Atletika na Letnjim olimpijskim igrama 1932.
Atletska takmičenja na 10. Letnjim olimpijskim igrama u Los Alđelesu 1932. godine održavala su se od 31. jula do 7. avgusta na Olimpijskom stadionu koji se danas zove Memorijalnom stadionu Koloseum.
Učesnici[uredi | uredi izvor]
U atletskim takmičenjima ukupno je učestvovalo 386 atletičara (332 muš. i 54 žene) iz 34 zemlje. U poređenju sa prethodnim igrama, svi su u došli sa manjim brojem učesnika, zbog udaljenosti i ekonomske krize koja je izbila 1929. Svaka nacija je mogla u jednoj disciplini nastupiti sa najviše tri takmičara.
Na ovim igrama prvi put je ustanovljeno pobedničko postolje za tri prvoplasirana takmičara, podizanje nacionalne zastave i orkestar koji je izvodio himnu zemlje pobednika. Program je bio napravljen tako da je trajao preko celog dana.
Najmlađi takmičara na atletskim takmičenjima bila je Japanka Sumiko Vatanabe sa 15 godina i 247 dana, koja se takmičila u trci na 100 metara, a najstariji italijanski bacač kladiva Amando Pođoli sa 44 godine i 46 dana.
Kratak pregled takmičenja[uredi | uredi izvor]
Na progrmu je ukupno bilo 29 disciplina, 23 u muškoj i 6 u ženskoj konkurenciji. U odnosu na prethodne igre program je povećan za dve discipline: hodanje na 50 km u muškoj i bacanju koplja u ženskoj konkurenciji, gde je i trka na 80 m prepone zamenila trku na 800 m.
U centru pažnje na Igrama bila su atletska takmičenja, na kojima su popravljeni skoro svi olimpijski rekordi. U muškoj konkurenciji postavljeno je 8 novih svetskih rekorda i 10 olimpijskih, a kod žena
4 nova svetska i 2 nova olimpijska rekorda.
Osvajač 12 olimpijskih medalja (9 zlatnih i 3 srebrne) Finac Pavo Nurmi želeo je završiti karijeru pobedom u maratonu na ovim igrama, ali je nedelju dana pred Igre doživotno diskvalifikovan, odlukom nadležnih instanci MOK-a, u skladu s tadašnjim krutim amaterskim načelima, jer je ustanovljeno da je 1925. godine, za 55 nastupa u dvoranama širom Amerike uzeo novac.
Dominacija atletičara iz SAD, nije više bila tako izrazita kao na prethodnim igrama, iako je njima pripao veći broj prvih mesta. Edi Tolan je pobedio u obe sprinterske discipline (100 m i 200 m). Na 400 m pobedio je Bil Kar s rezultatom novog svetskog i olimpijskog rekorada (46,2). Atletičari SAD, su osim toga bili prvi na 110 m prepone (Džordž Sejling), štafetama 4 h 100 m i 4 h 400 m, skoku motkom (Vilijam Miler), skoku udalj (Ed Gordon), bacanju kugle (Lio Sekston), bacanju diska (Džon Anderson) i desetoboju {Džim Bauš). U ostalim disciplinama pobedili su atletičari: Ujedinjenog Kraljevstva, Italije, Finske Poljske, Argentine, Irske, Kanade i Japana.
Veliko iznenađenje bilo je prvo mesto Poljaka Januša Kosućinskog trčanju na 10.000 mnjetara ispred favorizovanih Finaca Volmari Iso-Holo i Lase Virtanena.
U svim bacačkim disciplinama oboreni su stari rekordi, a olimpijski rekord u bacanju koplja Finca Mati Jervinena oboren je tek na Olimpijskim igrama 1952. u Helsinkiju.
U konkurenciji žena atletičarke SAD su pobedile u svim disciplinama, osim u trčanju na 100. m. gde je prvo mesto osvojila Poljakinja Stanislava Valasjevič.
Najuspešniji pojedinac bila je američka takmičarka Bejb Didrikson sa tri osvojene medalje, koja je pobedila u trčanu na 80 metara prepone i bacanju koplja, a bila druga u skoku uvis
Zemlje učesnice[uredi | uredi izvor]
Od 37 zemalja učesnica na Letnjim olimpijskim igrama 1932. samo tri nisu učestvovale u atletskim takmičenjima: Belgija, Španija i Urugvaj.
|
|
U odnosu na Olimpijske igre 1828. kada je u atletkim takmičenjima učestvovalo 40 zemalja, sada ih je bilo samo 34.
- 9 nisu učestvovali
- Belgija, Čile, Kuba, Litvanija, Luksemburg, Monako, Rumunija, Španija i Turska.
- 2 debitanta
- Kina i Kolumbija
- 1 povratnik
- Brazil
Osvajači medalja[uredi | uredi izvor]
Muškarci[uredi | uredi izvor]
Žene[uredi | uredi izvor]
Disciplina | Rezultat | Rezultat | Rezultat | |||
---|---|---|---|---|---|---|
100 m detalji |
Stanislava Valasjevič Poljska |
11,9 SR OR |
Hilda Strajk Kanada |
11,9 =SR, =OR |
Vilhelmina fon Bremen SAD |
12,0 |
80 m prepone detalji |
Bejb Didrikson SAD |
11,7 SR, OR |
Evelin Hal SAD |
11,7 =SR, =OR |
Mardžori Klark Južnoafrička Republika |
11,8 |
4 h 100 m detalji |
SAD Meri Karu Evelin Ferč Anet Rodžers Vilhelmina von Bremen |
47,0 SR, OR |
Kanada Mildred Frizel Lilijan Palmer Meri Frizel Hilda Strajk |
47,0 =SR, =OR |
Ujedinjeno Kraljevstvo Ajlin Hiskok Gvendolin Porter Vajolet Veb Neli Halsted |
47,6 |
Skok uvis detalji |
Džin Šajli SAD |
1,65 SR, OR |
Bejb Didrikson SAD |
1,65 =SR, =OR |
Eva Doz Kanada |
1,60 |
Bacanje diska detalji |
Lilijan Kopland SAD |
40,58 OR |
Rut Ozborn SAD |
40,12 OR |
Jadviga Vajs Poljska |
38,74 |
Bacanje koplja detalji |
Bejb Didrikson SAD |
43,68 OR |
Elen Braumiler Nemačka |
43,49 | Tili Flajšer Nemačka |
43,00 |
Bilans medalja[uredi | uredi izvor]
Medalje zemlje domaćina |
Bilans medalja za muškarce[uredi | uredi izvor]
|
Bilans medalja za žene[uredi | uredi izvor]
|
Bilans medalja ukupno[uredi | uredi izvor]
Zemlja | |||||
---|---|---|---|---|---|
1 | SAD | 16 | 13 | 6 | 35 |
2 | Finska | 3 | 4 | 4 | 11 |
3 | Ujedinjeno Kraljevstvo | 2 | 4 | 2 | 8 |
4 | Poljska | 2 | 0 | 1 | 3 |
5 | Irska | 2 | 0 | 0 | 2 |
6 | Kanada | 1 | 3 | 5 | 9 |
7 | Japan | 1 | 1 | 2 | 4 |
8 | Kraljevina Italija | 1 | 0 | 2 | 3 |
9 | Argentina | 1 | 0 | 0 | 1 |
10 | Nemačka | 0 | 2 | 3 | 5 |
11 | Švedska | 0 | 1 | 0 | 1 |
Letonija | 0 | 1 | 0 | 1 | |
13 | Čehoslovačka | 0 | 0 | 1 | 1 |
Francuska | 0 | 0 | 1 | 1 | |
Filipini | 0 | 0 | 1 | 1 | |
Južnoafrička Republika | 0 | 0 | 1 | 1 | |
Ukupno (16) | 29 | 29 | 29 | 97 |
Postignuti rekordi[uredi | uredi izvor]
Na Olimpijskim igrama 1932. postignut je 21 novi olimpijskih rekorda i 12 novih svetskih rekorda u sledećim disciplinama:
Svetski rekordi[uredi | uredi izvor]
- Muškarci
Datum | Disciplina | Novi rekord | Stari rekord | |||
---|---|---|---|---|---|---|
Atletičar | Rezultat | Atletičar | Rezultat | Datum | ||
1. avgust 1932. | 100 m | Edi Tolan SAD | =10,3 fin. | Persi Vilijams Kanada |
10,3 | 9. avgust 1930. |
Ralf Metkalf SAD | ||||||
5. avgust 1932. | 400 m | Bil Kar SAD | 46,2 fin. | Ben Istmani SAD | 46,4 | 26. mart 1932. |
2. avgust 1932. | 800 m | Tomas Hampson Ujedinjeno Kraljevstvo |
1:49,7 fin. | Sera Marten Francuska |
1:50,6 | 14. jul 1928. |
2. avgust 1932. | 110 m prepone | Džordž Sejling SAD | =14,4 pf. | Eric Wennström Švedska |
14,4 | 25. avgust 1929. |
Bengt Sjöstedt Finska | =14,4 | 5. septembar 1931. | ||||
Percy Beard SAD | 23. jun 1932. | |||||
Džon Keler SAD | 19. jul 1932. |
Olimpijski rekordi[uredi | uredi izvor]
- Muškarci
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ Rezultati u trkačkim disciplinama su elektronski mereni na dve decimale, ali su zvanično prikazani kao zaokruženi na jednu decimalu
- ^ Rezultati MOK-a)
- ^ Tisdalovo vreme nije prihvaćeno kao svetski rekord jer je srušio poslednju preponu, po tada važećim pravilima i zato je Hardinu postao nosilac svetskog rekorda.
- ^ U trci 3.000 m sa preprekama, greškom sudija atletičari su trčali jedan krug više, pa se objavljena vremena odnose na 3.450 metara.
- ^ Prvi rezultat je izračunat na osnovu danas važećih tablica iz 1985., a cifra u zagradi je rezultat obračunat prema tablicama iz 1912. koje su važile u to vreme