Grškovićev odlomak

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Grškovićev odlomak predstavlja jedan od najstarijih sačuvanih spomenika pisanih glagoljicom na staroslovenskom jeziku, u kome se javljaju crte srpskog narodnog jezika pod čijim uticajem će se kasnije razviti i srpska redakcija staroslovenskog jezika. Smatra se, na osnovu nekih crta jezika (npr. zamena slova f slovom p tj. Stepan umesto Stefan) i same glagoljice, da je nastao krajem XI ili početkom XII veka na prostoru Bosne ili tadašnje Zete (Zeta ili Zahumlje). Pisan je glagoljicom prelaznog tipa, između makedonske oble i hrvatske uglaste. Sam odlomak čini četiri lista pergamenta veličine 15,5 × 21,7 cm na kojima je ispisan deo Dela apostolskih, prema istočnom (pravoslavnom) obredu i srodan je, po mestu i vremenu nastanka, tzv. Mihanovićevom odlomku.[1]

Odlomke je krajem XIX veka pronašao sveštenik Jerko Gršković u Vrbniku na Krku i po njemu su ovi fragmenti i dobili naziv. Čuvaju se u arhivu Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.[2]

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]