Mačin

Koordinate: 45° 14′ 44″ S; 28° 07′ 23″ I / 45.245556° S; 28.123056° I / 45.245556; 28.123056
S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Mačin
rum. Măcin

Administrativni podaci
Država Rumunija
OkrugTulča
Stanovništvo
Stanovništvo
 — 2011.8.245[1][2]
Geografske karakteristike
Koordinate45° 14′ 44″ S; 28° 07′ 23″ I / 45.245556° S; 28.123056° I / 45.245556; 28.123056
Površina44 km2
Mačin na karti Rumunije
Mačin
Mačin
Mačin na karti Rumunije
Ostali podaci
GradonačelnikIhim Andone
Veb-sajt
www.macin.ro

Mačin (rum. Măcin) grad je u u jugoistočnom delu Rumunije, u istorijskoj pokrajini Dobrudža. Mačin je drugi po veličini grad u okrugu Tulča.

Mačin prema poslednjem popisu iz 2002. godine imao 10.625 stanovnika.

Geografija[uredi | uredi izvor]

Grad Mačin je smešten u severozapadnom delu istorijske pokrajine Dobrudže, 130 km severno od sedišta pokrajine, Konstance.

Grad je smešten na Dunavu, koji grad deli od Vlaške i grada Braila. Područje Dunava u ovom delu je močvarno.

Prošlost[uredi | uredi izvor]

U Mačinu je srpski veletrgovac i brodovlasnik "Kapetan Miša" - Miša Anastasijević imao svoju stalnu "kamarašiju". Radilo se o trgovačkoj agenciji koju su činili pouzdani činovnici: poslovođa, sekretar, novčar (kasir), dve kantardžije i čuvar.[3]

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

U odnosu na popis iz 2002, broj stanovnika na popisu iz 2011. se smanjio.

Demografija
1966.1977.1992.2002.2011.
8.14710.54412.10411.8038.245

Rumuni su pretežno stanovništvo Mačina (preko 90%), Turci i Romi (2-3%).

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „Recensământul Populației și al Locuințelor 2002 - populația unităților administrative pe etnii”. Kulturális Innovációs Alapítvány (KIA.hu - Fundația Culturală pentru Inovație). Arhivirano iz originala 14. 10. 2013. g. Pristupljeno 6. 8. 2013. 
  2. ^ „Tab8. Populația stabilă după etnie – județe, municipii, orașe, comune”. Institutul Național de Statistică din România. jul 2013. Arhivirano iz originala 18. 01. 2016. g. Pristupljeno 5. 8. 2013. 
  3. ^ "Glasnik Srpskog učenog društva", Beograd 71/1890.

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]