završio u Ljigu, nižu gimnaziju u Gornjem Milanovcu, a Učiteljsku školu 1937. godine u Jagodini. Školu za rezervne oficire završio je 1938. godine u Sarajevu. Kao učitelj radio je u Kožincu, kod Prokuplja, u školskoj 1938/39, a zatim u Gornjoj Toplici, kod Mionice, gde ostaje do početka rata. U Ljigu je 1940. godine postao član Saveza komunističke omladine Jugoslavije (SKOJ), a godinu dana kasnije i član Komunističke partije Jugoslavije (KPJ).[1]
U toku Aprilskog rata zarobljen je kao oficir kod Čačka, ali je uspeo da pobegne iz logora. U svom selu neumorno radi na pripremi ustanka. Kada je formirana Kolubarska četa Valjevskog partizanskog odreda u julu bio je među prvim borcima. Zbog hrabrosti i pouzdanosti predvodio je vod. U Ljigu je 10. septembra 1941. godine došlo do sukoba između Valjevskog partizanskog odreda i Nemaca. Borba je trajala ceo dan, a jedan od najistaknutijih boraca bio je Luka Spasojević. Tom prilikom ga je teško ranio neprijateljski projektil.[2]
Kada se oporavio od ranjavanja, postavljen je za komandanta mesta u Ljigu. Tu je ostao sve do 7. novembra 1941. godine, kada su se partizani morali povući u Belanovicu, gde je rukovodio četom. Tokom Prve neprijateljske ofanzive sa ostalim partizanskim snagama je krenuo prema Rudniku, Užicu i Zlatiboru. Vrhovni štab je doneo odluku da se delovi Kolubarskog, Kosmajskog i Drugog šumadijskog odreda vrate u valjevski kraj. Među njima je bio i Spasojević. Zbog stalnih pritisaka od strane neprijatelja, sa jedinicom stiže do Drine, pa preko Šargana dolazi pod Maljen. Tu je formiran Suvoborski partizanski odred u kome je Luka bio prvo komandir, a zatim i politički komesar Šeste čete. Posle duge i teške borbe koja je vođena u Mravinjacima i zbog velikih gubitaka krajem marta 1942. godine, u ime rukovodstva Luka je saopštio borcima da se prebacuju u manje grupe od nekoliko boraca.[3]
Kasnije prelazi u Prvi partizanski odred „Milan Blagojević”, sa kojim izvodi niz akcija. Postaje komandant Prvog šumadijskog odreda i učestvuje u uništavanju železničkih stanica u Banji, Umčarima, Maloj Ivanči, na uništavanju pruge uzanog koloseka Beograd−Užice i u napadu na rudnike u Misači i Rudovcima. U jednom od brojnih sukoba sa četnicima u selu Brajkovcu, kod Lazarevca, 7. juna 1943. godine je ranjen. Dan kasnije preminuo je u selu Trbušnici, gde je prenet na lečenje.[3]
Ukazom predsednika FNR Jugoslavije Josipa Broza Tita 8. oktobra 1953. proglašen je za narodnog heroja Jugoslavije.[3]
Galerija[uredi | uredi izvor]
-
Spomenik palim borcima i žrtvama fašizma u Ljugu
-
Spomen-ploča na spomeniku u Ljugu
-
Spomen-ploča kod spomenika u Ljigu
-
Spomen-bista u Ljigu
-
Spomen-bista u Ljigu
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ Narodni heroji Jugoslavije 1982, str. 204.
- ^ Narodni heroji Jugoslavije 1982, str. 204-205.
- ^ a b v Narodni heroji Jugoslavije 1982, str. 205.
Literatura[uredi | uredi izvor]
- Narodni heroji Jugoslavije tom II. Beograd: Narodna knjiga. 1982.