Propionska kiselina

Из Википедије, слободне енциклопедије
Propionska kiselina
Simplified skeletal formula
Full structural formula
Ball-and-stick model
Space-filling model
IUPAC ime
Drugi nazivi etankarboksilna kiselina
Identifikacija
CAS registarski broj 79-09-4 YesY
PubHem 1032
HemPauk 1005 YesY
DrugBank DB03766
ChEBI 30768
RTECS UE5950000
SMILES
Svojstva
Molekulska formula C3H6O2
Molarna masa 74.08 g mol−1
Agregatno stanje bezbojna tečnost
Gustina 0,99 g/cm3
Tačka topljenja

−21 °C, 252 K, -6 °F

Tačka ključanja

141 °C, 414 K, 286 °F

Rastvorljivost u vodi meša se
pKa 4.87
Viskoznost 10 mPa·s
Struktura
Dipolni moment 0.63 D
Opasnost
Podaci o bezbednosti prilikom rukovanja (MSDS) External MSDS
Opasnost u toku rada Korozivna je
NFPA 704
NFPA 704.svg
2
3
0
 
R-oznake R34
S-oznake (S1/2) S23 S36 S45
Tačka paljenja 327 K, 54 °C
Srodna jedinjenja
Drugi anjoni Propionat
Srodne karboksilne kiseline Sirćetna kiselina
Mlečna kiselina
3-hidroksipropionska kiselina
Tartronska kiselina
Akrilna kiselina
Buterna kiselina
Srodna jedinjenja 1-propanol
Propionaldehid
Natrijum propionat
Propionski anhidrid

 YesY (šta je ovo?)   (verifikuj)

Ukoliko nije drugačije napomenuto, podaci se odnose na standardno stanje (25 °C, 100 kPa) materijala

Infobox references

Propionska kiselina (propanska kiseline) je karboksilna kiselina koja se javlja u prirodi. Njena hemijska formula je CH3CH2COOH. Ona je čista tečnost oporog mirisa. Anjon CH3CH2COO, kao i soli i estri propiponske kiseline su poznati kao propionati (ili propanati).[1][2]

Osobine [уреди]

Propionska kiselina ima fizičke osobine koje su između osobina malih karboksilnih kiselina, mravlje i sirćetne kiseline, i većih masnih kiselina. Ona se meša sa vodom, ali se može odvojiti dodatakom soli. Kao i sirćetna i mravlja kiselina, ona se sastoji od vodonično vezanih parova molekula u tečnom stanju i pari.

Propionska kiselina manifestuje opšta svojstva karboksilnih kiselina: ona može da formira amide, estre, kisele anhidride, i hloridne derivate. On može da podlegne alfa-halogenaciji sa bromom u prisustvu PBr3 katalizatora (HVZ reakcija) da formira CH3CHBrCOOH.[3]

Reference [уреди]

  1. ^ Clayden Jonathan, Nick Greeves, Stuart Warren, Peter Wothers (2001). Organic chemistry. Oxford, Oxfordshire: Oxford University Press. ISBN 0-19-850346-6. 
  2. ^ McMurry John E. (1992). Fundamentals of Organic Chemistry (3rd ed.). Belmont: Wadsworth. ISBN 0-534-16218-5. 
  3. ^ C. S. Marvel; V. du Vigneaud (1931), „α-bromo-Isovaleric acid“, Organic Syntheses 11: 20 ; Coll. Vol. 2: 93 

Spoljašnje veze [уреди]