Industrija

Iz projekta Википедија

Skoči na: navigacija, pretraga

Industrija (od latinske reči industrius - vrednoća) je grana privrede koja zahteva veću količinu prirodnih resursa i izvora energije da bi se dobio krajnji proizvod. Industrija zahteva velike količine početnih ulaganja kapitala, pre nego što počne da se realizuje dobit.

Industrija predstavlja mašinsku preradu sirovina i serijsku proizvodnju. U industriju se ubrajaju sve nepoljoprivredne grane. Njen razvoj zaviasi od prirodnih i društvenih uslova.

  • Prirodni uslovi su:
    • Prirodni resursi kojima zemlja raspolaže
    • Razmeštaj resursa i
    • Količina resursa
  • Društveni uslovi su se odnose na čoveka i njegovo ulaganje u industriju.

Opštom podelom industrija se deli na:

Ipak najpoznatija podela industrije je na tešku i laku industriju.

Grane teške industrije su: energetika, rudarstvo, metalurgija, elektroindustrija i hemijska industrija

Grane lake industrije su: prehrambena industrija, tekstilna industrija, drvna industrija, duvanska industrija i industrija građevinskih materjala

Najuspešnija industrijska preduzeća u datom sektoru su najčešće ili preduzeća osnovana izrazito velikim kapitalom, ili preduzeća inovatori, koja su prva osvojila neku novu tehnologiju, proces ili tržište.

Industrija je postala ključni sektor proizvodnje u evropskim i severnoameričkim zemljama tokom industrijske revolucije, koja je izmenila pređašnje merkantilne i feudalne ekonomije kroz niz velikih tehnoloških napredaka kao što je izum parne mašine. Industrijske zemlje su zauzele kapitalistički ekonomski kurs. Železnica i parobrodi su omogućili jeftin prevoz roba do ranije praktično nedostupnih udaljenih tržišta, i omogućili privatnim firmama zgrtanje velikog bogatstva. Nakon industrijske revolucije, oko jedne trećine svetske ekonomske proizvodnje je dolazilo iz industrijskog sektora - što je veći udeo od udela poljoprivrednog sektora, ali danas je uslužni (takozvani tercijarni) sektor razvijeniji od industrijskog.