Tamara Pres

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Tamara Pres
Tamara Pres na Olimpijskim igrama 1964.
Lični podaci
Datum rođenja(1937-05-10)10. maj 1937.
Mesto rođenjaHarkov, Ukrajinska SSR
 Sovjetski Savez
Datum smrti26. april 2021.(2021-04-26) (83 god.)
Mesto smrtiMoskva, Rusija
Državljanstvo [[|]]
Visina1,80 m
Sportske informacije
SportBacanje diska
bacanje kugle

Tamara Pres (engl. Tamara Press; Harkov, 10. maj 1937Moskva, 26. april 2021) bila je sovjetska atletičarka koja je dominirala bacanjem kugle i diska ranih 1960-ih. Osvojila je tri zlatne i jednu srebrnu medalju na Olimpijskim igrama 1960. i 1964. i tri evropske titule 1958—1962. Između 1959. i 1965. godine postigla je jedanaest svetskih rekorda: pet u bacanju kugle i šest u bacanju diska. Osvojila je šesnaest državnih titula, od kojih je devet bilo u bacanju kugle (1958—66) i sedam u bacanju diska (1960—66).[1]

Njena mlađa sestra Irina Pres takođe je bila istaknuta atletičarka, ali uglavnom u sprinterskim disciplinama.[2]

Karijera[uredi | uredi izvor]

Pres je rođena u Harkovu, Sovjetskom Savezu. Otac joj je poginuo boreći se u Drugom svetskom ratu 1942, nakon čega sa majkom i sestrom odlazi u Samarkand, gde su počele da treniraju atletiku.[3][4] Godine 1955. Pres se preselila u Lenjingrad kako bi je trenirao trener Viktor Aleksejev. Sledeće godine je ušla u uži izbor za olimpijski tim, ali zbog jake konkurencije nije prošla.[5][6]

Nagrade[uredi | uredi izvor]

Godina Takmičenje Sedište Medalja Rezultat Napomena
1958 Evropsko prvenstvo u atletici na otvorenom 1958 Stokholm,  Švedska Bronza 15,53 m
Zlato 53,32 m
1960 Letnje olimpijske igre 1960. Rim,  Italija Zlato 17,32 m Olimpijski rekord
Srebro 52,59 m
1961 Letnja univerzijada 1961 Sofija,  NR Bugarska Zlato 17,12 m Rekord prvenstva
Zlato 58,06 m Rekord prvenstva
1962 Evropsko prvenstvo u atletici na otvorenom 1962. Beograd,  FNR Jugoslavija Zlato 18,55 m Rekord prvenstva
Zlato 56,91 m Rekord prvenstva
1963 Letnja univerzijada 1963. Porto Alegre,  Brazil Zlato 17,29 m Rekord prvenstva
Zlato 55,90 m
1964 Letnje olimpijske igre 1964. Tokio,  Japan Zlato 18,14 m Olimpijski rekord
Zlato 57,27 m Olimpijski rekord
1965 Letnja univerzijada 1965. Budimpešta,  NR Mađarska Zlato 18,31 m Rekord prvenstva
Bronza 53,62 m

Glasine o penzionisanju i rodu[uredi | uredi izvor]

Obe sestre su optuživane da su muškarci ili interseksualne, i zbog toga se ponekad nazivaju „Braća za štampu”.[3][7][8] Penzionisale su se 1966. godine, pre nego što je provera pola u sportu postala obavezna. U penziji je radila kao trener atletike i službenik u Moskvi.[2] Napisala je i nekoliko knjiga o sportskim, socijalnim i ekonomskim temama. Godine 1974. odbranila je doktorat iz pedagogije.[1] Nagrađena je ordenom Lenjina (1960), ordenom časti (1964) i ordenom prijateljstva (1997).[5][9]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b „Tamara Press | Biography, Medals, & Facts”. Encyclopedia Britannica (na jeziku: engleski). Pristupljeno 22. 4. 2020. 
  2. ^ a b „Tamara Press Bio, Stats, and Results”. Olympics at Sports-Reference.com (na jeziku: engleski). Arhivirano iz originala 06. 02. 2009. g. Pristupljeno 22. 4. 2020. 
  3. ^ a b „Irina Press” (na jeziku: engleski). 30. 5. 2004. ISSN 0307-1235. Pristupljeno 22. 4. 2020. 
  4. ^ „YIVO | Sport: Jews in Sport in the USSR”. web.archive.org. 29. 4. 2015. Arhivirano iz originala 29. 04. 2015. g. Pristupljeno 22. 4. 2020. 
  5. ^ a b „Press Tamara Natanovna - Эnciklopediя interesnыh stateй portala «Excelion.ru»!”. web.archive.org. 5. 6. 2009. Arhivirano iz originala 05. 06. 2009. g. Pristupljeno 22. 4. 2020. 
  6. ^ „Jewish Girl, Winner of Olympic Gold Medal, Decorated in Moscow”. Jewish Telegraphic Agency (na jeziku: engleski). 3. 10. 1960. Pristupljeno 22. 4. 2020. 
  7. ^ "Switch hitter: If a man has a sex change can he compete in the Olympics as a woman?" Arhivirano na sajtu Wayback Machine (29. avgust 2008) thestraightdope.com. 22.4.2020.
  8. ^ Olympic Gender Drama-The Press Sisters. TransGriot. 22.4.2020.
  9. ^ „Press Tamara Natanovna - эto... Čto takoe Press Tamara Natanovna?”. Slovari i эnciklopedii na Akademike (na jeziku: ruski). Pristupljeno 22. 4. 2020. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]