Grbaljski zakonik

Sveta porodica Podlastva u Grblju u kojem je napisan Grbaljski zakonik

Grbaljski zakonik — Statut napisan je 1427. godine na Mitrovdan, u svetoj obitelji Podlastva u Grblju. Ima 126 člana i 42 potpisnika. Njime se uređuje tadašnji društveni život.

1. član reguliše kaznu za ženu koja bi preljubom prevarila muža. Muž bi je otpustio iz braka odsječene kose, odsječenog nosa i sa jednim odsječenim uhom. Taj običaj se i do danas sačuvao u zaostalijim krajevim na dalekom istoku, Pakistan, Avganistan… 15. član spominje mladića i djevojku pod nazivom mladica. Stariji nazivi su bili i momak i moma, od kojih su i mladica i moma nestali u korist riječi djevojka. Ako bi u vrijeme vjeridbe djevojka ostala trudna morali bi ih kamenovati. Mladića njegovo bratsvo a djevojku njeno. U 17., 49., 107. i 108. članu se tuđin spominje pod nazivom jabanac. 24. član ocu daje pravo da vjeri sina ili ćerku i bez njihove saglasnosti. Ako bi se protivili može da ih ostavi bez imanja. 27. član pominje riječ kanali kao konali, od čega je nastali i Konavli od kanali. 28. član zabranjuje sađenje voćki iznad tuđe baštine, da mu hlad zemlji čini. Ako bi usadio, sve što bi sa voćke palo u tuđu zemlju, pripada onome čija je zemlja, osim masline. 29. član brani da seljanin sjedi u zboru među ljudima, ako između svoje 20. i 30. godine nije zasadio 50 maslina i sebi stekao oružje.
2. članom se određuju kazne popu ili đaku za lažno napisan testament. Popu bi se oduzela parohija, a đaku odsjekla ruka. 39. član daje pravo Grbljaninu kojem je izgorila kuća da u sve 4 knežine u svakoj kući traži i dobije određenu pomoć. 43. član pominje riječ obranu, a ne odbranu, kako su južni i zapadniji Srbi ranije govorili. 46. član pominje ledinu pod rječju meteh. Iako je riječ metoh grčka i znači crkvenu imovinu, meteh je značilo ledina. 49. članom se kažnjava onaj ko bi baštinu prodao tuđinu, jabancu, a ne bi htjeo Grbljaninu. Ako bi mu oteli novac knežina je imala pravo da taj novac izjede i popije. 50. član kaže da ako domaćin ili domaćica kuće umre da im se ima činiti karitad tj. da jede i pije ono cijelo selo. Riječ karitad je u vezi sa karitas. 51. testament bi se čitao na karitadi tj. po ručku. 54. član kažnjava, globom od 50 cekina knežini, one koji otimaju, grabe djevojke. Grabljenje djevojaka za udaju i bez dozvole roditelja je u starija vremena bila česta praksa, ali je vremenom kažnjavana i iskorjenjivana. 59. član kaže da u svjedočenju ili kleveti tri žene vrijede kao svjedočenje jednog čovjeka, a svojti da se nema nipošto vjerovati u ova dva posla. 60. član kaže da se u kleveti i svjedodžbi nema šta vjerovati ni kumovima, pobratimima, soihljebnicima (tj. najvećim prijateljima).
3. član spominje riječ ujam od brašna. Ujam od brašna daje onaj čije je žito, gospodaru od mlina na svako 100 stara sedam. Ujam je količina brašna koju vodeničar uzima od pomeljara za usluge mljevenja; za kukuruz je iznosio 5 %, za pšenicu 6 %, a za ječam ili zob 1 %. Selo Ujmište nosi naziv od te riječi. 68. član pokazuje da se žene na putu, ako bi srele muškarca, morale njemu sklanjati s puta i to sa lijeve strane. Ako bi to žena ignorisala bila bi veoma ukorena pred narodom. 69. član govori da bi žena prekidala i rad, da se pokloni muškarcu u prolazu. 70. muškarac ako sretne popa mora da ga ljubi u ruku, a (71.) žene i djevojke, isto, da ljube ruku svakom muškarcu koji bi počeo nositi oružje. 75. član pominje mokro t.j. kršteno kumstvo. Koji Grbljanin bi ga se odrekao, Grblju bi plaćao 50 cekina kao odmetnik od Boga i Svetog Jovana. 76. član spominje suho, vjenčano ili šišano kumstvo. 79. član kažnjava djevojku koja bi udavila svoju bebu ili abortirala — otrovala u utrobi, sa globom za pola mrtve glave t.j. 60 cekina. 80. i 81. član regulišu prava i obaveze ljudi prema popu i popa prema ljudima. 82. član uređuje litijsko nošenje krstova oko svojih zemalja. Zabranjuje prelazak u tuđa sela bez dozvole tih seljana. 83. član obavezuje domaćine kuće da kada prolazi pred kućom narod sa krstovima da im izobilno vina ponudi. 88. član uređuje pravila oko travnine u zimskim mjesecima. Iz Crne Gore, t.j. zimi, hladnijih krajeva, bi se stoka selila u Primorje na ispašu i za to bi vlasnicima livada plaćali travarinu. 90. član reguliše kaznu za izdajnike. Ako bi koji primio mito od neprijatelja, sve bi mu se oduzelo što ima, i Grbljani bi od tog novca sve potrošili na hranu i piće.
4. član nalaže da svaki mrtvac prije sahrane prenoći u kući. 95. član određuje da mrtvoga do crkve nose četvorica najbližih, a u grob sahranjuju dvojica najbližih. 97. član nalaže da ljude bez ikoga svoga, siraka ili sirotu, kada umru, sahrani selo o svom trošku. 98. članom se vidi tadašnji odnos prema Romima. Smatralo se nepristojnim da se Ciganin ukopa pored crkve, tj. u sjenu crkovnu, gdje su ostali hrišćani, no u blizini osvećenoga mjesta. 99. član nalaže obavezu novim nevjestama u selu, koje bi udajom doselile u neko mjesto. Na Uskrs su u crkvi morale sve darivati sa nekoliko šaranih jaja i bocom rakije. 100. član grdnim ukorom kažnjava kuće koje ne bi dale milostinje monasima iz tuđega manastira, koji bi došli da prose. Iz ovog člana se vidi da se Grbljanima zakonom nameće šira narodno-crkvena svijest od usko plemenske svijesti, pa se ne pomažu samo njihovi manastiri no i oni izvan Grblja. 101. član isto preporučuje pomoć siromahu koji prosi. Nebitno je da li je iz Grblja ili druge krajine. Slijepac bi milostinju zaradio ako ispjeva nekoliko riječi uz gusle. 106. član zabranjuje Grbljanima da napadaju ili vrijeđaju ivanjca čovjeka. 109. član kažnjava onoga ko bi opsovao kome vjeru, obraz, zakon, post i sl. Grbljani bi mu sve pojeli, popili i bilo bi mu zabranjeno da sjedi u bratskoj skupštini. 110. članom se kažnjava žena odsjecanjem uha ili vrha nosa, da se po grdilu pozna, ako bi od muža iz kuće šta ukrala i prodala. 111. član određuje kaznu za isti prijestup, ali ako to ocu učini djetić ili djevojka. Čibukom bi ih išibao i izgrdio na seoskoj skupštini. 120. član nalaže vlasniku psa da je pas danju vezan, a noću pušten. Ako bi pas koga ujeo kazna je bila 6 cekina. 121. član sa 6 cekina kažnjava ubistvo psa koji bi nekoga napao. Preporuka je da se pas udari, a ne i ubije. 122. član grdno kori one koji bi, iako nisu bolesni, prekršili 4 višednevna posta. 123. članom se odlučuje od crkve ko bi prestupio zavjet. Neki od zavjeta su bili da se cijeli dan ne jede ili da se petkom ne jede riba. 124. član nalaže obaveze grbaljskih kuća prema manastiru svete Gospođe, a 125. član obaveze manastira prema Grbljanima. Manastir je na dan hramovne slave, Gospođin dan, morao sve goste častiti obilnim ručkom. 126. član govori da nakon manastirske slave, pri zalasku sunca, svi gosti idu kući, a koji nose pušku, kada krenu, da pucanjem iz puške zahvali, tj. oda počast manastiru.