Alatir (mitologija)
U ruskom folkloru to je sveti kamen, „otac svih kamenja“, [1] pupak zemlje, koji sadrži sveta slova i obdaren lekovitim svojstvima. [2]
U Knjizi golubova, Alatir je povezan sa oltarom koji se nalazi u „pupku sveta“, usred Svetskog okeana, na ostrvu Bujan. Na njemu stoji Svetsko drvo. Kamen je obdaren lekovitim i magičnim svojstvima. Duhovni stihovi opisuju kako „ispod belog-alatir-kamena“ izvire čudesan izvor koji celom svetu daje „hranu i isceljenje“. Alatir čuvaju mudra zmija Garafena i ptica Gagana. [1]
Etimologija[uredi | uredi izvor]
Kamen se obično naziva Alatir (rus. Алатырь), Alabor (rus. ала́бор), Alabir (rus. ала́бы́рь) ili Latir (rus. ла́тырь), a ponekad i beli kamen ili plavi kamen. Alatir ima nepoznatu etimologiju. Naziv se poredi sa rečju „oltar“ [3][4] i sa gradom Alatirom.
Prema rečima Olega Trubačova, reč alatir je slovenskog porekla i srodna je ruskoj reči za ćilibar: яntarь. Prema Viktoru Martinovu, reč alatir potiče od iranskog *al-atar, bukvalno „beli gori“, a epitet beli kamen je kalk prvobitnog imena kamena.
U književnosti[uredi | uredi izvor]
U ruskom folkloru to je sveti kamen, „otac svih kamenja“, [1] pupak zemlje, koji sadrži sveta slova koji je obdaren lekovitim svojstvima. [2] Iako se ime Alatir pojavljuje samo u istočnoslovenskim izvorima, svest o postojanju takvog kamena postoji u raznim krajevima gde žive Sloveni. Često se pominje u pričama, a u ljubavnim čarolijama se pominje kao „moćna sila kojoj nema kraja“. [3]
U poljskoj narodnoj kulturi i jeziku kamen se nalazi na granici svetova, izvan mesta ljudskog boravka. Na kamenu se dešavaju stvari vezane za promenu ili stanje čekanja na promene. Simbolizuje centar sveta i prelazak iz jednog sveta u drugi, vezuje se za mrtve i zle duhove. U narodnom predanju ovaj kamen se naziva beli kamen, sivi kamen, zlatni kamen, morski kamen, nebeski/rajski kamen, a ređe crni kamen. [5] Povezan je sa plodnošću, smrću (Isus umire na kamenu) i leži negde daleko (iza grada, iza sela, u raju). [6] Zlatni kamen se javlja uglavnom u svadbenim i ljubavnim pesmama, ređe u drugim i najčešće se javlja uz ljiljan (svadbeni cvet). [7] Božje noge su kamenje na kome su Isus, Bogorodica ili sveci ostavili svoje tragove, otiske ruku ili predmeta (npr. Marija se spotaknula i ostavila trag na kamenu; Sveti Adalbert je učio na kamenu i ostavio trag otisaka stopala). Ovo kamenje se direktno naziva oltarima, na njima se prinose žrtve, ugrađuju se u crkve ili crkvene oltare; smatraju se svetim i imaju isceliteljsku moć. [8] U poljskom folkloru postoji i đavolji kamen i kao takav se ne pojavljuje u drugim kulturama osim u slovenskim. Ovaj kamen leži u inostranstvu u dalekim zemljama, ali umesto blagostanja donosi nesreću. Narodno predanje ne govori o poreklu kamena, već o tome da ga je doneo đavo da sruši crkvu, zamak ili drugu građevinu. [9]
U popularnoj kulturi[uredi | uredi izvor]
- Legenda o mladom bojarskom vojvodi Stepanoviču (U toj bogatoj Indiji...).
- Pesma K. Balmonta, Alatirski kamen (1906).
- Kratka priča Jevgenija Zamjatina, Alatir (1914). [10]
Staroslovenske priče govore o „belom zapaljenom kamenu na Bujanu“, verovatno misleći na Alatir. [11]
U letonskim, beloruskim i ruskim lekovitim čarolijama, gavran se priziva kao životinja koja pomaže, on biva pozvan da odnese bolest od bolesnih, odleti u okean i ostavi bolest na belom ili sivom kamenu. U ruskom šarmu, ovaj kamen se izričito naziva "Latir-kamen". [12]
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ a b v Meletinsky 1990, str. 33.
- ^ a b Petrukhin 1995, str. 31.
- ^ a b Alatyr (in Russian mythology) (na jeziku: ruski). 1907—1909 — preko Vikizvornika.
- ^ „Veselovsky” (na jeziku: ruski). pravenc.ru. Pristupljeno 2020-03-20.
- ^ Bartmiński 1996, str. 349.
- ^ Bartmiński 1996, str. 381–384.
- ^ Bartmiński 1996, str. 384–386.
- ^ Bartmiński 1996, str. 390–394.
- ^ Bartmiński 1996, str. 386–390.
- ^ Zamyatin, Yevgeny (17. 1. 2017). Short Stories : Alatyr', Sever, Bich Bozhiy, Lovec Chelovekov. ISBN 978-1-78435-209-7.
- ^ Brlic-Mazuranic, Ivana (1922). Croatian Tales of Long Ago. Prevod: Fanny S. Copeland. New York: Frederick A. Stokes Co. str. 256–257. OL OL13446306M .
- ^ Vaitkevičienė, Daiva (2013). Ryan William; Pócs Éva, ur. Baltic and East Slavic Charms. The Power of Words: Studies on Charms and Charming in Europe. Central European University Press. str. 222—223. ISBN 9786155225109. JSTOR 10.7829/j.ctt2tt29w.12.
Literatura[uredi | uredi izvor]
- Shedden-Ralston, William Ralston (1872). The Songs of the Russian People: As Illustrative of Slavonic Mythology and Russian Social Life (2 izd.). Ellis & Green.
- Bartmiński, Jerzy (1996). Słownik stereotypów i symboli ludowych. Kosmos. 1, Niebo, światła niebieskie, ogień, kamienie [Dictionary of stereotypes and folk symbols. Cosmos. 1, Heaven, heavenly lights, fire, stones] (na jeziku: poljski). 1. Lublin: Wydawnictwo Uniwersytetu Marii Curie-Skłodowskiej. ISBN 83-227-0901-3.
- Korinfsky, Apollon (1901). Narodnaя Rusь : Kruglый god skazaniй, poveriй, obыčaev i poslovic russkogo naroda [Folk Russia: All year round tales, beliefs, customs and proverbs of the Russian people] (na jeziku: ruski). Izdaniye knigoprodavtsa M. V. Klyukina.
- Petrukhin, Vladimir (1995). Alatыrь [Alatyr]. Slavi͡a︡nskai͡a︡ mifologii͡a︡. Moscow: Ėllis Lak. str. 31—416. ISBN 5-7195-0057-X. OL 586238M.
- Korinfsky, Apollon (1901). Narodnaя Rusь : Kruglый god skazaniй, poveriй, obыčaev i poslovic russkogo naroda [Folk Russia: All year round tales, beliefs, customs and proverbs of the Russian people] (na jeziku: ruski). Izdaniye knigoprodavtsa M. V. Klyukina.
- Vasmer, Max, ur. (1986). Эtimologičeskiй slovarь russkogo яzыka M. Fasmera [Etymological Dictionary of the Russian Language] (na jeziku: ruski).
- Meletinsky, E.M., ur. (1990). Alatыrь [Alatyr]. Soviet Encyclopedia (na jeziku: ruski). str. 333. ISBN 5-85270-032-0.
- Grushko E.A.; Medvedev Yu.M. (2008). Russkie legendы i predaniя [Russian legends and traditions]. str. 7—208. ISBN 978-5-699-06209-6.
Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]
- „Alatyr”. Etymological Dictionary of the Russian Language = Russisches etymologisches Wörterbuch.
- Radovi vezani za članak Alatyr (in Russian mythology) // Small encyclopedic dictionary of Brockhaus and Efron na Vikizvorniku
- Radovi vezani za članak Explanatory Dictionary of the Living Great Russian Language na Vikizvorniku