Sveti Nikola (grad)
| Sveti Nikola Sveti Nikole | |
|---|---|
Sveti Nikola | |
| Administrativni podaci | |
| Država | |
| Opština | Sveti Nikola |
| Stanovništvo | |
| Stanovništvo | |
| — 2021. | 11.728 |
| Geografske karakteristike | |
| Koordinate | 41° 52′ 04″ S; 21° 56′ 15″ I / 41.86787° S; 21.93763° I |
| Vremenska zona | UTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST) |
| Aps. visina | 305 m |
| Ostali podaci | |
| Gradonačelnik | Dejan Vladev (VMRO-DPMNE) |
| Poštanski broj | 2220 |
| Pozivni broj | 032 |
| Registarska oznaka | SN |
| Veb-sajt | |
| www | |
Sveti Nikola (mak. Свети Николе) je grad u Severnoj Makedoniji, u središnjem delu države. Sveti Nikola je sedište istoimene opštine, kao i severnog dela Ovčeg polja.
Prirodne odlike
[uredi | uredi izvor]Grad Sveti Nikola se nalazi na u središnjem delu Severne Makedonije. Grad je na je 30 km severozapadno od Štipa, a na 60 km istočno od Skoplja, glavnog grada države.
Reljef: Sveti Nikola se nalazi u Ovčem polju, koje je prostrana i plodna kotlina. Zapadno od grada izdiže se Gradištanska Planina, a istočno Mangovica. Nadmorska visina grada je oko 300 m.
Klima: U Svetom Nikoli vlada blaži oblik umereno kontinentalne klime (žarka leta).
Vode: Kroz Svetog Nikolu protiče par potoka i rečica, svi u slivu reke Bregalnice. Od njih je najveća Svetonikolska reka.
Istorija
[uredi | uredi izvor]Naziv grada postoji od njegovog začetka. Tu je 1292. izgrađena crkva Svetog Nikole, u to vreme najveća od 42 crkve u kraju. Za nju se vezuje legenda o čudotvornom isceljenju Stefana Dečanskog:
I na Ovčem Polѣ sveti Nikola oči ѣmu darova vъ crьkvi ...
Mesto je od tada poznato po imenu Sveti Nikola. Ovo ime se pojavljuje i na darovnici braće Dejanovića iz 1378, kojim se ovo mesto poklanja manastiru Svetog Pantelejmona na Svetoj gori.
Sredinom 19. veka počela je da se razvija čaršija i da raste udeo slovenskog življa u naselju. Početkom 20. veka naselje je bilo mešovito bugarsko-tursko naselje.
Za vreme na balkanskih ratova veliki broj muslimana je napustio grad.
1912. godine Sveti Nikola se sa okolinom pripaja Kraljevini Srbiji, kasnije Jugoslaviji.
Od 1991. godine grad je u sastavu Severne Makedonije.
Stanovništvo
[uredi | uredi izvor]Sveti Nikola je prema poslednjem popisu iz 2021. godine imao 11.728 stanovnika.
Privreda
[uredi | uredi izvor]Stanovništvo se pretežno bavi zemljoradnjom, a od industrije zastupljena je prehrambena, tekstilna i industrija građevinskih materijala. Od poljoprivrednih kultura najzastupljenije su: žitarice, industrijsko bilje, i vinogradarske kulture.
Galerija
[uredi | uredi izvor]-
Središte Svetog Nikole
-
Zvonik gradske crkve
-
Spomenik posvećen NOB-u
-
Narodni muzej u Svetom Nikoli
-
Glavni gradski trg
Vidi još
[uredi | uredi izvor]Reference
[uredi | uredi izvor]- ^ „Ethnic composition, all places: 2021 census (”. pop-stat.mashke.org (na jeziku: engleski). Архивирано из оригинала 21. 01. 2025. г. Приступљено 20. 01. 2025.