Mehmed-paša Sokolović

Iz Vikipedije, slobodne enciklopedije
Skoči na: navigacija, pretraga
Mehmed-paša Sokolović

Sokullupasa.jpg
Mehmed-paša Sokolović

Mesto rođenja: Sokolovići (Osmansko carstvo)
Datum smrti: 11. oktobar 1579.
Mesto smrti: Istanbul (Osmansko carstvo)

Mehmed Sokolović (tur. Sokollu Mehmet Paşa; oko 150511. oktobar 1579), u narodu poznatiji kao Mehmed-paša Sokolović, je bio veliki vezir (predsednik vlade) u Osmanskom carstvu. Rođen je kao Bajica - Bajo Nenadić.

Sadržaj

[uredi] Biografija

Poreklom Srbin iz Hercegovine rođen u selu Sokolovići blizu gradića Rudo. Kao dečak školovao se u manastiru Mileševa.[1] U "Danku u krvi" odveden u janjičare kada mu je bilo oko 15 godina. Školovan u Jedrenskom saraju gde ostaje 13 godina. Učestvovao je u Mohačkoj bici 1526. i opsadi Beča 1529. Između 1533. i 1535. učestvuje u ratu protiv Persije i opsadi Bagdada. 1545. godine postaje zapovednih Osmanske flote a 1551. biva unapređen u rumelijskog beglerbega. Iste godine kreće u pohod na Habzburšku monarhiju a već sledeće osvaja Temišvar. Pod njegovim uticajem 1557. izdat je berat kojim se dozvoljava obnova Pećke patrijaršije, i na patrijaršijski presto postavljen Makarije Sokolović, njegov bliži srodnik. Sultan Sulejman I Veličanstveni ga proglašava za Velikog vezira Porte 28. juna 1565. Godine 1566. sa sultanom kreće u novi pohod u Ugarsku. Opsedaju utvrđeni grad Siget međutim u noći između 5. i 6. septembra 1566, samo dan pre osvajanja grada, sultan Sulejman I iznenada umire. Plašeći se da će njegova smrt negativno uticati na moral vojske Sokolović je prikriva sve do 24. septembra kada je u Beogradu proglašen naslednik, Selim II. Novi sultan se pokazao kao prilično nesposoban vladar i doslovno je sve poslove u carstvu prepuštao Sokoloviću, kao velikom veziru, tako da je ovaj imao praktično neograničenu moć u carstvu. Selim II umire 12. decembra 1574. i na prestol dolazi njegov sin Murat III koji se još manje interesovao za vođenje državnih poslova ali za razliku od oca nije imao velikog poverenja u Sokolovića čija moć polako počinje da opada iako je ostao na svom položaju Velikog vezira. Uveče u Carigradu 11. oktobra 1579. Sokolovića u atentatu ubija izvesni sumanuti derviš.

Mehmed paša Sokolović je sahranjen u Istanbulu, u turbeu pored Ejup džamije. Turbe je projektovao arhitekta Sinan.

Česma Mehmed Paše Sokolovića na Kalemegdanu

Mehmed-paša je podizao brojne zadužbine i vakufe širom Carstva. Po njegovom naređenju 1571. godine je izgrađen most preko Drine u Višegradu (opisan u delu „Na Drini ćuprija", Ive Andrića ovenčanom Nobelovom nagradom). Podigao je još bar tri mosta u Bosni i Hercegovini i jedan na u Crnoj Gori (Arslanagića most u Trebinju, most na ušću Žepe u Drinu, Kozju Ćupriju u Sarajevu i Vezirov most u Podgorici). U svome rodnom selu Sokolovićima kod Rudog izgradio je džamiju, a u Beogradu, na Kalemegdanu, česmu.

Dok je bio na mestu velikog vezira pomogao je da jedan od admirala turske flote postane Piali Mehmed-paša, koji je srpskog porekla, rođen u okolini Beograda 1530. godine[2].

[uredi] Vidi još

[uredi] Reference

  1. ^ Ismet Kočan. MIT I STVARNOST - MEHMED-PAŠA SOKOLOVIĆ.
  2. ^ Tim Pickles: Malta 1565: Last Battle of the Crusades, Greenwood Publishing Group Inc., 2005, ISBN 027598852X

[uredi] Spoljašnje veze



Prethodnik:
Semiz Ali Paša
Veliki vezir Osmanskog carstva
15651579
Naslednik:
Semiz Ali Paša
Prethodnik:
{{{pre2}}}
{{{spisak2}}} Naslednik:
{{{posle2}}}
Prethodnik:
{{{pre3}}}
{{{spisak3}}} Naslednik:
{{{posle3}}}
Prethodnik:
{{{pre4}}}
{{{spisak4}}} Naslednik:
{{{posle4}}}
Prethodnik:
{{{pre5}}}
{{{spisak5}}} Naslednik:
{{{posle5}}}
Prethodnik:
{{{pre6}}}
{{{spisak6}}} Naslednik:
{{{posle6}}}
Lični alati
Imenski prostori

Latinica

Varijante
Pregledi
Radnje
navigacija
tehničke
Štampaj/izvezi
alati
Drugi jezici