Dvanaesti kongres SKJ

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Dvanaesti kongres Saveza komunista Jugoslavije održan je od 26. do 29. juna 1982. godine u kongresnoj dvorani "Sava centar" u Beogradu. Ovo je bio prvi Kongres SKJ održan posle Titove smrti.

Kongresu je prisustvovalo 1.721 delegat, 323 visoka državna funkcionera i 118 različitih delegacija.

Dnevni red Dvanaestog komgresa je bio:

  • izbor radnih tela
  • verifikacija punomoći delegata
  • izvještaji o radu organa SKJ (Centralnog komiteta, Komisije za statutarna pitanja SKJ i Nadzorne komisije SKJ)
  • referat Dušana Dragosavca, predsednika Predsedništva CK SKJ
  • rasprava o referatu i izveštajima organa SKJ
  • izbor kongresnih komisija odnosno njihovih predsedništava i predsednika
  • rasprava u komisijama o idućim zadacima SKJ i o nacrtima dokumenata 12. kongresa
  • Usvajanje rezolucija 12. kongresa SKJ i dopuna i izmena Statuta SKJ

Na Dvanaestom kongresu je izabran novi Centralni komitet koji se sastojao od 163 člana, Komisija za statutarna pitanja od 24 člana i Nadzorna komisija od 15 članova. A za novog predsednika Predsedništva CK SKJ izabran je Mitja Ribičič.

Članovi CK SKJ[uredi | uredi izvor]

Ramiz Abduli, Roman Albreht, Dušan Alimpić, Šahin Arif, Krste Atanasovski, Milorad Babić, Vladimir Bakarić, Eržebet Balažević, Milutin Baltić, Dimče Belovski, Pal Benak, Jure Bilić, Jakov Blažević, Dušan Bogdanov, Slobodan Bojanić, Lojze Briški, Nevena Bubanja, Marinko Bulatović, Vera Bunteska, Ilija Vakić, Danilo Vasić, Živan Vasiljević, Dušan Veljković, Andrej Verbič, Dobrivoje Vidić, Tihomir Vilović, Radovan Vlajković, Azem Vlasi, Tihomir Vlaškalić, Anton Vratuša, Josip Vrhovec, Vuko Vukadinović, Boško Vukov, Miodrag Vuković, Bruno Vuletić, Špiro Galović, Majda Gaspari, Dušan Gligorijević, Stanka Glomazić–Leković, Vesela Gogova, Petar Gračanin, Aleksandar Grličkov, Boro Denkov, Veli Deva, Stojan Dimovski, Nijaz Dizdarević, Stane Dolanc, Zvone Dragan, Dušan Dragosavac, Milojko Drulović, Rato Dugonjić, Marko Đuričin, Predrag Đurić, Vidoje Žarković, Silvija Žugić–Rijavec, Anton Zupančič, Ljubiša Igić, Trpe Jakovlevski, Petar Jakšić, Slavojka Janković, Vlado Janžič, Georgije Jovičić, Šaban Kevrić, Nikola Kmezić, Rudi Kolak, Lazar Koliševski, Kemal Korajlić, Dragutin Kosovac, Đorđe Kostić, Sergej Krajger, Anica Kristan, Boško Krunić, Milan Kučan, Ivica Kukoč, Iljaz Kurteši, Todo Kurtović, Đorđe Lazović, Marko Lolić, Milojko Lučić, Nikola Ljubičić, Nandor Major, Branko Mamula, Živko Marčeta, Slavko Marićević, Andrej Marinc, Dragoslav Marković, Krste Markovski, Petar Matić, Rudolf Matošević, Ahmet Mehović, Munir Mesihović, Fatima Midžić, Niko Mihaljević, Cvijetin Mijatović, Branko Mikulić, Obren Milačić, Slavka Miladinović, Veljko Milatović, Luka Miletić, Smiljka Milojević, Miloš Minić, Lazar Mojsov, Veselj Morina, Bogoljub Nedeljković, Mirko Ostojić, Najdan Pašić, Milan Pavić, Ivo Perišin, Dragoljub Petrović, Milka Planinc, France Popit, Dušan Popović, Mihajlo Popović, Miran Potrč, Hamdija Pozderac, Radenko Puzović, Ivica Račan, Ilija Radaković, Miljan Radović, Mićo Rakić, Hisen Ramadani, Nikola Ražnatović, Mitja Ribičič, Marjan Rožič, Alenko Rubeša, Zorka Sekulović, Boro Simić, Jakov Sirotković, Janko Smole, Aleksandar Spirkovski, Vojislav Srzentić, Petar Stambolić, Metodija Stefanovski, Nikola Stojanović, Stanislav Stojanović, Stojan Stojčevski, Vlado Strugar, Taip Taipi, Arif Tanović, Branko Trpenovski, Dane Ćuić, Dobroslav Ćulafić, Fadilj Ćuranoli, Igor Uršić, Ivo Fabinc, Marko Filipović, Nikica Franović, Kiro Hadži–Vasilev, Sinan Hasani, Franjo Herljević, Sanije Hiseni, Ivan Hočevar, Fadilj Hodža, Jože Ciuha, Marijan Cvetković, Angel Čemerski, Dušan Čkrebić, Milan Džajkovski, Boško Šiljegović, Kolj Široka, Drago Šofranac, Mika Špiljak, Ali Šukrija.

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Istorija Saveza komunsita Jugoslavije. Istraživački centar „Komunist“ Beograd, „Narodna knjiga“ Beograd i „Rad“ Beograd, 1985. godina.