Mađarski jezik

Iz Vikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Mađarski jezik
magyar
Izgovor[ˈmɒɟɒr̪]
Govori se u Mađarska
 Slovačka
 Srbija
 Rumunija
 Ukrajina
 Slovenija
 Hrvatska
 Austrija
delom i u Izraelu, SAD
Broj govornika
15 miliona (nedostaje datum)
latinica (mađarska latinica)
Zvanični status
Službeni jezik u
 Mađarska
 Srbija (Vojvodina)
 Evropska unija
Priznati manjinski jezik u
RegulišeMađarska akademije nauka
(mađarski: Magyar Tudományos Akadémia)
Jezički kodovi
ISO 639-1hu
ISO 639-2hun
ISO 639-3hun
{{{mapalt}}}
Rasprostranjenost mađarskog jezika[2]
  Većinski jezik
  Manjinski jezik
{{{mapalt2}}}
Procenat govornika mađarskog jezika u Evropi
Opštine u Vojvodini u kojima je mađarski jezik u službenoj upotrebi (podaci iz 2003)
Područja u Transilvaniji u kojima je mađarski ko-službeni jezik (u ovim područjima više od 20% stanovništva su Mađari)

Mađarski jezik (mađ. magyar nyelv) je jezik koji pripada ugarskoj podgrupi ugro-finskih jezika koji su deo uralskih jezika.[3] Jedini slični jezici su hantijski i mansijski. Njime govori 14,5 miliona ljudi.

Mađarski je službeni jezik Mađarske, jedan od šest službenih jezika Autonomne Pokrajine Vojvodine (Srbija), kao i službeni jezik na lokalnom nivou u delovima Rumunije (Transilvanija) i Republike Slovenije (okolina mesta Lendava, u istočnoj Sloveniji). Pored toga, mađarski se govori i u delovima Slovačke, Ukrajine, Hrvatske i Austrije, ali u njima ne uživa status službenog jezika. Pošto je mađarski jezik službeni jezik Mađarske, on je istovremeno i jedan od službenih jezika Evropske unije.

Mađarski jezik specifičan je po tome da ima veliki broj padeža (lingvisti se ne slažu oko tačnog broja, ali smatra se da ih ima barem 18, ostale smatraju izuzecima, kojih ima mnogo), što ga čini prilično komplikovanim za učenje. Imenica ház koja znači kuća poprima oblik házból u značenju iz kuće, házban u značenju u kući, házba u značenju u kuću, házról u značenju sa kuće ili „o kući“, házon u značenju do kuće, házra u značenju prema kući, itd. Ovo je tipično za aglutinativne jezike, kao što je i mađarski. U mađarskom školstvu se ni ne koriste padeži, nego drugi sistemi analize jezika.

Kompleksnosti mađarske gramatike doprinosi i činjenica da mađarski ne poznaje glagol imati. Ja imam se na mađarskom jeziku iskazuje sa nekem van, što u doslovnom prevodu znači meni postoji.

Glagoli se konjugiraju u zavisnosti od toga, da li imaju komplimentaran objekat ili ne. Látok znači Ja vidim (nešto), ali Látom a könyvet znači Ja vidim knjigu.

Mađarski jezik ima puno zajedničkih reči sa srpskim, a mnogo reči su i jedan i drugi jezik preuzeli iz turskog i nemačkog jezika. Tako se na mađarskom papuča kaže papucs, ključ je kulcs, sto (astal) je asztal, itd. Ima primera da je mađarski jezik pozajmio slovenske reči kao kovács, ali ima i mađarskih reči u srpskom jeziku, kao što je to na primer ašov.

Osobine[uredi]

Pismo[uredi]

Mađarski se piše prilagođenom latinicom, u koju su dodati znakovi:

  • za kratke samoglasnike: ö i ü;
  • za duge samoglasnike: á, é, í, ó, ő, ú, o ű;
  • slova 'q, x i w se obično ne koriste, osim kod pisanja stranih imena.

Određeni dvoslovi (cs, gy, ly, ny, sz, ty i zs) predstavljaju jedan glas.

Glasovi[uredi]

Mađarski poseduje vokalnu harmoniju, tj. samoglasnici u sufiksima se menjaju zavisno od samoglasnika u korenu.

Gramatika[uredi]

Mađarski je aglutinativni jezik, što znači da se koristi velikim brojem sufiksa koji se razlikuju od padeža do padeža. Veliki broj padeža (jezikoslovci se ne slažu oko tačnog broja, ali smatra se da ih ima barem 24) čini mađarski jezik vrlo složenim za učenje. Imenica ház koja znači kuća poprima oblik házból u značenju iz kuće, házban u značenju u kući, házba u značenju u kuću, házról u značenju s kuće ili o kući, házon u značenju na kući, házra u značenju na kuću, itd.

Složenosti mađarske gramatike doprinosi i činjenica da mađarski ne poznaje glagol imati. Ja imam se na mađarskom jeziku iskazuje s nekem van, što u doslovnom prevodu znači meni je.

Glagoli se konjugiraju zavisno od toga imaju li određen objekt ili ne. Látok znači Ja vidim (uopšteno)), ali Látom a könyvet znači Ja vidim knjigu.

Još neke karakteristike mađarskog:

  • imenice i zamenice nemaju roda (ő znači on ili ona)
  • lične zamenice se obično izostavljaju
  • postoje određeni i neodređeni član
  • naglasak je fiksiran na prvom slogu, uz mogućnost sekundarnog naglaska u dužim rečima
  • red reči je uglavnom slobodan

Rečnik[uredi]

Mađarski jezik ima dosta zajedničkih reči s srpskohrvatskim, a mnogo je i zajedničkih turcizama. Tako se na mađarskom papuča kaže papucs, ključ je kulcs itd.

Mape[uredi]

Vidi još[uredi]

Reference[uredi]

  1. ^ Government of Croatia (oktobar 2013). „Peto izvješće Republike Hrvatske o primjeni Europske povelje o regionalnim ili manjinskim jezicima-Fifth report on implementation of the European Charter for Regional and Minority Languages” (PDF) (na jeziku: hrvatski). Council of Europe. str. 34—36. Pristupljeno 18. 3. 2019. 
  2. ^ „The World Factbook — Central Intelligence Agency”. Cia.gov. Pristupljeno 8. 10. 2017. 
  3. ^ Lebedynsky, Iaroslav, Les Nomades: Les peuples nomades de la steppe des origines aux invasions mongoles [The Nomads: the steppe nomad people from origins to Mongol invasions] (na jeziku: French), str. 191 

Literatura[uredi]

Kursevi[uredi]

Gramatike[uredi]

Drugo[uredi]

  • Abondolo, Daniel Mario: Hungarian Inflectional Morphology. Akadémiai publishing. Budapest. 1988. ISBN 978-963-05-4630-0.
  • Balázs, Géza: The Story of Hungarian. A Guide to the Language. Translated by Thomas J. DeKornfeld. Corvina publishing. Budapest. 1997. ISBN 978-963-13-4362-5.
  • Stephanides, Éva H. (ed.): Contrasting English with Hungarian. Akadémiai publishing. Budapest. 1986. ISBN 978-963-05-3950-0.

Spoljašnje veze[uredi]

Enciklopedija Humana Hungarica[uredi]

Rečnici[uredi]