Nekropola sa stećcima Čengić Bara
Nekropola sa stećcima Čengić Bara | |
---|---|
Svetska baština Uneska | |
Zvanično ime | Nekropola sa stećcima Čengić Bara |
Mesto | Kalinovik, Bosna i Hercegovina |
Koordinate | 43° 25′ S; 18° 24′ I / 43.42° S; 18.4° I |
Površina | 038, 19 ha (4.100.000, 2.000.000 sq ft) |
Kriterijum | kulturna: iii, vi |
Referenca | 1504 |
Upis | 2016. (41. sednica) |
Veb-sajt | http://whc.unesco.org/en/list/1504 |
Nekropola sa stećcima Čengić Bara, je spomenik kulture smešten u opštini Kalinovik, nalazi se na listi 30 srednjovekovnih nekropola stećaka koje su 2016. godine proglašene Svetskom baštinom UNESCO-a. Na listi su 22 nekropole u Bosni i Hercegovini, po 3 u Srbiji i Crnoj Gori, a 2 u Hrvatskoj [1].
Lokacija[uredi | uredi izvor]
Čengića Bara je letnje stočarsko naselje smešteno u visokom kraškom polju, koje se zove Kladovo polje, a nalazi se na Zelengori. Od Kalinovika je udaljeno oko 11 km vazdušne linije u pravcu jugozapada.
Opis[uredi | uredi izvor]
Od 1954. do 1956. godine, Šefik Bešlagić izvršio je evidentiranje i obradu nekropola sa stećcima u okolini Kalinovika.
U samome središtu lokaliteta smeštena je nekropola sa 52 stećka. Svi stećci izrađeni su od krečnjaka i potiču iz kamenoloma koji se nalazi oko 100 metara od nekropole u pravcu jugoistoka. Uglavnom zastupljeni su sanduci. U nekropoli se nalazi 35 sanduka, od čega je znatan broj visokih. Veliki broj sanduka je sa postoljem. Sljemenjaka ima šest i oni su dosta visoki, što je jedna od karakteristika ove nekropole. Ostatak stećaka čine ploče (11 primeraka).
Najzastupljeniji motivi na stećcima su; tordirana vrpca i frizovi sa povijenim trolistovima, zatim motivi štita i mača, biljnih stilizacija, križeva u kružnim vencima, ptica, jelena i scena lova na jelene te kola i turnira. Na stećku br. 45 evidentiran je i natpis u bosanskoj ćirilici koji govori da tu leži Stojan Opodinović. Natpis u tranliteraciji glasi:
1. red: A SE LEŽI STЬN OPODINOB - 2. red: IVЬ
U transkripciji naslov glasi; A se leži St [o] Ьn (Stojan) OpodinovičЬ [2]
Znatan broj stećaka oštećen je usled dugotrajnog delovanja atmosferilija. Stećci su veoma ugroženi prisustvom biljnih organizama, lišaja i mahovina. Veliki je broj utonulih stećaka pa ne postoje konačni podaci o zastupljenosti i raznovrsnosti dekorativnih motiva.
Izvori[uredi | uredi izvor]
- ^ „Stećci”. unescobih.mcp.gov.ba. Arhivirano iz originala 17. 01. 2020. g. Pristupljeno 2022-06-13.
- ^ „Marko Vego - Zbornik Srednjovjekovnih Natpisa Bosne I Hercegovine I | PDF”. Scribd (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2022-06-13.